Kliker.info

Unatoč čestim optužbama kako se ne procesuiraju zločini nad Hrvatima, Bugojno će biti prvi veliki slučaj što će se, sada je to posve izvjesno, voditi pred državnim Sudom BiH.Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) više mjeseci kompletira slučaj Bugojna, a odnedavno su ponovo angažirani obavještajci. Kako doznajemo, na zahtjev člana BiH Predsjedništva Željka Komšića Obavještajno sigurnosna agencija (OSA) uključila se u rasvjetljavanje zločina počinjenih uglavnom nad zatočenim Hrvatima u više desetaka logora koji su postojali na području te općine. 

Najteži posao definitivno će biti rasvjetljavanje sudbine 21 visokog vojnog dužnosnika i predstavnika općinske vlasti koji su netragom nestali potkraj 1993. godine. O tome slučaju u javnosti još nisu otkrivene nikakve pojedinosti koje bi rezultirale otkrićem gdje su ubijeni. Do sada su iz federalne agencije za nastale osobe tražili njihova tijela na više lokacija. Sve informacije od izvora s terena, bivših bošnjačkih vojnika, ali i dvojice Hrvata, nisu se pokazale točnima. Sumnja se da su tijela nestale "bugojanske skupine" dva puta prebacivana iz masovnih grobnica. Nestanak te skupine teško mogu opravdati tadašnji aktualni vojni i politički bošnjački čelnici budući da je njihovo zarobljavanje zabilježio Međunarodni odbor Crvenog križa. Obitelji stradalih Hrvata Bugojna najodgovornijim za nestanak smatraju tadašnjeg načelnika Dževada Mlaću. Nedavno je, međutim, postalo jasno kako je nadležnost za logore, te napose za skupinu 21 dužnosnika, imao aktualni kandidat za državnog ministra obrane Selmo Cikotić. General Enver Hadžihasanović imenovao je Cikotića 8. ožujka 1993. zapovjednikom Operativne skupine Zapad. U jednom od dopisa od 19. rujna Hadžihasanović od Cikotića traži da mu izruči 23 zarobljena pripadnika HVO-a, jasno dajući do znanja da je taj general odgovoran za zarobljene Bugojance.

(Večernji list)