Kliker.info

Radovan Karadžić i Ratko Mladić neće izbjeći međunarodnu pravdu, poručuje u ekskluzivnom intervjuu za "Dnevni avaz" američki ambasador za pitanja ratnih zločina Klint Vilijamson (Clint Williamson). Ovo je prvi intervju dat jednom bh. mediju i jedan od rijetkih dat nekom od listova ili RTV stanica Balkana uopće.
– Naša pozicija odavno je jasna – nezamislivo je da bi Haški tribunal (ICTY) trebao zatvoriti svoja vrata bez presude Karadžiću i Mladiću – naglašava naš sagovnik.

– Tribunal ima rokove – do kraja 2008. trebaju se završiti sva suđenja, a do 2010. godine žalbeni postupci. Ako bi se Karadžić i Mladić našli u Hagu do kraja 2008. ili 2009. godine, naprimjer, onda bismo mi morali biti fleksibilni i dopustiti da im se sudi pred Tribunalom. Ako se, međutim, to ne desi, te Tribunal zatvori svoja vrata 2010. godine, onda se mora naći tijelo u međunarodnom sistemu pravde koje će im suditi.

Pa, oni će izbjeći (međunarodnu) pravdu!

– Neće! Jedna stvar apsolutno je neprihvatljiva za vladu SAD – da im se sudi u Beogradu, naprimjer, odnosno pred domaćim sudovima. Karadžiću i Mladiću, te ostalim bjeguncima, sudit će se ili pred Tribunalom u Hagu ili pred nekim od međunarodnih sudova, ali ne i pred Međunarodnim krivičnim sudom. O modalitetima sada razgovaramo s drugim vladama međunarodne zajednice.
Moguće je da se ustanovi neko tijelo koje će naslijediti Tribunal i raditi na slučajevima ratnih zločina počinjenih na području bivše Jugoslavije, Ruande, te bilo koji drugi slučaj zločinaca koji pokušavaju izbjeći međunarodnu pravdu.

Zašto ne pred Međunarodnim krivičnim sudom?

– Zato što se njegov statut ne odnosi na period kada su zločini za koje su ti ljudi optuženi počinjeni.

– Nadam se da će se oni ubrzo suočiti sa pravdom. Ovo sve traje predugo. Optuženi su 1995. godine i svi su razočarani da oni već nisu u pritvoru. SAD ne odustaju od toga da se oni uhapse i da im se sudi. U svim mojim kontaktima sa Vladom Srbije i zvaničnicima RS mi potenciramo to pitanje. Mi, dakle, ne odustajemo od toga da se oni uhapse i predaju Tribunalu. To je naš pojedinačni najveći prioritet! Nadam se da će to biti što je prije moguće i mi snažno pritišćemo vlasti u Beogradu i Banjoj Luci da se to i desi. No, kada bi se to i moglo desiti – upravo je do vlasti u regionu.

Zašto?

– Primarno je to obaveza vlasti Srbije jer je, prema svemu sudeći, Ratko Mladić tamo. Isto tako vjerujemo da i Radovan Karadžić većinu vremena provodi u Srbiji. Ponekad je prelazio i u RS ili neka druga područja u regionu…

Koje su najtačnije i najsvježije informacije o tome gdje se šest preostalih bjegunaca nalazi?

– Ne mogu ulaziti u detalje. Svaku relevantnu informaciju na koju naiđemo, dostavit ćemo nadležnima i očekivati da urade svoj dio posla.

Pretpostavlja se da su oni u Srbiji i(li) RS?

– Mladić jeste u Srbiji i to prilično dugo. Za to imamo prilično jake dokaze koji sežu i u period od prije nekoliko mjeseci. Trenutno ne znamo tačno gdje je. Vjerujemo da je u Srbiji. Karadžić je povremeno boravio u Srbiji, RS i Crnoj Gori. Najviše indicija imamo da je on u Srbiji, mada ne možemo tačno reći.

U dokumentarcu "Karlina lista" glavna tužiteljica Karla del Ponte (Carla del Ponte) kaže u jednom momentu da je gotovo potpuno sigurna da su SAD sklopile sporazum s Karadžićem da ga neće hapsiti…

– Vidio sam to. Ona to kaže u jednom dijelu filma, ali se potom ispravlja i veli da toga nije bilo. Kazala je da su prvotne informacije koje je imala bile pogrešne. Lično, nikada nisam vidio ništa što bi moglo ukazivati da je takav dogovor postojao.

Ambasador Holbruk (Holbrooke) tvrdi da je admiral Lejton Smit (Leighton

Smith) odbio 1996. godine naredbu predsjednika Klintona (Clinton) da se Karadžić uhapsi. Kako je to moguće?
– Nisam čuo za to. Znam da je u početku, kada je IFOR došao u BiH, bilo nekog oklijevanja da se poduzmu hapšenja. No, nakon što je Slavko Dokmanović u junu 1997. godine uhapšen u UNTAS-u u Slavoniji, i međunarodne trupe u BiH krenule su s istim akcijama. IFOR i SFOR pomogli su puno u hapšenjima i sami proveli niz tih akcija.

Dogovora nema? SAD ne štite neke od "najvećih riba" s liste Tribunala?

– Ne! Ni u kom slučaju! Apsolutno ne!

Ambasador Vilijamson ima vrlo zanimljivu biografiju. Prije nego ga je u julu 2006. godine predsjednik Džordž Buš (George Bush) imenovao za ambasadora za pitanja ratnih zločina, on je radio na poziciji direktora sektora za stabilnosne operacije pri Vijeću za nacionalnu sigurnost.  Prethodno, kao viši savjetnik ministra pravde Iraka bio je angažiran u Bagdadu.
Tokom svoje karijere, služio je kao direktor Odjela za pravdu pri Misiji UN-a na Kosovu i kao tužilac pri ICTY u Hagu.

Mandat mi je otvoren do daljnjeg

– Nije definirano do kada ostajem na ovoj dužnosti. O tome će odlučiti predsjednik SAD. Na njemu je da izabere koga hoće na tom polju. Ovo je zahtjevan i odgovoran posao. Radi se na pitanjima zločina širom svijeta, ne samo BiH ili na Balkanu.
Pomažemo i domaćim institucijama u zemljama u kojima su se desili ratni zločini da se nose s ovim. To se odnosi i na Sud BiH.

Čekaju milioni

– Do pet miliona dolara dobit će oni koji pomognu da se Karadžić ili Mladić nađu iza rešetaka. Za "sitnije počinioce", da se tako izrazim, određen je manji iznos, ali je i za njih novac spreman i čeka. Ne mogu reći koliko je do sada novca iz programa "Nagrada za pravdu" potrošeno.