Kliker.info

Vjerujem da SDPBiH 2014. godine neće plaćati tuđi ceh, da će birači prepoznati da smo jedina multietnička stranka u BiH koja zastupa interes svih građana u cijeloj državi, da smo jedina stranka sa ozbiljnim političkim programom…, kaže predsjednik SDP-a Zlatko Lagumdžija u strateškom intervjuu koji je dao za novi broj magazina Start.

Razumijete li se Vi u građevinarstvo? Odnosno, zašto Vas, Vaše saradnike i SDP stalno dovode u vezu sa sumnjivim brojkama na koridoru Vc?

Siguran sam da u ovoj zemlji ima puno ljudi koji se bolje od mene razumiju u građevinarstvo. Ne znam na koje sumnjive cifre mislite, ja mogu govoriti o činjenicama, a činjenica je da su u mandatu ove vlade intenzivirane aktivnosti na izgradnju autoceste. Do ljeta 2014. godine trebala bi biti završena dionica od južnog dijela Sarajeva do Zenice u dužini od 100 kilometara, trenutno se rade dionice na južnom dijelu koridora od Bijače do Počitelja u dužini od 20 kilometara i na sjeveru od Svilaja do Odžaka u dužini od 11 kilometara. I kada već govorimo o sumnjivim ciframa, zanimljivo je kako je ova vlast za godinu i po dana izgradila više kilometara autoceste nego u prethodnih osam godina. Pitanje je zašto saradnike i mene dovode u vezu sa sumnjivim brojkama? Trebate postaviti pitanje onima koji traže veze tamo gdje ih nema… I to su, prema mome mišljenju, uglavnom ljudi koji do 2010. godine nisu napravili ni kilometra autoceste pa im smeta bilo kakav napredak.

Da li bi te priče ušutkalo formiranje upravljačkih tijela JP Autoceste Federacije?

JP Autoceste ima svoju upravu, predvođenu generalnim direktorom Ensadom Karićem, koja dobro radi  svoj posao. Ako se ne varam, ovih dana je zatvoren konkurs za izbor članova Nadzornog odbora JP Autoceste FBiH i vjerujem da će i to upravljačko tijelo ubrzo profunkcionirati u punom kapacitetu.

Nedavno ste na twiteru objavili doslovno Izvjesni tajkun Enver Bećirović večeras na FTV me brutalno optužio. Sve sto je rekao je cista, opskurna laz. Mislite li da je to dovoljno kao odgovor na sve ono što je vlasnik građevinske firme Prominvest Enver Bećirović ispričao u emisiji Mreža?

Mislim da jeste dovoljno kao odgovor njemu u datom trenutku, ali epilog ove kompletne priče imat ćemo pred pravosudnim institucijama… Javnost je već upoznata sa činjenicom da sam uputio pisma direktoru Agencije za istrage i zaštitu BiH, SIPA, Goranu Zubcu, i glavnom tužitelju tužilaštva Bosne i Hercegovine Goranu Salihoviću da u okviru svojih nadležnosti pokrenu istragu i ispitaju istinitost Bećirovićevih navoda. Očekujem da Tužilaštvo BiH dođe do istine i stane ukraj ovakvom reketiranju usmjerenom prema SDP-ovim ljudima. Zanimljivo je da je dan uoči emitiranja priloga na Federalnoj televiziji Ministarstvo vanjskih poslova BiH zaprimilo pismo od Envera Bećirovića u kojem traži sastanak sa mnom kako bismo porazgovarali o poslovanju njegove firme. Obavijestio sam ga da jedino mjesto gdje se mi možemo sresti jeste sud, jer ću ga tužiti za beskrupulozne laži o meni koje je javno iznio bez ikakvih dokaza. A tužit ću i Federalnu televiziju, jer im nije palo na pamet da ispoštuju pravilo da se čuje i druga strana i provjere Bećirovićeve navode. Koliko mi je poznato, Bećirovića će tužiti i ministar prometa i komunikacija BiH Damir Hadžić i direktor Elektroprivrede BiH Elvedin Grabovica, koje je Bećirović, također, javno optužio u svome medijskom istupu.

