Kliker.info

Goran Salihović, glavni tužilac Tužilaštva BiH, kaže da je predmet u slučaju Bobar banke u završnoj fazi te da se uskoro može očekivati podizanje optužnice. On kaže da postoji dosta predmeta kojima su obuhvaćeni ljudi iz politike, privrede, bankarskog sektora, raznih preduzeća itd.. te da je procenat osuđujućih presuda u Posebnom odjelu za organizirani kriminal, privredni kriminal i korupciju izuzetno visok.

NN: U posljednjih nekoliko mjeseci bilo je nekoliko hapšenja zbog bankarskih afera u RS, prije svega u vezi sa Bobar bankom. Kada se može očekivati podizanje optužnice?

SALIHOVIĆ: Šteta koja je prouzročena, a istražuje se u okviru ovog predmeta je više stotina miliona KM. Mislim da je taj predmet u nekoj završnoj fazi i vjerovatno da u neko skorije vrijeme možemo očekivati optužnicu.

NN: Nedavno je Agencija za osiguranje depozita BiH rekla da je opterećuju isplate potraživanja. Da li će Tužilaštvo reagovati i u nekim drugim slučajevima kada je u pitanju bankarski sektor?

SALIHOVIĆ: Na tome radimo unazad oko godinu i po dana. Naše istrage obuhvataju širi krug bankarskog sistema, pa ćemo vidjeti jednostavno šta je u tim istragama u kojoj fazi i koji je segment za optuženje.

NN: Da li se te istrage odnose na visoke funkcionere RS i da li Tužilaštvo BiH vodi istragu protiv Milorada Dodika, predsjednika RS?

SALIHOVIĆ: Vodimo istrage protiv bilo koga u ovoj državi za koga imamo osnovanu sumnju. Znači, predmet “Milorad Dodik” ne postoji, ali u sklopu “Pavlović banke” imamo finansijsku istragu protiv Milorada Dodika i ne vidim tu ništa loše da se jednostavno u istrazi utvrdi da li ima elemenata krivične odgovornosti ili ne i mislim da je nepotrebno dizati toliku pompu oko ovoga. Bilo je predmeta protiv Milorada Dodika, ti predmeti su ispitani i određen broj predmeta je zatvoren.

NN: Javnost čeka na optužnicu u slučaju Kemala Čauševića. Kada će se to desiti?

SALIHOVIĆ: Iz predmeta protiv Kemala Čauševića nastao je predmet “Lijanovići i dr.” u kojem imamo višemilionsku štetu, oko 16-17 miliona. Imamo predmete za bankarski sistem, koji na neki način proizlaze iz takvih predmeta, imamo predmete u vezi indirektnog oporezivanja, tako da jednostavno, iz određenih predmeta, kao što je i ovaj predmet, mi dobijamo elemente i otvaranje novih istraga u određenim drugim predmetima.

NN: Već godinama se najavljuje borba protiv korupcije, a i kada se procesuiraju visoki zvaničnici, veliki je procenat oslobađajućih presuda.

SALIHOVIĆ: Tužilaštvo BiH vodi istrage ili je podiglo optužnice protiv ministara i zamjenika ministara na državnom nivou, dužnosnika institucija, direkcija i agencija na razini BiH, vodimo proces protiv konzula savjetnika BiH u Francuskoj, čitave smjene carinika  i šefa carine sa CI Aerodrom, dužnosnika Službe za poslove sa strancima, brigadira OS BiH, policajaca i dužnosnika Granične policije i SIPA, podigli smo optužnicu protiv sutkinje Apelacionog odjela Suda BiH, radili predmete protiv dužnosnika sa razine FBiH koji su u našim akcijama snimljeni prilikom primanja mita ili nedozvoljene koristi, koje smo proslijedili entitetskim tužilaštvima.

U Tužilaštvu BiH, s obzirom na našu nadležnost, naročito u Posebnom odjelu za organizirani i privredni kriminal i korupciju, ima dosta predmeta kojima su obuhvaćeni dužnosnici iz politike, privrede, bankarskog sektora, raznih preduzeća itd. Procenat osuđujućih presuda u Posebnom odjelu za organizirani kriminal, privredni kriminal i korupciju izuzetno je visok, oko 89 odsto. Od oko 1.300 optuženih osoba, čak je 1.139 pravomoćno osuđeno na ukupno 1.584 godine zatvora, a tek 141 osoba pravomoćno je oslobođena.

NN: Koliko je Tužilaštvo BiH pod političkim pritiskom? U predmetu protiv Fahrudina Radončića mogli su se primijetiti ti pritisci, a i različiti politički komentari.

SALIHOVIĆ: Nisam pod političkim pritiskom, pa ni od Radončića. U suštini, institucija je pod političkim stalnim pritiskom i pojedini tužioci. Vidjeli ste da smo u zadnjem periodu imali provale u stanove, pljačke stanova, paljanje auta, otuđenje auta od pojedinih tužilaca, prijetnje tužioca, vrijeđanje tužilaca kao i sudija i mislim da na tom segmentu moramo više raditi kao država. Nedopustivo je da se to olako shvata i da se ne vodi računa o predstavnicima institucija, a kada se desi slučaj, onda se pokušava naći rješenje.

