Kliker.info

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Nebojša Radmanović juče je potpisao Sporazum o pristupanju BiH Partnerstvu za mir na sjednici Savjeta Sjevernoatlantskog saveza u Briselu. Generalni sekretar NATO-a Jap de Hop Shefer je kazao da je potpisivanje Sporazuma priznanje za napredak BiH u raznim reformama, posebno u reformi odbrane.  "Ne znam da li je slučajno ili je neko namjerno tempirao da potpisivanje Sporazuma o pristupanju Partnerstvu za mir bude danas, tačno 11 godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma u Parizu. Možda je to veliki period, možda smo mogli da stignemo i ranije. Ali nije vreme da sada sudimo o tome. Ovo je prvi korak ka evroatlantskim integracijama. Cilj je da postanemo članica NATO do 2009. godine", izjavio je Nebojša Radmanović, predsjedavajući Predsjedništva BiH, poslije potpisivanja Sporazuma.

Koincidenciju datuma je zapazio i generelani sekretar NATO, koji je istakao da je veliko zadovoljstvo što je baš na ovaj dan potpisao u ime NATO-a Partnerstvo za mira sa BiH. "Mislim da u ovome ima i simbolike. BiH je konačno postala dio evroatlantskih integracija i prešla iz dejtonske ere u briselsku eru. Mogućnosti za dalju saradnju između BiH I NATO će sada biti sadržajnije i šire. Ulaskom u PFP mi smo, takođe, konstatovali dosadašnji napredak koji je BiH ostvarila u reformi odbrane. Veća saradnja BiH i NATO je bazirana na političko-bezbjednosnoj politici, javnom informisanju, sprečavanju i saniranju opštih opasnosti, granične bezbjednosti, nauci, ekonomskom razvoju, ambijentu. To je prava srž PFP i to otvora vrata za saradnju i učešće u NATO mirovnim operacijama", izjavio je Shefer. Radmanović je podvukao da pristupanje Partnerstvu za mir jeste prvi, ali i najkrupniji korak ka evroatlantskim integracijama za koje se BiH opredijelila.

"Svjesni smo da je ovo prvi korak i da on znači da moramo da radimo još više na evroatlantskim integracijama i mi to želimo. U BiH nastavljamo sa reformama i idemo u nove. Građani BiH zaslužuju poslije 15 godina, među kojima su i četiri strasne ratne godine, da žive srećnije u zajednici razvijenih evropskih zemalja. Taj put ka Evropi nam je otvoren", rekao je on.

VELIKI DAN ZA BiH

Radmanović je istakao da je potpisivanje Sporazuma u Briselu veliki dan za BiH, za njene narode i za sve građane.   "Nadam se da ćemo ulaskom u Partnerstvo za mir, a kasnije i u EU i NATO, zacementirati za sva vremena bilo kakve etničke sukobe u Bosni i Hercegovini", rekao je predsjedavajući Predsjedništva BiH.  "Kao partner s NATO želimo razvijati odnose u svim oblastima koje će naš odbrambeni i bezbjednosni sistem učiniti primjerenim savremenim prijetnjama i izazovima i faktorom unutrašnjeg mira i stabilnosti, a istovremeno sposobnim za učešće i doprinos u međunarodnim mirovnim naporima u sistemu kolektivne bezbjednosti", kazao je on.  Radmanović je istakao da za sveukupni napredak i ostvarene rezultate BiH veliku zahvalnost duguje NATO-u: sjedištu NATO-a, zemljama članicama i Regionalnom štabu u Sarajevu. Neizostavno pitanje, saradnja s Haškim tribunalom, bilo je i na ceremoniji potpisivanja Sporazuma. Jap de Hop Shefer je podsjetio predstavnike BiH i novinare da NATO nije zaboravio na obavezu BiH da ostvari punu saradnju s Hagom.

HAG, OTVORENO PITANJE

"Nema u BiH nikoga ko nije spreman da sarađuje s Haškim tribunalom. To je opredjeljenje Predsjedništva, ali i svih ostali. Ne samo da je to obaveza BiH već i naša želja da ispunimo te uslove. Pitanje je, u stvari, operativno: da li je BiH sposobna da uhapsi najtraženije optuženike, s kojim snagama i gdje se oni nalaze. Lično mislim da po tim pitanjima lutaju brojne službe bezbjednosti, ne samo u BiH. Posljednje informacije pokazuju da mi ne znamo gdje se oni nalaze. Ali to ne znači da će saradnja s Haškim tribunalom splasnuti, da je nećemo intenzivirati. Mi ćemo napraviti koordinaciju koja je nedostajala u prethodnim godinama s Haškim tribunalom", istakao je Radmanović.

"Za vojni savez je zapadni Balkan strateški i politički izuzetno važan", kazao je portparol NATO-a Džejms Apaturai. "Svima je jasno da je BiH, kao i Srbija, veoma značajna, jedna od ključnih država u regionu i ne želimo da te države ostanu izvan polja zajedničkih aktivnosti, želimo da su s nama", rekao je on.  Do sada je dokument pristupa PFP-u potpisalo 30 država, od kojih su neke u međuvremenu postale i punopravne članice NATO-a. Danas im se pridružuju još tri, što će potpuno zaokružiti široki evroazijski prostor (s izuzetkom Bjelorusije) bezbjednosnih partnera.  Članstvo u PFP-u ne znači samo uspjeh – tu je i stalna obaveza transparentnosti nacionalnih odbrambenih planova i budžeta, demokratska kontrola vojnih snaga, spremnost da učestvuju u operacijama koje se vode pod zastavom UN-a, te da razvijaju tijesnu saradanju s vojim savezom.  Kada je riječ o Balkanu, tu je i obaveza nastavka saradnje s Hagom, koja nije zaboravljena – naprotiv, jedan od razloga pozivu iz Rige je stav Alijanse da će lakše i ozbiljnije uticati, prije svih, na Srbiju, a onda i na BiH, da što prije i što uspješnije dovrše "hašku priču".

Ulazak u NATO

 

Odgovarajući na pitanje da li BiH može da stigne u članstvo NATO-a do 2009. godine, generalni sekretar Jap de Hop Shefer je rekao da je taj datum, kao cilj, previše optimističan.

"Mislim da su evroatlantske integracije jedini recept za stabilnost u regionu. BiH je napravila vrlo važan korak, ali mi nismo nikada fiksirali datume, kada nešto treba da se desi, jer proces priključenja NATO-u se bazira na postignutim rezultatima. Put u NATO članstvo je dug put, a brzina zavisi od zainteresovane zemlje, ipak čini mi se da je 2009. godina kao cilj za ulazak BiH u NATO preambiciozna", rekao je Shefer.

(Agnecije/NN)