Koliko se razumijete u energetiku? Odnosno, šta je s tim poslom dva bh. entiteta sa Italijom na Drini i gdje je tu država BiH?

Kao i za građevinarstvo, u ovoj državi postoji puno ljudi koji se bolje od mene razumiju u ovu oblast. Projekat Srednja Drina jeste projekat države BiH koja je u potpunosti uključena u njegovu realizaciju. Upravo ovih dana Vijeće ministara formira ekspertni tim koji će izvršiti sve neophodne pravne pripreme kako bi se krenulo u realizaciju projekta. Podsjetit ću vas da je prvobitno bilo zamišljeno da u projektu Srednja Drina učestvuju Republika Italija, Republika Srbija i Republika Srpska. Našim direktnim angažmanom i dogovorom sa federalnim premijerom Nerminom Nikšićem i čelnicima Republike Srpske, predsjednikom RS Miloradom Dodikom i premijerkom Željkom Cvijanović, u projekat je pored Elektroprivrede RS uključena i Elektroprivreda BiH, odnosno Vlada Federacije BiH.

Imajući u vidu da se projekat radi na srednjem toku rijeke Drine, na međudržavnoj granici, država BiH je itekako uključena u njegovu realizaciju. Radi se o projektu vrijednom oko 800 miliona eura, koji bi omogućio godišnju proizvodnju od 1.196 GW/h električne energije. Posebno želim naglasiti značaj uključivanja Republike Italije u ovaj projekat, jer ova zemlja, kao članica Evropske unije, može povući sredstva iz tzv. green fondova EU namijenjenih novim projektima u oblasti obnovljive energije. Bitno je istaknuti da strani partner ulazi u ovaj projekat kao investitor na koncesioni period prema ugovoru, nakon čega hidrocentrale ostaju u trajnom vlasništvu Bosne i Hercegovine i Republike Srbije. Učešće Republike Italije u ovom projektu značajno je i sa aspekta cijene električne energije koja će se dobiti iz ovih hidroelektrana. Naime, trenutna cijena megavata električne energije na tržištu kreće se od 45 do 50 eura. A cijenu električne energije dobijene iz projekata tzv. green fondova, EU subvencionira, tako da će u ovom slučaju cijena jednog MW iznositi oko 150 eura, dakle struja će se izvoziti po tri puta većoj cijeni od tržišne. To će biti najznačajniji energetski projekat u regionu u posljednjih 50 godina i smatram da BiH mora biti sastavni dio ovog projekta.

Moram Vam postaviti još jedno energetsko pitanje: Kako Vi tumačite kompletnu frku koja se digla oko izmjena Zakona o Elektroprenosu BiH?

Nekako mi se čini da se ovdje redovno napravi problem kada neko ponudi rješenje i pokuša stvari pomjeriti sa mrtve tačke. Elektroprenos BiH od osnivanja nije imao ni finansijske izvještaje, ni menadžment, niti plan investicija i sada je u vrlo teškoj situaciji jer su sredstva bila blokirana. Naravno, nije bilo ni investicija, a urađene su samo pojedinačne, sitne popravke. Pravo pitanje je zašto mi kao država, koja se ionako zadužuje kod međunarodnih banaka po vrlo nepovoljnim kamatnim stopama, trebamo držati svoj novac na računima tih istih međunarodnih komercijalnih banaka, umjesto da ga iskoristimo za svoje potrebe. Upotrijebite samo zdrav razum i logiku. Ako ovo uspijemo, onda su ovdje gubitnici samo strane banke koje su nam posuđivale naš novac uz velike kamate.

