Kliker.info

Bošnjaci imaju historijsku šansu da prosperiraju, da kao malobrojan, ali vitalan evropski i muslimanski narod budu spona između Istoka i Zapada, a jedinstvo bošnjačkog političkog tijela odgovara svakome ko je dobronamjeran, kazao je u intervjuu za “Dnevni avaz” Bakir Izetbegović, predsjedavajući Predsjedništva BiH i lider SDA.

Izetbegović u vrlo otvorenom razgovoru za najtiražniji i najutjecajniji list govori o svim aktuelnim i važnim pitanjima, ističući značaj trenutka i smatrajući da je koalicija SDA i Saveza za bolju budućnost jedini put za BiH na kojem bi bila sačuvana njena stabilnost i osiguran razvoj.

Planovi za mandat

Uskoro će mjesec dana kako ste preuzeli funkciju predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, kakvi su prvi utisci i koji će biti Vaši prioriteti?

– Ovo je moj treći mandat predsjedavanja, iza mene je iskustvo, i trend je u cjelini pozitivan, jer preuzimam kormilo u periodu zamaha reformi, periodu utemeljenog optimizma koji smo kreirali od jeseni 2014. Prioriteti se ne mijenjaju – prije svega, valja raditi na reformama i približavanju EU. Paralelno, borimo se za napredak u približavanju NATO-u. Želimo aktivirati MAP što je prije moguće. Stabilnost i nastavak reformi, u okviru ova dva strategijska opredjeljenja odvijat će se sve moje aktivnosti.

Naredne sedmice putujete u Tursku. S kim ćete se susresti i o čemu ćete razgovarati. Ujedno, koje su Vaše naredne predsjedničke posjete i kada?

– Povod moje posjete je samit Organizacije islamske saradnje (OIC) koji se u Istanbulu održava pod motom „Jedinstvo i solidarnost za pravdu i mir“. To će biti prilika za susrete s liderima nama prijateljskih zemalja i da razgovaramo o saradnji na svim poljima. Na ovom samitu Turska preuzima predsjedavanje na dvije godine. Bit će usvojen strateški dokumenti o prioritetima djelovanja Organizacije na popravljanju stanja u islamskom svijetu. Poput ostalih velikih međunarodnih organizacija, OIC ima i svoje regionalne grupe. Zalagat ću se da OIC formira novu grupu za Evropu. Raširena generalizacija o Evropi kao „kršćanskom kontinentu“, gdje je islam stranac, zabluda je: islam nije stran Evropi, niti je stran njenom duhu. Upravo obratno: onoga što danas nazivamo duhom Evrope ne bi bilo bez učešća i doprinosa islama u formiranju identiteta Evrope na doslovno svim područjima društvenog života: od religije i filozofije, preko umjetnosti, politike, ekonomije i organizacije države, do prirodnih nauka, zanatstva.

Kada bi Evropa iz svog civilizacijskog i kulturnog naslijeđa pokušala dosljedno odstraniti sve islamske elemente i uticaje, urušila bi temelje na kojima počiva. Od autohtonih muslimanskih naroda Balkana, do doseljenika u Njemačkoj ili Skandinaviji koji pristižu sa svih strana, muslimani u današnjoj Evropi sve su brojniji i sve bitniji segment populacije. Milioni tih ljudi žive u zemljama koje nisu ni članice OIC-a, ni zemlje posmatrači, što je status koji ima BiH. Njihove interese treba artikulirati, i mislim da u budućnosti OIC kao vitalna i aktivna međunarodna organizacija u tome može dati veći doprinos.

Svjedočimo općoj nestabilnosti u svijetu, kao i procesima poput migrantske krize i opasnosti globalnog terorizma. Koliko su to veliki izazovi za nedovoljno jaku i stabilnu BiH te kako ocjenjujete sadašnje stanje Bošnjaka kao naroda, gdje se nalazimo i kuda idemo?

– Svijet se mijenja. I posljednjih godina mijenja se sve brže. Novi izazovi se pojavljuju, takorekuć preko noći: oružani sukobi, diplomatske krize, ekonomski krahovi. S novim stoljećem, postalo je nemoguće izolirati se od vanjskih uticaja, proces globalizacije učinio je svoje. Međutim, nisu to samo izazovi za BiH. Naprotiv, zemlje čije su snaga i stabilnost u ranijim decenijama djelovale kao neupitna činjenica, s tim izazovima koje ste pobrojali suočavaju se još češće, još bolnije nego naša država!

