Eldin Karaiković : Naši naučnici u Americi stoje na raspolaganju BiH
Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH jučer je u Sarajevu ugostilo članove Bosansko-hercegovačke akademije nauka i umjetnosti osnovane u SAD prije dvije godine. Aktuelni predsjednik Akademije, doktor Eldin Karaiković, čiji mandat ističe krajem novembra, kaže za "San" da Akademija okuplja Bosance i Hercegovce koji su po američkim standardima dosegli vrhunski uspjeh u svojim profesionalnim karijerama.
Akademija se širi – Akademija je prije dvije godine brojala 17 članova, a sada ih ima stotinjak. Imamo višestruke ciljeve. To su vezivanje, udruživanje, razmjena iskustva jer mnogo možemo naučiti jedni od drugih. Druga komponentna je povezivanje sa matičnom zemljom i onda pružanje svojih usluga i iskustava BiH, konsultacije, razni projekti znanja… Zapravo želimo da budemo solidna baza kojoj se svako može obratiti za pomoć. Ne možemo imati odgovore na sva pitanja, ali ono što je u našoj moći i mogućnosti pružit ćemo – kazao je Karaiković za "San".
Ovaj doktor, rođeni Sarajlija koji živi i radi u Čikagu nešto više od 18 godina, poznat je i priznat ortoped i spinalni hirurg u SAD. Tamo je otišao na usavršavanje nakon završenog Medicinskog fakulteta u Sarajevu, godinu dana prije rata u BiH.- Ja inače potičem iz ljekarske porodice. I otac mi je bio ortoped. Zato sam odlučio da završim medicinu. Kad sam otišao na usavršavanje u SAD i to iz oblasti operacije kičme tamo sam i ostao. Nisam završio subspecijalizaciju, a rat je već počeo. Bilo je ili se vratiti neobrazovan ili ostati i dalje to nastaviti. Specijalizirao sam ortopediju i dobio mjesto docenta u bolnici u Čikagu – priča Karaiković.Prije Čikaga radio je i živio jedno vrijeme u Njujorku, Sent Luisu. Sad radi u bolničkom sistemu koji je povezan sa Univerzitetom u Čikagu, docent je i to jako uspješan. Njegovi radovi se često mogu pročitati u američkim stručnim časopisima.
Podrška porodice Malo mu je teže uskladiti poslovni i privatni život, ali tvrdi, da u svemu ima veliku podršku supruge. – Bez razumijevanja porodice je vrlo teško raditi ovako zahtjevan posao, pogotovo ljudima koji imaju djecu. Ja ih još nemam. I ja i svaki doktor u SAD ne radim sa svojim pacijentom od osam do četiri, mi živimo s njim 24 sata. Kad se probudim mislim na pacijenta i kad zaspem također mislim na njega. To se nekada kao stres prenosi na organizam, a stres se prenosi dalje na porodicu. I ako nema razumijevanja i podrške, onda je to problem. Zato među ljekarima ima puno razvoda, nešto mora trpjeti. Ja volim svoj posao i trudim se nekako sve izbalansirati – kaže Karaiković.
Kada poredi medicinske sisteme BiH i SAD, dr. Karaiković smatra da se ovdje mora mijenjati mentalitet u edukaciji.- Ta edukacija nije više edukacija 19. i 20. stoljeća ona je veoma fluidna i traži od ljudi mnogo više da razmišljaju. To nije pasivni prenos znanja, to je prava filozofija rada. Moraju se stvoriti uslovi za saradnju, moraju se pružati usluge vrhunskog kvaliteta. Na žalost, nekada se pružaju usluge ispod standarda sa opravdanjem da ekonomski nisu kompenzirane – smatra Karaiković. On tvrdi da Univerzitet u Sarajevu još uvijek ne shvata da školuje sjajne ljude koji su ostvarili veliki uspjeh u svijetu.
– Članovi naše Akademije su većinom iz Sarajeva, studirali su na sarajevskom Univerzitetu i svi uspjeli u svijetu. Govorimo o tri dekana, profesorima, doktorima… Prvo što sarajevski Univerzitet treba da uradi je da sam sebi oda počast zato što je proizveo takav kadar. A ne vidim da se to dešava. Ako obrazuje čovjeka koji u dogledno vrijeme uspije u svijetu, to je čast univerzitetu jer ne prave automobile nego ljude. Prema tome taj mentalitet se mora promijeniti. Ne zato da bi se nama podigao neki renome nego da bi se renome dao ovom obrazovanju i školovanju. Sarajevski univerzitet je bio svugdje priznat, mi čak nismo morali ni nostrifikovati naše diplome. Mislim da je značajno da se BiH prezentira kao sredina u kojoj se znanje može steći, iskoristiti i doprinijeti društvu – misli Karaiković.
Mito i korupcija Dr. Eldin Karaiković se nije lično sreo sa problemom mita i korupcije u bh. klinikama, ali povremeno čuje od nekoga i vidi ono što mediji prenose.- Mislim da su novinari, koji su savjest društva, dužni da taj problem izlože kritici da bi se nešto promijenilo. Prema onome koliko sam ja upoznat komentari i tekstovi nisu plemenitog nego senzacionalističkog karaktera, a to nije pravo rješenje. Problem treba riješiti u širem društvenom kontekstu, odnosno, mora se raditi na tome da bi to izašlo na vidjelo, a ne zbog interesa stranačkih, ovih ili onih – smatra Karaiković. (Kliker.info-San)
Jedan komentar