Naravno da je besmisleno da novac dioničara preduzeća stoji blokiran, ali besmisleno je i da firma stoji, a osim novca od dividendi ima i novca za investiranje. Brzina kojom se mijenja Zakon nagovještava da će biti riješen samo problem dividendi, a ne i rada firme, odnosno da će bar jedan entitet, RS, uzeti svoje pare, a onda nastaviti sa politikom koja je Elektroprenos i blokirala. Zašto?

Usvajanjem izmjena i dopuna Zakona o Elektroprenosu BiH kompanija će do kraja februara 2014. imati svoj menadžment, plan investicija, revidirane i nove finansijske izvještaje i 200 miliona KM u amortizacionom fondu, koje niko neće dirati. Pravo dioničara jeste da potroše svojih 100 miliona KM, a što će i uraditi. Međutim, na računu ostaje 200 miliona KM koje kompanija, realno, ne može potrošiti u naredne tri godine, a zbog dinamike investicija. Dakle, izmjene i dopune Zakona deblokiraju rad Elektroprenosa BiH.

Oko Elektroprenosa se posebno angažovala Evropska komisija. Dok pripremamo ova pitanja, u Briselu se raspravlja o datumu za početak pregovora o priključenju Srbije EU, a BiH nije čak ni tema razgovora. Koliko je to posljedica generalnog stanja u BiH, a koliko reakcija na goli zbir bh. poteza sličnih Elektroprenosu?

Pitanje Elektroprenosa BiH ne treba dovoditi u kontekst približavanja BiH EU. Čestitamo Srbiji na ostvarenom iskoraku na putu ka EU i hrabrosti da se suoči sa određenim problemima koje je morala riješiti kako bi napravila taj ključni iskorak, uz puni angažman i učešće administracije EU u tom procesu. Kada je BiH u pitanju, očito ćemo svi zajedno morati učiniti dodatni napor kako bismo riješili dva, u ovome trenutku ključna politička pitanja, koja su preduslov za nastavak približavanja BiH EU – sporazum o provedbi presude Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić Finci i mehanizam koordinacije. SDPBiH u oba procesa ima proaktivnu ulogu. Kada je u pitanju dogovor o postizanju sporazuma o provedbi presude Sejdić-Finci jasno smo istaknuli naše opredjeljenje da se zalažemo za rješenje koje će, uvažavajući evropske principe i standarde, voditi ka daljnoj integraciji BiH, koja nam je podjednako važna kao i integracija naše zemlje u EU. Dakle, Evropa da, ali podjele i nove karte BiH ne. Nikada nećemo pristati na rješenje koje vodi ka dezintegraciji BiH i crtanju novih karata. Zahvalni smo komesaru za proširenje EU Štefanu Fileu koji se sa svojim timom aktivno uključio u ovaj proces.

Šta se uopšte dešava u BiH? OK, predizborna kampanja je počela, ali ovolika žestina godinu dana prije glasanja skoro da nagovještava da će do oktobra bukvalno pasti i neka krv. Da li je situacija zaista toliko loša?

Čini mi se da mnogi radije žele praviti probleme, nego vidjeti i pozitivne stvare koje se dešavaju u BiH… A pozitivnih stari ima, istina, malo ih je, ali ih ima. Npr. Svjetska banka kaže da je Bosna i Hercegovina izašla iz recesije. Statistički podaci kažu da bilježimo rast izvoza, pad uvoza, rast industrijske proizvodnje, pad broja nezaposlenih… Daleko od toga da smo zadovoljni postojećim stanjem, možemo i moramo više i bolje.

Postoji li u ovom trenutku bilo kakav minimum bilo čega što će zakonodavnoj i izvršnoj vlasti BiH i Federacije omogućiti da radi bilo šta do narednog oktobra? Ili će zaista sve završavati kao priče sa, ne znam, ovogodišnjim državnim budžetom, antikoruptivnim setom zakona Vlade FBiH…?