NN: Šta je sa zahtjevom Tužilaštva BiH i kolegija tužilaca u vezi sa Ružicom Jukić, potpredsjednikom VSTS-a?

SALIHOVIĆ: Kolegij je u dva navrata tražio njenu ostavku i tražio je disciplinsku odgovornost i tražio je da takav član VSTV ne može predstavljati. To je na VSTV i na disciplinskom tužiocu i ti zahtjevi još stoje i mi tražimo odgovor. Takvo ponašanje jednog člana Vijeća prema jednoj instituciji je neprimjereno.

NN: Zbog čega Tužilaštvo BiH pristaje na sporazume o priznanju krivice sa ljudima koji su bili u Siriji na ratištu? Da li su te kazne baš adekvatne?

SALIHOVIĆ: Imamo istrage protiv više od 70 osoba koje su osumnjičene za krivična djela terorizma i krivična djela koja imaju veze sa terorizmom. Procesuirali smo značajan broj optuženih, već imamo dosta pravomoćnih i provostepenih presuda za terorizam na vrlo stroge kazne zatvora. Bila su samo dva sporazumna priznanja u vezi sa odlaskom u Siriju, u kojima je predložena kazna od godinu dana zatvora, koju je tužilac ocijenio adekvatnom s obzirom na način i ulogu izvršenje krivičnog djela, kao i saradnju optuženih sa agencijama za provođenje zakona.

U drugim predmetima u vezi sa odlascima na ratišta Sirije i Iraka izrečene su strože kazne, od tri-četiri pa do sedam godina zatvora, koja još nije pravomoćna. U predmetima za terorizam u ranijim godinama izrečene su kazne zatvora koje ukupno iznose i više decenija zatvora. Odlučni smo u borbi protiv svih oblika teorizma ili terorističkih aktivnosti i više puta smo pokazali da imamo snagu i da smo sposobni za procesuiranje najsloženijih predmeta terorizma i da imamo dobru saradnju sa partnerskim agencijama u BiH i inostranstvu.

NN: Šta je sa paradžematima? Jesu li oni problem države ili vjerske zajednice? U javnosti se stiče utisak da u BiH nema konsenzusa svih institucija u borbi protiv radikalizma?

SALIHOVIĆ: Tužilaštvo BiH bavi se krivičnim procesuiranjem osoba koje prekrše zakon i počine krivično djelo iz naše nadležnosti. Postoje određena pitanja koja vjerske zajednice moraju riješiti, a vezana su za unutrašnje odnose i relacije unutar te institucije. Tužilaštvo i policijske agencije će svakako reagirati ukoliko se utvrde elementi krivičnih djela u djelovanju osoba bliskih tim strukturama, ali pitanje unutrašnjeg ustroja vjerske zajednice mora riješiti ta vjerska institucija.

NN: U posjeti BiH nedavno je bio prvi čovjek CIA. Da li je imao nekih zahtjeva i koliko je bio zadovoljan onim što BiH radi kada je u pitanju borba protiv terorizma i radikalizma?

SALIHOVIĆ: Na tom sastanku iznijeli smo informacije o stanju u BiH u vezi sa terorizmom i borbom protiv terorizma, tako da smo razmijenili određene podatke između samih institucija, pokazali jedinstvo institucija i da postoji nulta toleracija u borbi protiv terorizma. U ovom momentu BiH je na nekom zadovoljavajućem nivou i kada pogledamo broj od 128 boraca na stranim ratištima, koliko ih je poginulo, koliko se vratilo, koliko smo procesuirali, na neki način možemo biti zadovoljni.

U tim krivičnim djelima nikada se ne zna i moramo biti potpuno oprezni, država mora uložiti mnogo, mnogo u opremanje i popunjavanje svih policijskih agencija i tijela, od entitetskih nivoa i kantonalnih do državnog nivoa. Što se tiče Udarne grupe za borbu protiv terorizma, ona u potpunosti funkcionira i možemo reći da je u tom dijelu zadovoljavajuća.

NN: Kakvi su kapaciteti Tužilaštva BiH i koliko nedostaje tužilaca? Nedavno su trojica imenovana na određene funkcije…

SALIHOVIĆ: Sretan sam što neki tužioci prelaze na druge funkcije, ali konstantno u ovom tužilaštvu, iako smo dobili nove ljude, nove tužioce i nove stručne saradnike, nedostaje pet-šest tužilaca i to je šteta zbog toga što se ne rade predmeti, a i što propada novac za njihove plate. Apelujem na VSTV da to bude što prije, jer je to jedan od glavnih zadataka VSTV-a.

NN: Hoćete li i Vi na neku drugu funkciju? Priča se da ste zainteresovani za mjesto predsjednika Suda BiH…

SALIHOVIĆ: Još je rano razmišljati o tome. Ima puno aktivnosti koje sam započeo u Tužilaštvu BiH, ali može se o tome razmišljati.

