hamburger-icon

Kliker.info

Monstrumu iz Foče 34 godine zatvora

Monstrumu iz Foče 34 godine zatvora

17 Februara
01:13 2007

Pred Sudom Bosne i Hercegovine, Gojko Janković, bivši vođa paravojne grupe koja je djelovala zajedno sa Vojskom Republike Srpske (VRS) je proglašen krivim za ubistva, mučenja, silovanja i seksualno porobljavanje Bošnjaka u Foči i osuđen na 34 godine zatvora. Janković je drugi optuženi za zločin silovanja u Foči koji je, nakon što je njegov predmet prebačen iz Haškog tribunala na procesuiranje pred Sudome BiH, proglašen krivim pred prvostepenim Sudskim vijećem. Obrazlažući presudu predsjedavajuća Vijeća Zorica Gogala je rekla da sudije pri donošenju odluke nisu imale razloga sumnjati u dokaze koje je prodočilo Tužilaštvo BiH protiv Gojka Jankovića."Vijeće nije prihvatilo dokaze Odbrane smatrajući da, pogotovo materijalni dokazi, nisu imali pravnu potporu", obrazložila je Gogala. Gojko Janković je proglašen krivim za sedam od devet tačaka optužnice. Proglašen je krivim prema pet tačaka u kojima se okrivljuje za silovanja, mučenja i silovanja, i držanje u seksualnom ropstvu. Među najtežim zločinima za koje je oglašen krivim je silovanje 12godišnje AB u Karaman kući u selu Miljevina kraj Foče, te višestruko silovanje nekoliko maloljetnica u dobi od 15, 16 i 17 godina. Zaštićenu svjedokinju 186 Janković je više mjeseci držao u seksualnom ropstvu na više lokacija u i oko Foče. Tužilaštvo je čitalo iskaze ove zaštićene svjedokinje u kojoj je optužila Jankovića za zlostavljanje i silovanje. «Znala sam da je imao ženu i troje djece. Jedna mu je kćerka bila godinu mlađa od mene. Druga djeca su bila još mlađa. Pitala sam ga kako može silovati nekoga ko ima godina kao njegova kćerka. To ga je jako ljutilo. Nisam smjela insistirati na odgovoru», rekla je 1998. godine haškim istražiteljima svjedokinja 186. Vijeće ga je proglasilo krivim i za prisilno preseljenje stanovništva, protuzakonito zatvaranje, ubistva i mučenja Bošnjaka sa područja općine Foča, koja je počinio kao vođa paravojne formacije, u periodu od aprila 1992. godine do novembra 1993. godine. Sudsko vijeće je Jankovića oslobodilo krivice po dvije tačne optužnice i to za ubistvo Ređe Pekaza koje se, prema navodima optužnice, desilo u julu 1992. godine. Pekaz je, zajedno sa grupom civila, uhapšen u selu Trošanj, a potom doveden u krug hidrocentrale Buk Bijela gdje je zlostavljan, a potom ubijen.Također zbog nedostatka dokaza Janković je oslobođen dodatne tačke optužnice u kojoj se tereti za silovanje zaštićene svjedokinje E u Foči 1992. godine. Suđenje Gojku Jankoviću je trajalo devet mjeseci u kojima je saslušano ukupno 53 svjedoka. Uz to su pročitane tri izjave koje su zaštićene svjedokinje dale istražiteljima Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), te saslušana dva vještaka i iznešeno preko 120 materijalnih dokaza obje strane. Pored toga što je Sudsko vijeće Jankovića proglasilo krivim, prvi put su donijeli odluku da optuženi sam mora nadoknaditi troškove postupka, te su oštećene svjedoke uputili na parničnu raspravu."Kao jedina olakšavajuću okolnost koju smo uzeli u razmatranje je činjenica da je Janković porodičan čovjek", obrazložila je sudinica Zorica Gogala. Optužnica protiv Gojka Jankovića prvobitno je podignuta pred MKSJ. Nakon osam godina skrivanja, Janković se predao u martu 2005. godine, potom je prebačen u pritvorsku jedinicu u Ševeningenu, ali je cijeli slučaj ustupljen Sudu BiH 8. decembra 2005. godine.Ovdašnje Tužilaštvo je prilagodilo i proširilo optužnicu, te su nakon opsežne istrage, obezbijedili i nove svjedoke. Prema tvrdnjama Tužilaštva BiH, kojeg je u ovom slučaju predvodio tužilac Philip Alcock, Gojko Janković je od aprila 1992. godine bio na čelu manje paravojne formacije koja je djelovala u sklopu IV bataljona Vojske Republike Srpske (VRS) u sastavu Fočanske taktičke grupe. Janković je, prema navodima Tužilaštva, djelova zajedno sa haškim optuženicima Jankom Janjićem, Bebanom Vasiljevićem i Draganom Zelenovićem.U završnim riječima Tužilaštvo je tražilo najmanje 30 godina zatvora za Jankovića, a sam optuženi i njegov branilac su tražili oslobađajući presudu smatrajući da krivica nije dokazana. Obje strane imaju pravo žalbe Apelacionom vijeću koje će donijeti pravosnažnu presudu. (BIRN)

 

 

 

 

 

Podijeli

Komentari

Još nema komentara

Komentariši

Napiši komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.
Obavezna polja su označena *

Idi na alatnu traku