Kliker.info

– To je neformalni susret u kome nastojimo s liderima vodećih bh. stranaka razgovarati o daljim reformama, koje imaju za cilj promoviranje aktivnosti koje vašu zemlju približavaju evropskim integracijama. Želimo ohrabriti proces koji će obnoviti napore na reformama i utvrditi zajedničku listu aktivnosti, koje predstojeća vlast u BiH treba poduzeti – smatra Brus Hičner (Bruce Hitchner), predsjednik nevladine organizacije Dejton projekt i predavač na Tafts univerzitetu u Bostonu. On i bivši prvi zamjenik visokog predstavnika Donald Hejz (Hays) tokom skoro dvije protekle godine agilno su radili na promjeni Ustava BiH, a sada nastoje pomoći bh. liderima i u kreiranju efikasnije vlasti.
– Bosna i njeni izabrani lideri na istinskoj su raskrsnici! Ured visokog predstavnika bi uskoro trebao svoje ovlasti i dužnosti predati EU. Time se sva odgovornost za upravljanje državom predaje u ruke izabranim bh. zvaničnicima. S punom suverenošću zemlje dolazi i potpuna odgovornost. No, nema izabrane vlasti koja može biti odgovorna za nešto, sve dok se građani te zemlje ne angažiraju i otvore dijalog sa svojim vodstvom – smatra Hičner.
On ističe da je upravo to nedostajalo sve ove protekle godine, jer je OHR bila adresa kojoj su se obraćali i građani i političari.
– Međutim, u vrlo skoroj budućnosti ta adresa će nestati. BiH je divna zemlja s istinski talentiranim ljudima, ali ako se oni ne angažiraju, put vaše zemlje ka EU bit će spor i jako bolan, sa malim rezultatima – upozorio je on.
Hejz, pak, dodaje da su mogući izlaz iz takvog stanja ustavne promjene i reforme koje će dogovoriti bh. lideri.
– Oni trebaju sjesti i dogovoriti prioritete – Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, promjene ustava, bolje funkcioniranje vlasti… Izabrani zvaničnici trebaju predahnuti u procesu formiranja koalicija za vlast i donijeti odluke o ovome. Stranci će pružiti svu potrebnu pomoć – veli Hejz.

On ističe da je mjesto gdje bh. političari o ovome mogu razgovarati upravo Dejton projekt.
– Mi se nadamo da se tu može postići sporazum o prioritetima, te strukturi koja će dovesti do ponovnih aktivnosti koje bi bh. vlast učinile funkcionalnijom i spremnijom da odgovori zahtjevima EU – smatra Hejz.
Upitan kako zamišlja taj susret, posebno kada su u pitanju promjene Ustava BiH i kontroverze koje prate to pitanje, Hejz ističe da svi moraju biti svjesni da se mora naći rješenje koje je provodivo, a ne da se iscrpljuju retorikom.

(Kliker.info)

Građani plaćaju cijenu trome birokratije

– BiH sada ima tri puta više činovnika nego prije rata 1992. godine. Građani plaćaju cijenu te ogromne i trome birokratije. U proteklih nekoliko godina Svjetska banka, MMF, Evropska komisija, OHR… nastojali su, u saradnji s bh. vlastima, naći modele koji bi upravni aparat učinili efikasnijim. Ono što Brus i ja sada nastojimo je mali napor da se u ovim aktivnostima objedine nastojanja vlasti, civilnog društva, kako bi se cijeli sistem učinio efikasnijim. Ti napori moraju biti transparentni. Vrijeme je da izabrani bh. zvaničnici preuzmu odgovornost. Mi smo im spremni pomoći u suočavanju s problemima koji su pred njima – ističe Hejz.

Ne treba nametati

Hejz smatra da se moraju naći rješenja koja će odgovarati bh. prilikama, a ne nametati ili "uvoziti" nešto što neće moći funkcionirati.