Vlada Federacije BiH već duže vremena praktično radi u tehničkom mandatu. Bez obzira na stalne blokade, ova vlada Federacije BiH uspjela je u protekle dvije godine vratiti oko 230 miliona KM tuđeg duga, a da se pri tome nije dodatno zaduživala. Više je nego jasno da na sceni imamo politike koje funkcioniraju po sistemu što gore, to bolje, a čiji su eksponenti SDA, DF i SDS. Najbolji primjer takve politike je nepravovremeno upućivanje budžeta institucija BiH u parlamentarnu proceduru.

Šta je uopšte sa antikoruptivnim setom? Jasenko Selimović nas je u intervjuu krajem 2012. uvjeravao da će prvi od tih zakona biti na snazi najkasnije u martu 2013, to se nije desilo, a protiv paketa su se nadigli svi, od Petera Sorensena, preko Mirsada Kebe, do SDP-ovog koalicionog partnera SBB. Je li taj paket stvarno toliko loš ili se i ovdje radi o predizbornoj priči – SDP-ovoj, Kebinoj, SBB-ovoj…?

Mi smo dobili mandat, istina ograničen na 17 posto udjela u vlasti, da ovu zemlju povedemo naprijed, da osiguramo pravnu državu, efikasne mehanizme borbe protiv kriminala i korupcije… Znači li to da ne treba ništa raditi, jer sve što uradite je predizborna priča. Ja se ne slažem sa tim. Mislim da trebamo i moramo raditi i više i kvalitetnije, kako bismo ovu zemlju učinili sigurnijom, učvrstili front borbe protiv kriminala i korupcije, poboljšali poslovni ambijent za strane investitore, osigurali nova radna mjesta… Ne bih se složio sa vašom konstatacijom da je Peter Sorensen protiv seta antikorupcijskih zakona. Bojim se da je njegovo pismo zloupotrijebljeno od strane zaštitnika korupcije i kriminalaca u federalnom parlamentu. Ako se pažljivo pročita pismo, jasno se vidi da se najveći dio pisma odnosi na nacrt zakona o zaštiti prijavljivača korupcije u FBiH, koji uopće nije bio na dnevnom redu Predstavničkog doma Parlamenta FBiH. Radi se o nacrtu zakona koji je još u javnoj raspravi. Što se tiče drugih koji su se prilično glasno usprotivili usvajanju seta antikorupcijskih zakona, oni imaju svoje motive, a možda ih je i strah.

Ako se dobro sjećam, SDP i Vi lično ste negdje pred izbore 2010. pozvali poimenično sve stranačke šefove, državne i entitetske funkcionere da nadležnim istražnim organima dostavite sve, ali apsolutno sve podatke o svojoj imovini, pa da nova agencija, čije ste formiranje predlagali na državnom nivou, oduzme ono što nije prijavljeno ili čije se porijeklo ne može dokazati. Ideja je tad propala, danas je Željko Komšić oživljava u vrlo reduciranom obliku i u formi jedan na jedan, Vi i on. Jeste li spremni odgovoriti na taj izazov?

Ne vidim nikakav izazov u vašem pitanju. Ideja jeste propala što se tiče drugih političara, ali moja imovina i njeno porijeklo je jako dugo pretresano i po medijima i po istraživačkim kućama, u CIK-u, i kao što vam je poznato (a nadam se da vam jeste poznato) sve je objavljeno i u medijima… i moji krediti u posljednjih 15 godina od 800.000 KM pa do mojih silnih nekretnina… Ja bih to opisao ovako: Vrlo je komotno ukazivati na Lagumdžiju, jer njega svakako prozivaju i sve dok prozivaju njega, neće se sjetiti nas. Javnost odavno ima uvid u moju cjelokupnu imovinu i način na koji sam je stekao i to kroz imovinske kartone Centralne izborne komisije i tekst Centra za istraživačko novinarstvo. Predsjednik DF je to sve godinama obilazio, sve mu je bilo vidljivo, jasno i dostupno, te je znao sve što i ja. Nikada nije imao primjedbi. Naprotiv. Upravo SDPBiH i ja lično godinama insistiramo na usvajanju zakona o oduzimanju nelegalno stečene imovine, pa i ovoga puta tražim i pozivam da političari budu prvi koji će položiti račune o svojoj imovini, računima i djelima, u skladu sa zakonima za koje se nadam da ćemo ih konačno usvojiti u parlamentu.