Imajući u vidu našu noviju historiju, agresiju i genocid, ratove u regiji koji su potresali svijet, da je naša privreda u tom razdoblju bila bezmalo razorena, mi se s izazovima današnjice hvatamo odlučno ukoštac, uz nesebičnu pomoć naših prijatelja i saveznika širom svijeta. Reformski procesi pokrenuti su u protekloj godini i idu u pravom smjeru, a rezultati su već vidljivi. Naša država vratila se na evropski put. Naravno da možemo i naravno da moramo raditi još više i još bolje na jačanju države, na razvoju ekonomije, na stabilnosti i sigurnosti. Bošnjaci u tom i takvom kontekstu imaju historijsku šansu da prosperiraju, da kao malobrojan, ali vitalan evropski i muslimanski narod budu spona između Istoka i Zapada, da u okvirima EU prosperiraju i izbore se za dostojanstven život u našoj domovini.

Ključna koalicija

Prošlo je više od pola godine od čuvenog bajramskog susreta Vas i lidera SBB-a Fahrudina Radončića, koji je, s obzirom na vaš ogroman zajednički izborni rezultat, otvorio put ka konsolidaciji bošnjačkog faktora. Kako danas gledate na taj susret i koaliciju SDA-SBB, koja je nešto kasnije zvanično uspostavljena? Šta je jedna takva vizija donijela Bošnjacima, građanima BiH i državi?

– To što smo gospodin Radončić, kao lider SBB-a, i ja, kao lider SDA, učinili bilo je od velikog značaja za državu. U tom trenutku, zbog bahatog i neodgovornog stava DF-a kao partnera u vlasti, tek je formirana Vlada FBiH bila skoro paralizirana. Sve se to odigravalo u periodu kada smo uz velike napore, i mnogo razumijevanja naših partnera u EU, procese integracije pokrenuli s mrtve tačke, aktivirali Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, otpočeli implementaciju Reformske agende. Da se ta kriza nastavila, na gubitku bi bili građani BiH, ne samo Bošnjaci i ne samo u FBiH – posljedice zastoja državnog aparata imale bi negativan uticaj na sve.

Moj politički refleks je da uvijek interes države stavljam ispred osobnih interesa. Istu spremnost prepoznao sam i kod gospodina Radončića, koji je pravilno procijenio situaciju, shvativši da je interes BiH nešto bitnije, snažnije i krupnije od svih naših ranijih sukoba i nesuglasica. Formirali smo koaliciju, jer je to bio jedini put da BiH ubrzano izvedemo na put razvoja ekonomije, uvedemo u euroatlantske integracije, očuvamo stabilnost i omogućimo prosperitet.

U međuvremenu je Radončić uhapšen i skoro će tri mjeseca kako je u pritvoru. Stručnjaci i javnost dosta su rekli o tom slučaju. No, koliko ova činjenica usložnjava odnose u državi i kakve su posljedice? Vi ste u nedavnom intervjuu za “Nezavisne novine” kazali da biste s Radončićem na slobodi mogli dogovoriti niz promjena i reformi. Kako onda dalje i kakva su Vaša očekivanja? 

– Od trenutka kada je Fahrudin Radončić uhapšen, ja sam mnogo puta jasno ponovio šta mislim. On je jedan od vodećih bošnjačkih političara. Kao lider jedne od najjačih stranaka u zemlji, doprinio je mnogo, a može doprinijeti još više. Moje su izjave od nekih nekorektno tumačene i kao pritisak na pravosuđe. Međutim, ja sam uvjeren da će pravosudni sistem blagovremeno i pravedno riješiti taj proces. Vjerujem da možemo sačuvati koaliciju, provesti neophodne reforme i bilo bi dobro da u najskorije vrijeme gospodin Radončić u punom kapacitetu preuzme svoje funkcije predsjednika SBB-a i parlamentarca.

Mnogo toga desilo se od uspostave koalicije SDA – SBB, čak i previše. Jeste li Vi stekli utisak da ta priča o bošnjačkom jedinstvu i stabilizaciji u BiH naprosto nekima ne odgovara i da se krenulo putem njegove destrukcije? 

– U BiH trebamo stabilnost. Kao što je trebaju Bošnjaci, tako je trebaju i svi ostali koji u njoj žive. Jedinstvo bošnjačkog političkog tijela odgovara svakome ko je dobronamjeran. Mi sa svoje strane činimo sve kako bismo život u BiH učinili boljim. Svakim danom trudimo se da perspektiva u ovoj zemlji bude bolja.