NN: Šta je sa predmetima ratnih zločina protiv Srba? Mogu li se očekivati optužnice protiv nekih visokih zvaničnika, s obzirom na to da osim Mahmuljina i Orića niko nije optužen?

SALIHOVIĆ: Ne možemo se prebrojavati, ratni zločinci su svi isti, žrtve su sve iste, ali u principu mislim da mi radimo sve ono za šta imamo dokaza i što možemo optužiti. Statistika  pokazuje da se u posljednje tri godine izrazito povećao broj predmeta za ratne zločine nad žrtvama srpske nacionalnosti.  Za samo tri godine oko 80 osoba optuženo je za zločine nad Srbima, u svim krajevima BiH, a to je 30 odsto od ukupnog broja optuženih za ratne zločine i protekle tri godine.

Tužilaštvo BiH je podiglo više optužnica za ratne zločine nad srpskim žrtvama nego sva okružna tužilaštva u RS zajedno. Imamo u radu više predmeta u kojima se sudi za zločine nad srpskim stanovništvom u Derventi, Posavini, Odžaku, Brodu. Radimo intenzivne istrage o stradanju srpske populacije u Konjicu, jednom od najtežih stradanja Srba u proteklom ratu, gdje će u narednom periodu biti optužnica. Po našim optužnicama se sudi za zločine nad Srbima u Čapljini, dolini Neretve, u logorima oko Čapljine.

Javnost često očekuje neka zvučna imena, bit će i toga, ali samo ako se prikupe dokazi. Jasno i glasno sam rekao – nikoga nećemo procesuirati bez dokaza, a isto tako niko neće biti zaobiđen ako dokazi postoje. Do sada u 11 godina imamo 605 optuženih za ratne zločine i na taj način postali smo institucija sa najviše optuženih za ratne zločine u svjetskim razmjerama.

Nakon tribunala u Nirnbergu i Tokiju, nakon Drugog svjetskog rata nije evidentiran veći broj optuženih u domaćim ili međunarodnim tribunalima. Pored urađenog posla Kategorije 2, gdje su riješeni u prošloj godini najteži predmeti iz Haškog tribunala, ovo je jedan od najvećih uspjeha, znači u 11 godina optužili smo 605 optuženih za ratne zločine, a u do sada okončanim predmetima to je rezultiralo sa izrečenim kaznama od 2.087 godina zatvora, za one kojima je postupak okončan.

U do sada pravomoćno okončanim predmetima, u oko 80 posto predmeta optuženi su oglašeni krivim i izrečene su osuđujuće presude. Ove jeseni dostići ćemo i rezultat od ukupno 5.000 optuženih osoba za sva krivična djela iz naše nadležnosti, to je izuzetno značajno za BiH kao državu i za sve građane BiH, u smislu toga da jednostavno mi možemo i hoćemo da procesuiramo sve one koji su na bilo koji način prekršili zakon i jednostavno neće biti nedodirljivih, ali isto tako ni u kojem slučaju nekome nećemo stavljati na teret ono što ne možemo dokazati li što jednostavno ne stoji, za bilo kojeg čovjeka u BiH.

NN: Kakva je regionalna saradnja u procesuiranju ratnih zločina?

SALIHOVIĆ: Regionalna saradnja je fantastična, mogu da kažem na bratskom nivou, i sa Srbijom i sa Hrvatskom, pogotovo na tehničkom nivou, između tužilaštava i glavnih tužilaca. Ta saradnja je krenula uzlaznom putanjom potpisivanjem protokola između Srbije, Hrvatske, Crne Gore i BiH, tako da možemo reći da se ova saradnja odvija u konkretnim predmetima kao da je riječ o jednom tužilaštvu. Istraga napada na Vučića

NN: Uskoro će godinu dana od napada na Aleksandra Vučića, premijera Srbije. Kada će i hoće li Tužilaštvo BiH procesuirati odgovorne?

SALIHOVIĆ: Optužnica će biti podignuta kada se prikupi dovoljno dokaza za krivičnu odgovornost pojedinca i osuđujuću presudu protiv počinitelja. Radi se o vrlo složenom predmetu u kojem se u masi ljudi moraju identificirati pojedinci, pa tim pojedincima dokazati i konkretna uloga u izvršenom krivičnom djelu. Nije to jednostavan proces. Sjetite se slučaja paljenja zgrade Predsjedništva BiH i državnih institucija prije dvije godine.

Policijski organi uspjeli su otkriti i identificirati samo par počinitelja, a bila je masa ljudi koji su učestvovali u tome, a okolina tih zgrada je čak i pod video-nadzorom. Radimo na tom predmetu, rade i kolege iz Specijalnog tužilaštva RS, pa ćemo vidjeti do kakvih rezultata ćemo doći. Najgora opcija je da se neko pošto-poto optuži, pa da na sudu bude oslobađajuća presuda.

Nakon toga ta osoba je pravomoćno oslobođena i više se ne može procesuirati. Vjerujem da ćemo intenzivnim radom doći do rezultata i rasvijetliti sve segmente tog sramnog napada i drago mi je zbog njegovog razumnog odnosa nakon svega što se desilo.

Uroš Vukić (Nezavisne novne)