I čemu uopšte danas u ovakvoj situaciji služi taj populizam u politici? Može li se država voditi na toj matrici?

– Građani ove države su umorni od svake vrste sukoba, borbe, konfrontacije. Mi u SDPBiH smatramo da je krajnje vrijeme da se to promijeni, da prestanemo sa sukobima i okrenemo se saradnji, iznalaženju kompromisa. SDPBiH je ozbiljna stranka koja ima vrlo ozbiljan vladin program koji nudi rješenja za ključne političke, ekonomske i socijalne probleme ove države. Jedina smo multietnička stranka u Bosni i Hercegovini i radimo na rješavanju problema u interesu svih građana BiH. Pokazali smo da možemo i znamo raditi, imamo kapacitete i vrijeme je za kreiranje novih politika koje će biti naslonjene na postojeće politike SDP-a. U kreiranju novih politika tražit ćemo pomoć i mišljenje, razgovarati sa ljudima iz akademske zajednice, mladima, biznismenima, stručnjacima. Samo sa jednim ciljem, da ponudimo rješenja za prosperitetniju budućnost ove zemlje.

Kako se uopšte može voditi država BiH? SDP je bio u vlasti od 2000. do 2002. pa sada. Šta ste kao stranka naučili iz ova dva iskustva?

– Uz mnogo kompromisa, razgovora i dogovora… Naš politički sistem je složen, SDPBiH nema apsolutnu većinu ni na jednoj razini vlasti kako bi mogao samostalno donositi odluke. Kao ozbiljna politička stranka koja je u najznačajnijem procentu dobila povjerenje građana na prethodnim izborima, ne smijemo sebi dozvoliti luksuz da institucije ove države, na bilo kojem nivou, budu blokirane. Moramo razgovarati, sarađivati i tražiti rješenja za bolju budućnost ove zemlje. Mi smo jedina multietnička stranka s ozbiljnim političkim programom koja zastupa interese svih naroda i građana ove zemlje. Pokazali smo da smo sposobni i da imamo tim kvalitetnih i sposobnih ljudi, koji rade i nude rješenja za probleme, za razliku od drugih koji ih stvaraju. Za razliku od drugih koji svoje političke programe i svoju retoriku temelje na strahu, plašeći narode i građane, mi nudimo nadu.

Jeste li u posljednje tri godine radili analize ostvarivanja SDP-ovih pet politika na kojima ste dobili izbore 2010? Jeste li uspjeli išta od toga uraditi?

Upravo ovih dana ćemo uraditi neku vrstu pregleda stanja, u kojoj fazi je realizacija proklamiranih pet politika, gdje smo sada, šta i kako trebamo uraditi kako bismo realizirali što više od onoga što smo obećali biračima. U oblasti ekonomije intenzivirali smo aktivnosti na izgradnji autoceste. Pokrenuli smo značajne projekte u oblasti energetskog sektora. Osigurana su značajna sredstva za realizaciju projekata u ovoj oblasti: sredinom septembra je Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) odobrila JP Elektroprivreda BiH kredit u iznosu 35 miliona eura za realizaciju projekata izgradnje HE Vranduk i rehabilitaciju i proširenje kapaciteta HE Una Kostela u Unsko-sanskom kantonu, po povoljnim uslovima kreditiranja. Njemačka razvojna banka KfW odobrila je, krajem septembra, JP Elektroprivreda BiH grant sredstva za finansiranje tehničke asistencije na projektima HE Kovanići, HE Janjići i Vjetropark Podveležje, u ukupnom iznosu 1,42 miliona eura. Tu je i projekat Srednja Drina o kojemu sam već govorio. Svjedoci smo da u BiH ne postoji volja političkih činilaca da se uhvate u koštac sa korupcijom, što ilustruje činjenica da je SDPBiH u posljednih 6-6 godina četiri puta predlagao zakon o oduzimanju imovine stečene krivičnim djelima i isti nije podržan od Parlamentarne skupštine BiH.