Nakon dugog reformskog zastoja i ekonomske letargije BiH ide naprijed. Neki su zbog toga nervozni, jer se u uređenim zemljama sužava prostor za pljačku i kriminal. Sličnih poteškoća bilo je i u prošlosti, ali uvjeren sam da ćemo ih savladati i prevazići. Permanentna proizvodnja političke krize u BiH može dovesti do propadanja banaka, nedostatka investicija, rasta nezaposlenosti… Građani će u budućnosti takvim politikama uskratiti podršku.

Lokalni izbori

SDA je najavila mogućnost zajedničkog nastupa na lokalnim izborima sa SBB-om. To mnogi smatraju važnom činjenicom. Šta očekujete od izbora uopće i hoće li zajednički nastup ojačati bošnjački faktor?

– Mi smo na organima stranke donijeli odluku koja ide u tom smjeru. Takvom saradnjom imamo namjeru pojačati povjerenje unutar ove reformske koalicije. Spremni smo, prije svega, za saradnju i zajednički nastup na području entiteta RS, kao i u povratničkim općinama u Federaciji BiH. Nadam se da će razum prevladati i kod ostalih probosanskih stranaka da se pridruže ovoj koaliciji, posebno u entitetu RS. O Srebrenici nam je potreban što širi konsenzus. Ali, i u ostalim općinama moguće je postići dogovor o zajedničkom kandidatu za načelnika općine. Predstojeći izbori jako su važni, jer mnogo stvari od presudnog značaja za svakodnevni život, rad i napredak zajednice zavisi od općinskih vlasti. Želimo da taj nivo funkcionira što efikasnije, i u sprezi s višim nivoima vlasti ubrza razvoj i napredak.

Mladi nam odlaze, 80.000 ljudi otišlo je iz zemlje u prošloj godini, kako ih zaustaviti i stvoriti uvjete da ostaju ovdje?

– Nisam siguran da je taj podatak vjerodostojan. Prošle sedmice je Mirhunisa Zukić, predsjednica Unije za održivi povratak i integracije u BiH, iznijela podatak da se 80.000 ljudi iselilo u protekle dvije godine. U svakom slučaju, to jeste jedan veliki problem, kojeg moramo biti svjesni. Međutim, taj problem, nažalost, prisutan je u cijeloj regiji, pa i u mnogim zemljama koje su već unutar EU. To je dugoročan projekt da provodimo reforme, stvaramo uslove za ekonomski razvoj, podupiremo projekte za upošljavanje mladih ljudi i zajedničkim snagama radimo na stabilnosti države. Od presudnog je značaja da ustrajemo na putu reformi i integracije u EU. To je najbolji način da poboljšamo uvjete života i rada u zemlji. Neki će se, ako uspijemo, i vratiti.

Bošnjaci u RS

U nedavnom intervjuu za “Nezavisne” otvoreno ste kazali da bošnjački lideri ne traže ukidanje Republike Srpske. Šta je ključna poruka ove izjave i može li ona relaksirati međunacionalne odnose? S druge strane, položaj Bošnjaka u tom entitetu je težak i suočavaju se s provokacijama i prijetnjama?

– Ključna poruka jeste da su Bošnjaci prihvatili mir i da mi dvije decenije vodimo dosljednu politiku mira. Dejtonski sporazum je osnova tog mira i mi od početka znamo da on nije ni savršen ni pravedan. Isto tako dobro znamo da je alternativa bila nastavak sukoba, nastavak agresije i genocida, pogibije, silovanja, pljačke i uništenja. U intervjuu na koji se pozivate istakao sam i teškoće položaja Bošnjaka povratnika koje spominjete. Naravno da to što Bošnjaci prihvataju Dejtonski sporazum i entitet RS ne znači da ćemo prihvatiti i sve ono što se tamo dešava. Nikada nećemo i ne možemo prihvatiti to što organi RS negiraju bošnjačkoj djeci pravo na bosanski jezik. Niti ćemo prihvatiti da se negira genocid u Srebrenici. Neprihvatljivo je da se nakon oslobađajuće presude Vojislavu Šešelju njegovi sljedbenici šepure po Srebrenici i prijete povratnicima. Neprihvatljivo je nasilje nad hrabrim ljudima koji su se vratili tamo da žive na svojoj zemlji, da obnove svoje domove. S tim se nećemo i ne možemo pomiriti, i koristit ćemo sva zakonska sredstva i sva politička sredstva da se tome odupremo. I uporno tražiti od vlasti entiteta RS da svim građanima tog entiteta obezbijede sigurnost i sva prava koja im po Dejtonskom sporazumu pripadaju.

