Zija Dizdarević : Politički triler
Piše : Zija Dizdarević(Oslobođenje)
Nikola Špirić, novi predsjedavajući Vijeća ministara BiH, obilježio je verifikovanje svog još nepotpunog kabineta pozivom bh. građanima na državni patriotizam. To je iznenađujuća rečenica nekog ko dolazi iz stranke koja je mjesecima prijetila bh. državi referendumom otcjepljenja, jednog od vodećih političara u RS gdje još dominira svesrpsko rodoljublje. Bilo bi presmjelo Špirićev nastupajući premijerski poklič shvatiti kao odlučujući obrat u odnosima bh. države i RS. U svakom slučaju, ova će godina proteći, možda, u odlučujućem državonosnom odmjeravanju Bosne i Hercegovine i Republike Srpske.Špirić je od mladosti čovjek izrazite političke ambicije, koji vrlo uspješno gradi svoju karijeru u sasvim različitim okolnostima. On je uspio da nametne svoj politički individualitet, što ga je dovelo u sam vrh bh. države. Unutar odmjeravanja BiH i RS biće zanimljivo posmatrati Špirićevo ponašanje u korelaciji njegovih ličnih motiva, zakletve položene bh. državi i obaveze spram stranačke politike. U tom sklopu, za sve dosad oponirajuće političare bh. ideji, poseban izazov je odnos prema Evropskoj uniji kao šansi za njihov budući karijerni probitak. U susret Špirićevom zaklinjanju u prvenstvo integriranju BiH u EU, stigla je poruka Olija Rena, komesara EU za proširenje, koji je najavio blisku saradnju sa Špirićem u uvjerenju da će već u martu biti zaključen Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju EU i BiH. Reforma policije i odnos Špirićevog stranačkog šefa, premijera RS Milorada Dodika, prema toj temi je u srži svih ovogodišnjih događanja u BiH i oko nje. U jednakom odnosu su pitanja – koliko se Špirić hoće i može odmaknuti od predizborne retorike SNSD i koliko se Dodik hoće i može odvojiti od svojih krajnje tvrdih stavova u vrijeme bitke za glasove. Da li je moguć kompromis, koji će očuvati logiku tri evropska principa za reformu policije i uvažiti rad Direkcije koja je na tome radila, a zadovoljiti Dodikovo insistiranje na entitetskom identitetu unutar buduće organizacije policije? Bilo bi dobro da jeste. Jer, sporazum na tu temu donosi nemjerljivu političku korist za sve, a obnavljanje sukoba istu takvu štetu. Promjene u Dodikovom stavu ima – prihvatio je papir Direkcije kao osnovu za razgovore. No, on kaže da će svaki dogovor o reformi policije ići na referendum. Prihvate li međunarodni autoriteti referendum u ovom slučaju, to bi značilo da se taj vid izjašnjavanja može koristiti u RS i za sva druga pitanja, pa i za ono o otcjepljenju. Dodik nastoji da eliminiše OHR iz priče o policiji, a zamjenik visokog predstavnika Rafi Gregorijan već vodi akciju na okupljanju stranaka na tu temu. Dodik još jednom otvoreno provocira Amerikance. Dan koji će privući posebnu pažnju u BiH, regiji i šire je 26. februar. Ne toliko jer je za tad zakazana sjednica Vijeća za provedbu mira u BiH u Briselu (o sudbini OHR), već što će tog dana biti u Hagu saopštena odluka Međunarodnog suda pravde po tužbi BiH protiv SCG. Dodik već sad odbija presudu kakva kod bila, ostajući kod floskule da je tužba nelegalna i nelegitimna. On krajnje grubo nastavlja testiranje stepena odlučnosti međunarodnih autoriteta u BiH.Čini se da je Dodik ponesen i istupom ruskog premijera Vladimira Putina, koji je žestoko osudio militantnu međunarodnu politiku SAD, ponovivši pri tom da će Rusija podržati samo ono rješenje za Kosovo o kojem se slože
Beograd i Priština. EU očito nastoji osigurati saglasnost Srbije, koja opet očekuje krupne ustupke zauzvrat. Neki posmatrači idu do tvrdnje će odustajanje Beograda od Kosova obezbijediti Srbiji povlašten međunarodni položaj i ubrzano približavanje EU. To ne bi bilo loše. Konačno opredjeljenje Beograda za evroatlantske integracije značilo bi kraj velikosrpskih iluzija, mir u regiji, a Srbija ne može u EU i NATO prije BiH. Nakon briselske odluke o OHR, treba očekivati da EU i SAD udruženo redefinišu organizaciju i zadaću međunarodne misije u BiH, kojoj prijeti dalja kompromitacija. Među otvorenim pitanjima je i ustavna reforma. Dodik i tu pojačava pritisak, dobijajući podršku na hrvatskoj strani za federalizaciju BiH, s neupitnom pozicijom RS. Dodik je u subotu proglašen, “zahvaljujući glasovima čitatelja”, ličnošću godine u BiH od bh. izdanja “Večernjeg lista”. U napisu ovog zagrebačkog lista navodi se da je u pozadini odluke podrška Dodikovom zalaganju da bh. Hrvati dobiju svoju federalnu jedinicu i zaključuje: “Činjenica je kako ta glazba prija velikom broju Hrvata koji slične note očekuju od svojih političara.” Tako Dodik postade, na neki način, i politički lider bh. Hrvata.
Komentari