Latinka Perović : Dobrica Ćosić i dalje je veoma uticajan u Srbiji!
Uoči srbijanskih parlamentarnih izbora, koji su zakazani za 6. maj, ugledna historičarka i, prema mnogima, politički guru demokratske Srbije Latinka Perović kaže u ekskluzivnom intervjuu za "Dnevni avaz" da će njena zemlja birati između tri tendencije.
Koga birati
Žena koja je bila sekretar Saveza komunista Srbije krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina, slaže se da će od tog izbora svakako umnogome zavisiti i budućnost Srbije. No, ne slaže s ocjenama da Srbija, uprkos svim teškoćama, nema koga bira.
– Ona ima koga birati. Pitanje je kako će se odlučiti, a to je odgovornost i građana.
Postoji ta tendencija koja odbacuje uključivanje Srbije u Evropsku uniju, druga je tendencija koja simulira tu evropeizaciju Srbije, koja misli da će nekim zakonima, normama, pristupanjem fondovima… riješiti problem. A to je drugi problem. To je, prema mom mišljenju, pitanje prioriteta u Srbiji. Da li ste vi još vjerni prioritetu zaokruženja srpskog etničkog prostora i da tako dolazite u sukob sa svojim susjedima.Ili je naš prioritet razvoj Srbije na istorijskoj perspektivi na kojoj su se razvijali i drugi narodi na zapadnom Balkanu i u bivšoj Jugoslaviji, a to je ta Evropa. Tu je pitanje koliko vi, zapravo, evropski mislite. Dakle, da li vi i dalje imate kao prioritet te granice i ne mislite evropski, jer je Evropa taj problem s granicima riješila mirovnim projektom i tako što ide prema ostalima, to jest zapadnom Balkanu. I, dakle, imate tendenciju koja je za integracije bez odgađanja, odnosno za razlaz s tom prošlošću, koja se orijentira na realnu državu Srbiju – kaže Perović.
Šta bi izbori u Srbiji u konačnici mogli donijeti? Koji koncept, prema Vama, ima najviše šansi za pobjedu?
– Opet je u pitanju ta naša zrelost. Jer, ako mi sada dođemo u situaciju da se ne može formirati Vlada, ako se mora ići na nove izbore… To je gubitak vremena, a to znači odgađanje tih unutrašnjih reformi i unutrašnjeg usaglašavanja odnosa o evropskoj perspektivi sa zemljama u regionu, odnosno saradnje s Evropom. Srbija je izgubila suviše mnogo vremena, visoka je cijena tih gubitka i to je vrlo loše.
A bojim se te generalizacije da ona ne može birati i da nema koga da izabere. To je arhaiziranje političkog života Srbije. Ispod površine se dosta stvari dešava. Od toga zavisi da li će ona imati zrelosti da dođe do jedne efikasne vlade koja će nastaviti taj razvoj. Stvorene su šanse tom kandidaturom za članstvo u EU.
Srbija je, kao i druge zemlje, izašla iz monopartijskog sistema i ima višepartijski sistem, ima izbore koji su manje-više regularni te postoji podjela vlasti. To je naše društvo i ne možemo se ljutiti ni na koga zbog rezultata koje će to društvo donijeti.
Nedavno ste kazali da je ideja Zorana Đinđića zaustavljena u Srbiji. Je li to problem i ovih naših balkanskih prostora?
– Đinđić je iskristalisao jednu mogućnost. To je ta mogućnost integracija. Osim toga, tada još nije bilo krize, pa je istorija duvala u leđa Srbiji. Vjerovalo se u taj brzi raskid s opterećujućom prošlošću. Ali, svakako je ta politika, koja je išla ka stvaranju moderne države, zapostavljena, blokirana i ovo sada što imamo jesu, naravno, rezultati krize, ali su i rezultati deset izgubljenih godina na unutrašnjem razvoju i rješavanju tih pitanja koja su proizašla iz ratova.
Šta mislite o pozivima da se izbori bojkotiraju?
– Dobro je da se izbori održavaju. To je neko raščišćavanje političkih i društvenih strategija. Ne smatram da su na političkoj sceni svi isti… Zbog toga sam ja veliki protivnik poziva biračima da se izbori bojkotiraju. Naš birač još je podanik i on treba postati građanin. To je njegovo pravo, treba ga poučiti i dati mu mogućnost da to pravo koristi i da na taj način uzme odgovornost za one koje izabere.
Intelektualne elite
Knjiga "Bosanski rat" Dobrice Ćosića ponovo je podigla tenzije u BiH. Kako komentirate tu potrebu "oca nacije" da iznova dosipa so na otvorene rane?
– Ja sam pročitala njegovu knjigu, jer ga smatram ozbiljnim autorom i čovjekom od velikog uticaja ovdje. To šta ja mislim o njegovim idejama, to je drugo pitanje. U knjizi nema novih tekstova. To su tekstovi koji su proizašli iz njegovih "Piščevih zapisa" u vrijeme kada je on bio čelnik SR Jugoslavije i poslije. Zanimljivo je da je poslije svega on to sakupio i objavio tu kao dokumentarnu prozu. U toj knjizi on se ni za jotu nije promijenio od rješenja tog srpskog nacionalnog pitanja kao državnog pitanja.
Kako gledate na činjenicu da nakon svega, kako i sami kažete, on i dalje ima veliki utjecaj u RS i Srbiji?
– Pazite, to je jedna ideologija. Ona se i na ovaj način pokušava učvrstiti. To nije tako jednostavno. To je vrlo široko, o tome je napisano mnogo knjiga. On tu spominje mnogo ljudi koji su u tome učestvovali, to su pripadnici intelektualne elite. On poimence spominje ljude koji su materijalno pomagali taj rat. Prosto, spominjem to kako bih rekla koliko je taj problem ovdje još ozbiljan i koliko se ne povezuje s našim stanjem, s tim uzrocima. On (Ćosić) smatra da je cio svijet bio u ratu protiv Srbije s namjerom da uništi taj narod na Balkanu! To je stvarno teško objasniti. Opasno je to prihvatiti kao neko uvjerenje i ideologiju.
Njegova ideologija je poražena
Koliko je Ćosićeva ideologija i dalje opasna za Srbiju i ove prostore?
– Ta ideologija doživjela je vojni i politički poraz. Mentalno to se vrlo teško mijenja. Ideologije se uopšte teško mijenjaju. I dalje ćemo insistirati na tome, bez obizira na posljedice. To je opet isto pitanje naše zrelosti. Gubitnički nacionalizam… To su velike frustracije, ali mi iz toga ne možemo izaći vraćajući se na ono što nije izdržalo probu vremena. Faruk Vele (Dnevni avaz)
Komentari