Oštre riječi razmijenili ste s premijerom Srbije Aleksandrom Vučićem nakon presuda, najprije Karadžiću, a potom i sramne presude Šešelju. Prije desetak godina u jednom neformalnom razgovoru kazali ste nam da se sa Srbima mora živjeti i da je to interes i države BiH. No, kad god se krene tim putem, naiđe se na gomilu prepreka. Treba nam pravda, ali i mir i suživot, zar ne?

– Vi ste dobro razumjeli moju poruku. Vjerujem da je ona jasna i premijeru Vučiću, predsjedniku Republike Srbije Tomislavu Nikoliću i svima drugima koji u Srbiji donose odluke. Postoji, jednostavno, donja granica tolerancije, postoje neke stvari na koje niko i nikad u ime Bošnjaka neće pristati. Ali, postoji i potreba da stalno radimo na popravljanju odnosa, na obnavljanju veza i uspostavljanju novih. To je težak put, breme prošlosti je krupno i teško, ali mi u ime budućnosti moramo tražiti način da izgradimo što kvalitetnije odnose, zasnovane na povjerenju, uzajamnom uvažavanju i razumijevanju.

Znam da to nije lahko: bit će i ubuduće oscilacija u našim odnosima, inata, teških riječi, zategnutih odnosa. Ali, siguran sam da i lideri Srbije shvataju značaj mira, dijaloga, saradnje i dobrosusjedskih odnosa.

Ove sedmice susrest ćete se s Vučićem u Mostaru. Šta ćete mu reći i, eventualno, tražiti od njega?

– Ne želim u ovom trenutku prejudicirati tok našeg razgovora, vjerovatno ćemo nastojati da razjasnimo nedoumice, obnovimo dijalog i fokusiramo se na teme koje su značajne za budućnost. Bolna i složena prošlost dodatno nas obavezuje na što jasniji i što direktniji razgovor o svemu.

Pitanje Mostara izazvalo je dosta burnih reakcija. Može li se ovaj za cijelu BiH važan problem i na koji način riješiti? 

– U Mostaru je situacija složena, pregovori koje smo sa HDZ-om BiH vodili bili su teški. U trenutku kada smo bili nadomak rješenja, u dijelu javnosti pokrenuta je jedna oštra i krajnje neprincipijelna kampanja, prije nego što je konačna forma dogovora izašla na svjetlo dana. Usprkos tome, pregovori će se nastaviti. Ponuda SDA stoji: tražit ćemo model za Mostar koji bi sačuvao jedinstven grad, imao jednog gradonačelnika, jedan budžet, jedinstvenu administraciju, a unutar toga jednu posebnu podjedinicu koja bi pomogla Bošnjacima, odnosno Hrvatima, da imaju dio lokalne samouprave za koju su zainteresovani.

Što se tiče pitanja jednakopravnosti Hrvata, SDA je u ovom mandatu učinila sve što je u našoj moći da obnovi povjerenje, partnerski odnos sa HDZ-om BiH, i onu delikatnu, u prošlom mandatu poljuljanu ravnotežu odnosa u FBiH. Tako da se to pitanje u konačnici svodi na traženje modaliteta za izbor člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda, i vjerujem da je to rješenje moguće kreirati. Naravno, kada je o ravnopravnosti riječ, i Hrvati moraju ponuditi više drugima, u kantonima i općinama gdje oni dominiraju.

I život u miru je borba

U petak, 15. aprila, jeste Dan Armije RBiH. Šta biste poručili borcima Armije RBiH? Iako su mnogi nezadovoljni svojim položajem, isto tako mnogi su zabrinuti za zemlju. 

– Uoči tog praznika, emocije su snažne. To je spomen na vrijeme koje je obilježilo naše živote, vrijeme koje mnogi od nas pamte bolje i življe nego neke mnogo skorije događaje i doživljaje. Borcima mogu poručiti da budu ponosni, bez obzira na sve teškoće, ponosni što su narod spasili od nestanka, a državu od raspada. Razumijem i nezadovoljstvo, razumijem i zabrinutost: i želim da im poručim da nikad ne odustaju. Zbog sebe i zbog svojih bližnjih, zbog onih koji su pali, treba da se bore. Jer borba nije samo rat – i život u miru kakav imamo u BiH je borba.