No, ipak se uspjelo u nakanama SDP-a za kreiranjem pravnog okvira donošenjem Zakon o reviziji privatizacije u FBiH, koji je usvojen, u toku su aktivnosti na početku primjene Zakona kroz osnivanje Agencije za reviziju privatizacije. Sredinom decembra Predstavnički dom Parlamenta BiH je odbio set antikorupcijskih zakona koji, naglašavam, nemaju intenciju uticaja na rad pravosudnih organa u BiH, nego imaju za cilj jačanje mehanizama koji će omogućiti snažniji front u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala u BiH. SDPBiH neće odustati od ovih zakona, pozivamo sve progresivne snage u državi da nam se priključe, da konkretnim prijedlozima unaprijede postojeće zakone. Vjerujem da će se i predstavnici drugih političkih stranaka u FBiH aktivno uključiti u ovaj proces i dati svoj doprinos jačanju koalicije za borbu protiv kriminala i korupcije. Konačno je pokrenut istinski proces revizije korisnika boračkih naknada sa ciljem iskorjenjivanja nelegalnih korisnika koji, osim što nanose finansijsku štetu budžetu, kaljaju ugled i čast istinskih branitelja.

Na osnovu dosadašnjih rezultata revizije, evidentno je da je proces uvođenja nelegalnih korisnika bio dobro isplaniran i razrađen sistem kojim se kupovala naklonost biračkog tijela te zbrinjavali stranački kadrovi. Bespravnim uvođenjem u penziju ogromnog broja ljudi omogućeno je pustošenje državne blagajne iz mjeseca u mjesec i to predstavlja jednu od najvećih pljački koju BiH i njeni građani trpe. U kontekstu borbe protiv korupcije, moramo istrajati na podršci ovom pravednom procesu. Nedavnim usvajanjem Zakona o prijevremenom povoljnijem penzionisanju, napravljen je ogroman iskorak u tom području. Do juna je 9.000 do 10.000 ljudi po različitim osnovama izvedeno iz prava na boračke naknade. Federalno ministarstvo zdravstva u posljednje dvije godine pripremilo je 13 zakona i niz podzakonskih akata koji su usklađeni sa propisima Evropske unije.

Ko vas je u tome najviše kočio, a ko vam je bio najbolji saveznik?

– Kočničari, kako ih vi zovete, mijenjali su se od problema do problema koji smo pokušali riješiti. Jedni koče dogovor o provedbi presude Sejdić-Finci, drugi mehanizam koordinacije na državnom nivou što je jedan od preduvjeta za nastavak evropskog puta u BiH i, najsvježiji primjer, oni koji su u Predstavničkom domu federalnog Parlamenta zaustavili set antikorupcijskih zakona. Isto mogu reći i za saveznike, nekada su jedni, drugi ili treći bili najbolji saveznici u zavisnosti od interesa koje su imali. Nekada je u pitanju bio lažni opći, nekada stvarni vlastiti interes tih saveznika.

Hoćete li i u oktobru 2014. platiti tuđi ceh kao 2002? Jeste li analizirali kako se na stranku odrazio ulazak u vlast sa SDA, HSP, SNSD, SDS, Lijanovićima, pa onda sa dva HDZ-a, pa onda sa SBB? Šta kažu te analize ako ih imate?

