Kliker.info

Uvjeren sam da bi Bosni i Hercegovini  odgovarao  jedan regionalizam koji dobiva sve više pobornika i u političkoj teoriji i u međunarodnim odnosima. Takav sistem, imamo na primjer u Italiji i Španiji, ističe u rezgovoru za Kliker, dr. Nurko Pobrić , profesor  Ustavnog prava na  Univerzitetu Džemal Bijedić u Mostaru .

Uvaženi stručnjak za ustavnu pravo  objašnjava da je takav sistem uređenja države  nešto  između federalne i unitarne države, sa visokom decentralizacijom regija koje se stvaraju po nekom kriteriju koji u BiH ne bi morao biti primarno etnički, a u nastavku   govori i o   novim  inicijativama  o teritorijalnom preustroju Bosne i Hercegovine, mogućem raspakivanju Dejtona, prijetnjama miru,Mostaru, Stocu, …

Kliker : Kako komentarišete  novi prijedlog o teritorijalnom preustroju BiH , koji bi , prema zamisli naučnih i akademskih krugova u SAD, trebao  ići u pravcu stvaranja dva nova distrikta , Srebrenice i  Stolac-Neuma ?

Pobrić : Prvo treba razjasniti pojam distrikta, koji se dakle  koristi  kao sinonim za organizaciju glavnih gradova u federalnim država, naglašavam federalnih država jer ti glavni gradovi se nalaze na teritoriji neke federalne jedinice, Na primjer Washington   na teritoriji neke određene jedinice u SAD-u. Pojam distrikta sa koristi u jednom tehničkom smislu,  nešto  kao sinonim za recimo, okrug ili izborni okrug i sl.

Kada je u pitanju taj prijedlog vezan za BiH  moramo   imati na umu da u BIH postoji već Brčko distrikt i on je uspostavljen međunarodnom arbitražom pošto se  strane u Dejtonu  nisu mogle dogovoriti o razgraničenju. Na kraju je dogovoreno da se  taj posao uradi , odnosno završi međunarodnom  arbitražom.

On nije bio ustavna kategorija do nazad nekolike godine pa je onda amandmanom 1 na Ustav BiH postao ustavna kategorija. Nije  vezan ni za jedan entitet, niti zakonodavno niti sudski niti izvršno. On sve to ima sopstveno, s tim da nema svoj ustav, ali ima statut koji je u materijalnom smislu ustav i po tome se razlikuje  od entiteta. On također nije predstavljen u organima BiH. U  suštini to je treći  entitet sa manjim nadležnostima u odnosu na druga dva entiteta u BiH.

Što se tiče same ideje   da se uspostavi distrikt Stolac-Neum i Srebrenica,  za mene ta ideja nije posebno zanimljiva. Distrikt Brčko se  jedno vrijeme ekonomski razvijao jače i brže od ostalih dijelova BiH, ali zadnjih godina se i  to promijenilo.

U suštini tu je napravljen jedan atipičan izuzetak. Određen je jednom  kategorijom iz srednjeg vijeka jer je nazvan kao kondominij između Republike Srpske i Federacije BiH . Tretira se kao suvlasništvo oba entiteta  mada  se ne zna na koji način. Išlo se na to da se zadovolje  oba entiteta.

Sa obzirom na sve to lično mislim  da je prerano razmišljati o dodatnim entitetima, odnosno distriktima  pogotovo za Stolac.

O Srebrenici bi se i dalo govoriti s obzirom na historijski kontekst tog grada.

U tom slučaju bi Srebrenica trebala imati neki poseban status, možda ne kao distrikt, ali neki poseban status unutar političkog sistema svakako.

Osim Srebrenice mislim da dodatni distrikti ne mogu doći  u obzir.

Ovako složen postojeći sistem bi trebalo preurediti, čak i bez distrikta Brčko. Podsjećam  vas da su  predstavnici vlasti  u RS-u  za jedan status quo prema Dejtonskom sporazumu . Čak šta više oni stalno insistiraju  na vraćanju  nadležnosti koje su prenesene sa entiteta na Bosnu i Hercegovinu.

Kliker : U slučaju da prijedlog  dobije pozitivan odjek u javnosti i doživi dobar prijem kod predstavnika međunarodne zajednice, recite nam ko je nadležan da se inicijativa uzme u razmatranje i bi li to značilo da se u tom slučaju  Dejtonska ustavna rekonstrukcija mora raspakovati?

Pobrić : Formalno – pravno to bi se moglo regulisati izmjenom ustava u entitetima, ali mislim da je to neizvodljivo. S obzirom da se distrikt Brčko veže za centralne organe BiH onda bi u tom slučaju,  ako bi se ideja prihvatila,  morao  promijeniti Ustav BiH, a za to je nadležna Parlamentarna skupština BiH.
U Ustavu bi se odredio njihov položaj u odnosu na BiH i entitete, a onda bi se odredili i njihovi organi vlasti. Kad bi to bilo po analogiji na Brčko onda bi imali svoju zakonodavnu, sudsku i izvršnu vlast.

Kliker : Može li se profesore Pobriću temeljita promjena izvršiti bez novih pregovora, odnosno  nove konferencije nalik onoj u Dejtonu ?

Pobrić : To je teško reći, moje mišljenje je da ne može. Realno gledajući odnos političkih snaga u BiH, ni  za manje promjene Ustava u BiH ne postoji konsenzus. Mi imamo takav način glasanja u Parlamentarnoj skupštini BiH i u Vijeću naroda da mora postojati  određena većina , plus entitetska većina ili kolokvijalno rečeno,  moraju se složiti oba entiteta i sva tri konstitutivna naroda,  odnosno njihovi predstavnici u Parlamentarnoj skupštini da bi došlo do bilo kakve promjene Ustava, pa iako bi se to odnosilo i na neku ne toliko bitnu promjenu.