Moramo sačuvati autohtonost Bošnjaka

Mogu li se autohtonost i specifična pozicija Bošnjaka i BiH sačuvati pod različitim utjecajem svjetskih sila, od Zapada, preko Rusije, pa i dobronamjernih arapskih zemalja i Turske? 

– Svakako da mogu, i moraju. Kao što sam već rekao, mi smo u situaciji da budemo most, možda i malen, ali sasvim sigurno čvrst, koji povezuje Istok i Zapad, islamske zemlje i Evropu, Tursku i Rusiju, arapske zemlje i Ameriku, mjesto gdje će se umjesto sukoba generirati saradnja.

Koliko budemo smogli snage i pameti, toliko ćemo u tim naporima imati uspjeha. Tome nas uči i naša burna historija: Bosna i Hercegovina i Bošnjaci u njoj uvijek su bolje prolazili kada smo izvozili mir, toleranciju i nadu nego kada smo uvozili sukobe, podjele i mržnju.

Demonstracija sile nervira me i kada se upada u redakcije i kada se hapse političari

Zabrinjava li Vas sve prisutnija praksa policijskih upada u novinske redakcije u BiH. Nakon portala Klix.ba desilo se isto, možda i gore, “Dnevnom avazu” kroz slučaj ulaska u naše prostorije s dugim cijevima i fantomkama. Rahmetli predsjednik Alija Izetbegović bio je posebno osjetljiv na slobodu govora i štampe.

– Istina je da je misao vodilja rahmetli Alije bila sloboda, takoreći apsolutna sloboda govora i štampe. Tim svojim iskrenim uvjerenjem,  koje je vjerovatno plod gorkog iskustva političkog zatvorenika, postavio je jako visok standard. Mislim da je to jedan dobar putokaz za budućnost, kojeg se valja pridržavati. Naravno, u svim uređenim zemljama postoje i mehanizmi zaštite od klevete, a postoje i zakonske procedure koje pod određenim uvjetima omogućavaju pravosuđu i organima javne sigurnosti da preduzmu akcije poput dva slučaja koja ste spomenuli.

Demonstracija suvišne sile nervira me i kada su u pitanju redakcije i kada su u pitanju hapšenja političara poput Budimira ili Lipovače. Sve te istražne radnje mogle su se, vjerujem, obaviti manje spektakularno, a podjednako efikasno.

Reis je otjelovio najbolje što Bošnjak može dati ummetu

Mogu li se Bošnjaci oduprijeti izazovima koje je pred njih stavilo pitanje globalnog terorizma i gdje ih žele prikazati kao prijetnju, posebno zbog pojedinaca koji su se priključili ISIL-u. Mnogi su pozdravili zajedničku izjavu iniciranu od Rijaseta, ali i Vi ste tada, donekle, priznali da nije na vrijeme sagledana ta opasnost.

– Svakako da je to jedan ogroman izazov. Radikalno i ekstremno tumačenje, tačnije iskrivljavanje naše vjere, koje je godinama prisutno i u našem društvu, kulminiralo je u situaciji kakvu, nažalost, imamo danas. Danas imamo drznike koji s ratišta u Siriji šalju prijetnje našem reisu-l-ulemi Husein-efendiji Kavazoviću, čovjeku koji je svojim životom i djelom otjelovio ono najbolje što Bošnjak musliman može dati ummetu, čovjeku koji je i alim i ratnik, i stradalnik i mirotvorac, koji je danas autoritet ogromnoj većini muslimana.

Takvi ekstremi i radikali, nažalost, i dalje su prisutni i aktivni među nama: svjedoci smo posljednjih godina zločinačkim terorističkim napadima u kojima su ginuli i izuzetni ljudi poput rahmetli Tarika Ljubuškića, policajca iz Bugojna. Jesenas smo izgubili dva pripadnika Oružanih snaga zato što se neki isfrustrirani marginalac latio oružja. Mi, dakle, moramo stati odlučno u odbranu naše vjere, kulture i sistema vrijednosti.

Intelektualno, moralno, politički i, naravno, institucionalno, kao što već činimo. Predsjedništvo BiH svakako će učiniti sve da u okvirima ustavnih ovlasti toj borbi doprinese, kao i da usmjeri druge nivoe zakonodavne i izvršne vlasti da se odlučno i efikasno uključe u borbu protiv terorizma.

Faruk Vele i Tarik Lazović (Avaz)