Vjerujem da SDPBiH 2014. godine neće plaćati tuđi ceh, da će birači prepoznati da smo jedina multietnička stranka u Bosni i Hercegovini koja zastupa interes svih građana u cijeloj državi. Da smo jedina stranka sa ozbiljnim političkim programom, da imamo tim sposobnih, odgovornih ljudi koji su u stanju provesti taj program, da smo tim za budućnost Bosne i Hercegovine. Vjerujem da će to građani prepoznati.

Jeste li i vi kao stranka i Vi lično pripremili neki plan za odbranu od napada koji se neminovno mogu očekivati iz SDA i HDZBiH, ali i još više iz SBB i njihove medijske mašinerije? Koliko poteza gledate unaprijed i gdje će vas, po Vašim procjenama, najžešće napadati?

Najbolji plan za odbranu od napada, ma od koga oni dolazili, jesu naši rezultati i principi na kojima istrajavamo. Činjenica je da nas stranke o kojima govorite krive za sve i svašta. Jesmo krivi, za početak, zato što uopće postojimo, a onda i zbog toga što im ne dozvoljavamo da rade šta žele i dalje cijepaju ovu državu.

Najavili ste da će SDP iduće godine pripremiti Manifest BiH 2020. Možete li nam najaviti osnovne ideje tog dokumenta?

Radimo na izradi Manifesta Bosne i Hercegovine 2020. godine, čiji su sastavni dio i naše aktivnosti 2014. Time ćemo otvoriti i put ka susretu sa Evropskom unijom, koja, kao i Evropa i jugoistočna Evropa, pravi planove za viši nivo institucionalnog, ekonomskog, društvenog, socijalnog razvoja u periodu do 2020.

A osnovne ideje – šta s tim dokumentom? Kome ćete ga nuditi, s kim ga provoditi, kako ga propagirati?

Manifest BiH 2020. bit će ponuđen svim progresivnim snagama u bh. društvu. U njegovoj provedbi mogu učestovovati svi oni koji su okrenuti saradnji, napretku, uvođenju evropskih principa i standarda, integracijskim procesima koji nas približavaju EU i NATO-u. Uporedo sa pripremom dokumenta radimo i plan njegove promocije u javnosti, kojim ćemo nastojati da, kroz direktnu i indirektnu komunikaciju, što veći broj građana upoznamo sa osnovnom idejom, politikama i porukom Manifesta BiH 2020.

Da li je danas uopšte moguće provesti presudu u slučajevima Sejdić i Finci? Kako biste je Vi proveli?

Naravno da vjerujem da je moguće provesti presudu Sejdić-Finci uvažavajući njenu suštinu, u skladu s evropskim principima i normama. SDPBiH je u cijelom procesu pregovora o provedbi presude Sejdić-Finci imao proaktivan pristup. Za SDPBiH su bila i dalje su prihvatljiva sva rješenja koja vode daljnoj integraciji BiH, koja nam je podjednako važna kao i integracija BiH u EU. U tom procesu je ključno da i međunarodna zajednica ima proaktivnu ulogu, da insistira na rješenjima koja će zadovoljiti suštinu presude Sejdić-Finci, a ne bilo čije pojedinačne apetite.

Kada je i ko uopšte provedbu jedne presude Suda iz Strazbura pretvorio u rješavanje hrvatskog pitanja u BiH?

Čini mi se da smo u tu poziciju došli zbog toga što institucije države Bosne i Hercegovine nisu uradile svoj dio posla kada je u pitanju provedba presude Sejdić-Finci. Logično je bilo da se Predsjedništvo BiH uključi u provedbu presude, dogovori i ponudi rješenja. Kao što je logično bilo i da Ministarstvo pravde BiH uradi prijedlog provedbe presude Sejdić-Finci i dostavi ga Vijeću ministara BiH na razmatranje i usvajanje, nakon čega bi se provela parlamentarna procedura i Parlament BiH izjasnio o ponuđenim rješenjima. Kada se to nije desilo, lideri sedam političkih stranaka su morali preuzeti na sebe rješavanje ovog problema, a u međuvremenu su prošle četiri godine, tokom kojih su, čini mi se, mnogi akteri zaboravili da rješenje mora sadržavati prihvatanje legitimnih zahtjeva svakog od konstitutivnih naroda, kao i onih koji spadaju u kategoriju ostalih, u skladu sa međunarodnim standardima.

