Kliker.info

OBRADOVIĆ: S Republikom Hrvatskom urađeni su svi potrebiti dokumenti za ratifikaciju granice i poslati su Vijeću Ministara BiH a dalje vjerojatno prema parlamentu BiH. Sa Srbijom i Crnom Gorom vodili smo razgovore dok su bili u zajednici te smo na razini komisija za granice parafirali Ugovor o granici i verificirali još tri sporazuma. No poznati su stavovi tadašnje zajednice Srbije i Crne Gore sa određenim teritorijalnim zahtjevima na koje BH strana nije mogla pristati.
VL: Što se zakompliciralo s Republikom Hrvatskom?
OBRADOVIĆ: Mi smo zbilja s RH u kratkom vremenu puno toga uradili. Ne treba zaboraviti da je granica sa RH dugačka čitavih 1000 km a i prilično teritorijalno specifična i zahtjevna. Kako sam rekao, uradili smo sve potrebite dokumente za ratifikaciju granice. Sa RH uradili smo i niz drugih sporazuma, ugovora i protokola koji su verificirani na državnoj razini i koji se provode kao što je Sporazum o pograničnom prometu, Ugovor o određivanju graničnih prijelaza, Sporazum o kategorizaciji graničnih prijelaza, Ugovor o zajedničkim graničnim prijelazima i Protokol o nesmetanom tranzitu kroz neumski koridor.
VL: Ali Vlada RH je uputila određene primjedbe na dio granice na moru?
OBRADOVIĆ: Točno.Vlada RH je u studenom prošle godine uputila Vijeću Ministara BiH svoj Zaključak kojim traži da se prije ratifikacije Ugovora o granici u oba parlamenta, održi još jedan sastanak Međudržavnog diplomatskog povjerenstva kako bi se razmotrile određene primjedbe o razgraničenju prema sporazumu Tuđmana-Izetbegović.
VL: Radi se granici o moru?
OBRADOVIĆ: U svibnju ove godine Vlada RH je uputila Vijeću Ministara svoje stajalište glede razgraničenja na moru na području Neuma. Oni drže spornim granicu glede dva škoja i vrha poluotoka Klek. U lipnju ove godine, predstavnici Vlade RH, uputili su i zemljišno-knjižne izvatke iz Općinskog suda Dubrovnik te katastarski izvadak iz područnog ureda za katastar Dubrovnik, kao priloge svojim zahtjevima. Temeljem dokumentacije koju smo mi prezentirali, a većinom je to bila dokumentacija, kojom smo raspolagali mi, predstavnici iz BiH, i koja potvrđuje sadašnju graničnu crtu..Radi se prvenstveno o katastarskoj dokumentaciji iz Neuma. Temeljem te dokumentacije Hidrografski institut iz Splita je uradio prijedlog granice na moru, koju smo kako prilog Ugovora o granici i parafirali.
VL: Što je zaključilo Vijeće ministara nakon razmatranja informacije o granici?
OBRADOVIĆ: Zaključeno je da će se održati sastanak predstavnika Državne komisije za granice i Ministarstva civilnih poslova kao nadležnog ministarstva. Državna komisija za granice upravo priprema dokumentaciju za taj sastanak i vjerojatno će vrlo brzo informacija i zaključci sa tog sastanka biti na dnevnom redu jedne od narednih sjednica Vijeća Ministara.
VL: Postoji li jedinstveno stajalište o ovome pitanju?
OBRADOVIĆ: I u samoj komisiji za granice BiH ima različitih stavova. Predstavnici iz reda srpskog naroda traže stopiranje ratifikacije Ugovora o granici sa RH. Traže da se izvrši korekcija granice na rijeci Uni i gradu Kostajnici. Žele iskoristiti zastoj u razgovorima sa RH za naknadne korekcije, premda su granicu na Uni i sami potpisali što je i logično jer je ista rađena temeljem validne dokumentacije. Granica na Uni je specifična i na nekim lokalitetima pomalo i nelogična ali to je tako. Korekcije granice, su sukladno Ugovoru o granici, moguće samo nakon ratifikacije u parlamentu i uz pristanak obaju strana, a u ovom slučaju i BiH i RH.

(Večernji list)