Kliker.info

VL: Što je to što bi Vi podcrtali kao uspjehe Vlade tijekom proteklog četverogodišnjeg mandata?
VRANKIĆ: Dosta je toga što bi se moglo navesti kao uspjeh ove vlade i gotovo da je nemoguće sve to objediniti i ukratko prezentirati. Ono čime se možemo pohvaliti je reforma javne potrošnje, to što je razvijen sustav trezorskog poslovanja na federalnoj razini i kantonima, čiji je rezultat efikasnije korištenje javnih sredstava i pojačana odgovornost za trošenje. Ova Vlada se na početku mandata suočila s neizmirenim obvezama koje su teretile 2003. godinu za više od 100 milijuna KM. Više od 160 milijuna KM isplaćeno je po osnovi unutarnjeg duga za posljednje dvije godine. Isplaćene su zaostale mirovine u iznosu od 124 milijuna, zaostala invalidnina u iznosu od 12 milijuna maraka, plaće vojsci. Izmirene su obveze po osnovu kredita domaćih banaka uzetih 2002. godine, dakle prije našeg mandata, u iznosu od devet milijuna KM. Dosta je investirano u autoput, rekonstrukciju lokalnih putova, u željeznice.
     
VL: Dakle, nova vlada bit će u povoljnijoj situaciji, jer tvrdite da joj ne ostavljate neizmirene račune?
VRANKIĆ: Procjene su da će se sve obveze do kraja godine izmiriti iz prihoda od ove godine, uključujući i plaću za prosinac i da će i ova godina, kao i prošla, završiti s gotovinskim suficitom. To će svakako novoj vladi, odnosno ministru financija, olakšati izvršenje proračuna u prvim mjesecima iduće godine, kada je punjenje proračuna slabije u odnosu na drugu polovinu godine.

VL: Što je to što biste izdvojili kao neuspjehe Vlade? Sigurno ima  stvari gdje se trebalo više učiniti, a nije?
VRANKIĆ: Najveći neuspjeh je što nismo uspjeli ubrzati proces privatizacije, a to zato što se od početka otišlo krivim smjerom i uglavnom ka politiziranju i kriminaliziranju. Ono što me jako boli je što smo bili nekorektni prema starim deviznim štedišama. Svjedoci smo toga kako su razvojačeni branitelji napravili lobi, pa je usvojen zakon od 250 milijuna KM. Kakva je razlika između njih i starih deviznih štediša? I jedni i drugi su skoro u istoj poziciji. Netko tko je možda imao i 100 tisuća maraka, sada živi u siromaštvu i mi mu ne omogućavamo da dođe do svoje imovine. To nije pravedno. Neuspjeh je i što nismo iznašli strateške partnere da riješimo baznu industriju. Jedan od neuspjeha je i to što se Vlada nije uspjela u potpunosti rasteretiti politiziranja, ali to nije samo naš grijeh, nego posljedica opće politike i atmosfere u Parlamentu. U Parlamentu se glasovalo sektaški, lobistički, regionalno, politički, tako da je Vlada praktički radila kao manjinska Vlada.

VL: Spominjete lobije i usvajanje zakona koji će umnogome opteretiti federalni proračun. Može li Federacija BiH izdržati stalni rast javne potrošnje?
VRANKIĆ: Vrlo teško i mislim da je ovo godina kada će Federacija BiH doći u veliko iskušenje. Smatram da je vrlo upitno hoće li Federacija BiH moći izdržati potrošnju koja se stvara temeljem zakona. Upravo je usvajanje zakona u Parlamentu koje nije predložila Vlada bio najveći problem tijekom njezina mandata.

VL: Što je sa selidbom dijela Federalne vlade u Mostar. Jeste li zadovoljni učinjenim na tom planu?
VRANKIĆ: Neargumentirano se tomu dugo pružao otpor. Ipak, u dobrom dijelu smo preselili ministarstva u Mostar. Žao mi je što neke kolege ministri nisu ispunili ovu obvezu do kraja, navodeći pri tome argumente koji su potpuno neutemeljeni. To je jedna ružna poruka Mostaru.

VL: Što je pozadina sukoba s direktorom Financijske policije i kakva je budućnost ove institucije?
VRANKIĆ: Ja nisam u sukobu s njim, samo provodim zakone, donosim zakone, predlažem ih i usklađujem s ostalim reformskim zakonima. Zakon o Financijskoj policiji donesen je 1995. godine. U međuvremenu donesen je cijeli niz zakona iz financijske oblasti. Financijska policija ne može kontrolirati indirektne poreze, niti pranje novca, jer je to drugim propisima “otišlo” na državu i to je nešto što je u nadležnosti Uprave za indirektno oporezivanje i SIPA-e. U RS-u su ukinuli financijsku policiju i spojili je s poreznom upravom. Ja je nisam htio ukinuti u Federaciji BiH, jer bi se cijela stvar onda ispolitizirala, nego sam se založio za usklađivanje Zakona s propisima koji su u međuvremenu donijeti. Da je netko drugi direktor financijske policije, ona bi se transformirala i uskladila sa zakonom za pet dana. Dakle, stvar je čisto osobne prirode, ljudi se osjete povrijeđenim. Da je sadašnji direktor financijske policije direktor Uprave za indirektno oporezivanje ili SIPA-e davno bi kazao kako treba ukinuti financijsku policiju. Ako postoji potreba za institucijom koja bi paralelno sa Upravom i SIPA-om radila neke poslove, nešto poput USKOK-a u Hrvatskoj, onda ona treba biti oformljena na razini države. Sva priča oko financijske policije se svodi na usklađivanje zakona s propisima koji su u međuvremenu donijeti. Sve ostalo je politiziranje.

VL: Postignut je dogovor s ministrom RS-a oko načina raspodjele prihoda od indirektnih poreza za ovaj mjesec. Može li se doći do dugoročnog rješenja?
VRANKIĆ: Sporno je što nisu donijeti podzakonski akti. Zadnji dogovor važi za tekući, a idući mjesec opet će biti problematičan. Prijava na jedinstveni račun i prijava PDV-a nisu sretno formulirani kada je u pitanju raspodjela. Zakon treba dorađivati ili preći na fiksne koeficijente. Mi moramo donijeti podzakonske akte kako se prijavljuje krajnja potrošnja. To sam zahtijevao, ali Uprava ih nije nikada donijela. Radna skupina se okupi i ili ne može to učiniti ili ne zna. Pretpostavljam da ne može jer je složeno, ali je onda morala napraviti izmjene u Zakonu kako bi se pojednostavila prijava krajnje potrošnje. Dugoročno rješenje se mora naći.

Eldina Medunjanin (Večernji list)