Da li je zaista moguće da članovi Predsjedništva BiH nisu vidjeli i nemaju mogućnost da vide sporazum BiH sa MMF-om?

Pismo o namjerama, odnosno stand by aranžman ne predstavlja klasični kreditni ugovor jer, sukladno osnivačkim aktima, Article of Agreement, MMF-a, koji između ostalog regulira prava i obaveze, zatraženi i odobreni stand by aranžman je samo Odluka MMF-a da će BiH moći kupiti stranu valutu sa Općeg računa alokacija. Procedure vezane za potpisivanje stand by aranžmana sa MMF-om vrlo jasno propisuju da se na pregovaranje i zaključivanje međunarodnih ugovora kojim BiH preuzima kreditne i druge finansijske obaveze primjenjuju odredbe Zakona o vanjskom dugu BiH, Zakona o trezoru institucija BiH i Zakona o fiskalnom vijeću BiH. Svaki stand by aranžman je dostupan članovima Predsjedništva BiH, ukoliko hoće da se miješaju u svoj posao.

Ovo pitam sve svoje relevantne sagovornike i odgovor je ili ne ili da, ali ne mogu govoriti: Jeste li Vi vidjeli taj sporazum? Šta je u njemu tako strašno pa da ga kriju i BiH i MMF?

Najprije bih rekao da je veći problem da je 2009, pazite 2009. godine, kada je SDPBiH bio opozicija, naglašavam ponovo opozicija, napravljen stand by aranžman sa MMF-om kojim se BiH zadužila za 1,2 milijarde eura i da je naplata planirana za 2013. i 2014. godinu, kada moramo vratiti 1,7 milijardi eura… A što se tiče pitanja o sporazumu… Dakle, nema nikakvog sporazuma nego postoji odluka MMF-a da BiH može kupiti stranu valutu sa Općeg računa alokacija. I mi sada u BiH ustvari i ne možemo uraditi ništa drugo nego vraćati dugove prethodne vlasti… Federacija BiH će samo u 2014. godini vratiti 230 miliona KM više, nego što će biti zadužena. Nažalost, to je u ovoj ekonomskoj situaciji moguće samo uz novi stand by aranžman. Ono što je strašno, ali nije vezano za ovaj nego za stand by aranžman koji je BiH koristila 2009. godine, jeste činjenica da smo se tada zadužili za 1,2 milijardi eura, napravila ga je prethodna vlast, u vrijeme kada je SDPBiH bio opozicija, ali je čovjek koji problematizira stand by aranžman iz ove godine i tada bio član Predsjedništva BiH. Te 2009. godine sam upozoravao da je taj stand by aranžman nepovoljan za nas jer već 2013. i 2014. godine ćemo morati vratiti 1,7 milijardi eura.

Ovih dana objavljen je podatak da je prosječna plata u BiH za 15 godina narasla za 550 maraka, sa 296 KM iz 1998. na 830 KM ove godine. Šta zaista znači taj statistički podatak?

Na prvi pogled, analizirajući ovaj podatak, možete reći da je u 15 godina prosječna plaća u BiH porasla za dva puta. Dobro bi ga bilo komparirati sa podatkom o tome koliko su u međuvremenu porasli troškovi života. Sa tačke gledišta optimiste, to je veliki napredak, pesimista će reći da je to malo i nedovoljno. Kao umjereni optimista kažem da je dobro da napredujemo u tom segmentu, ali da mi možemo bolje, puno bolje. Vjerujem da je pred nama bolja nova godina od one iza nas.

Sretna Nova 2014. godina svima!

Saša Rukavina (Start)