Kliker : Prema vašem ličnom mišljenju kakvo je uređenje BiH najprimjerenije i najbolje, federalno, građansko,entitetsko,regionalno, kantonalno….ili nešto drugo?

Pobrić : Federalno i građansko ne znače kao neke suprotnosti. Jedna država može biti građanska, a da je federalna ili unitarna. Kad govorimo o teritorijalnoj distribuciji vlasti, govorimo o decentralizaciji ili centralizaciji.

BiH odgovara jedan regionalizam koji dobiva sve više pobornika i u političkoj teoriji i u međunarodnim odnosima. Takav sistem, imamo na primjer u Italiji i Španiji. To je takav sistem uređenja države koji je situiran između federalne i unitarne države, sa visokom decentralizacijom regija koje se stvaraju po nekom kriteriju koji u BiH ne bi morao biti primarno etnički.

Te bi regije morale imati visok stepen samostalnosti, ne kao sadašnji entiteti, ali bi mogle imati zakonodavnu, izvršnu pa i sudsku vlast. Ta sudska piramida bi mogla biti završena Vrhovnim sudom Bosne i Hercegovine. BiH trenutno nema Vrhovni sud, ima sud BiH ali on nema nikakve funkcionalne veze sa entitetskim sudovima.

Kliker : Ovih dana se intenzivno govori i piše o inicijativi  predsjednice Hrvatske Kolinde Grabar Kitarević za izmjenu Dejtonskog sporazuma i uspostavljanje funkcionalne države što je  protumačeno kao traženje trećeg- hrvatskog entiteta. Vjerujete li u njene dobre namjere i u kakvoj je vezi sa akutnim problemima u Mostaru ?

Pobrić : Mislim da je u javnosti njena izjava pogrešno protumačena u smislu da je to izmjena Dejtonskog sporazuma. Ona zapravo traži izmjenu Aneksa IV Dejtonskog sporazuma. Ona se nije u svojoj izjavi odredila kontkretnije izuzev što je kazala da bi tom ustavnom promjenom BiH bila funkcionalnija država, samim tim BiH bi brže išla ka evropskim integracijama te je dodala da bi Ustavnim promjenama trebalo osigurati ravnopravnost sva tri konstitutivna naroda, naglašavajući status hrvatskog naroda.

Što se tiče priče o trećem entitetu, ona to nije nigdje izričito naglasila. Možemo mi iz njene izjave izvlačiti takav zaključak, ali to bi bila jedna konstrukcija jer ne bismo mogli naći u njenoj izjavi da se to odnosi na treći entitet, dakle nemamo argumenata.

Kliker : I na kraju profesore Pobrić  kako komentarišete strah građana BiH pa i nekih političara da je na sceni pokušaj podijele zemlje. Neki  opet kažu da to nije moguće bez rata. Da li su pomenuta upozorenja i strah opravdani i realni ?

Pobrić : Ja sam često govorio da Bosna i Hercegovina ima vanjsko priznanje, dakle priznanje od praktično svih država svijeta, članica je Ujedinjenih naroda, ali ona ima deficit unutrašnjih priznanja. Državu BiH, kao sopstvenu političku zajednicu ne priznaje nažalost značajan broj njenih stanovnika, kao i političara. Neki od njih kao predsjednik Republike srpske s vremena na vrijeme i izjavljuju. Očit primjer za to je referendum koji je nedavno održan o tome kada će biti dan Republike srpske koji je Ustavni sud proglasio neustavnim.

Na taj referendum je izašlo oko 100 000 građana i iz toga možemo zaključiti da ti građani ne priznaju institucije BiH, te odluke tih institucija, konkretno u ovom slučaju Ustavnog suda BiH samim tim ne priznaju ni BiH. Mogli bismo navesti i mnogo drugih simboličnih ili manje simboličnih primjera gdje građani BiH koji su na neki način i etnički određeni ne priznaju državu.

Dakle to je jedan unutrašnji faktor koji u spletu nekih vanjskih okolnosti: geostrateških, globalističkih može u određenom trenutku ne u nekom bliskom vremenu, ali u nekoj situaciji ako se ovi procesi nastave može zaprijetiti da BiH doživi neku vrstu svoje transformacije, podjele, krize. Podjele u nekom bukvalnom smislu, npr. raspad države ne vjerujem da će se to desiti, ali i ako se desi nije moguće bez nekih sukoba.

Kada je u pitanju hronična agonija Mostara profesor Pobrić smatra da će se i pitanje izbora i  uređenja grada po svemu sudeći  riješavati u paketu,  uz posebnu napomenu da se  ne smije dozvoliti podjela grada,  što bi, kako kaže,  bila najgora opcija i po Mostar i po Bosnu i Hercegovinu.

Na naše pitanje kako komentariše probleme vezane za prekinute izbore u Stocu, bez ikakve dvojbe odgovara da  treba ponoviti izbore na svim biračkim mjestima, te da Salmir Kaplan nema nikakvih pravnih  prepreka da ponovo  ne bude kandidat  za načelnika Stoca. Jedino  ga  Koalicija za Stolac  može skinuti sa liste,  u slučaju da zaključe da  nije dovoljno dobar kandidat, zaključuje razgovor za Kliker dr. Nurko Pobrić, profesor Ustavnog prava na Univerzitetu “Džemal Bijedić”  u Mostaru.

Harun Šetka (Kliker.info)