Kliker.info

Dok građani najveće svjetske ekonomije i najjače vojne sile u utorak odlučuju ko će im biti budući predsjednik, svaka zemlja svijeta posmatat će ishod izbora.

Sjedinjene Američke Države igraju ključnu ulogu kada je riječ o Ukrajini, Bliskom Istoku, Kini, Tajvanu, NATO-u i transatlantskom savezništvu.

Među ostalim, Washington sa svojim vojnim proračunom od 916 milijardi dolara za 2023. godinu  daleko nadmašuje i svoje prijatelje i neprijatelje, prenosi Hina.

Kakav će, dakle, biti vjerovatni efekat na svijet ako u Bijelu kuću uđe republikanac Donald Trump, a kakav doseli li se ondje demokratkinja Kamala Harris?

Ukrajina – dva vrlo različita pogleda

Među najoštrijim razlikama između aktuelne potpredsjednice i demokratske kandidatkinje Harris i bivšeg republikanskog predsjednika Trumpa su njihove politike prema Ukrajini.

Stavovi Kamale Harris o Ukrajini uopšteno su u skladu s onima predsjednika na odlasku Joea Bidena. Obavezala se na kontinuiranu podršku, mnogo se puta sastala s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i optužila Rusiju za “zločine protiv čovječnosti”.

Obraćajući se Trumpu u svojoj jedinoj debati s njim, rekla je da bi “Putin sada sjedio u Kijevu” da je on predsjednik.

Trump, kao dugogodišnji kritičar američkih izdvajanja za Ukrajinu, možda bi raskinuo s podrškom toj zemlji.

Na predizbornom skupu u septembru nazvao je Zelenskog “najvećim trgovcem na svijetu”, rekavši da svaki put kada razgovara s Bidenom, ukrajinski čelnik odlazi s milijardama vojne pomoći.

Trump bez dokaza tvrdi da ne bi bilo rata da je on predsjednik te kaže da bi ga mogao završiti “u jednom danu” bude li ponovno izabran. Za sukob je dijelom okrivio Ukrajinu.

Trumpov kandidat za potpredsjednika J. D. Vance još je oštriji prema Kijevu. Njegov plan za okončanje rata uključuje da Rusija zadrži ukrajinsku teritoriju koju je osvojila i spriječiti Ukrajinu da se pridruži NATO-u – što nije drugačije od onoga što zahtijeva ruski predsjednik Vladimir Putin.

Oboje podržavaju Izrael, ali šta je s Palestincima?

Često se čini da Harris i Trump pokušavaju nadmašiti jedno drugog izjavama o podršci Izraelu.

Harris, koju je Trump pokušao ocrniti tvrdnjama da ona “mrzi Izrael”, očitovala se kao snažna pobornica te zemlje.

Upozorila je Iran, nakon nedavne odmazde Izraela protiv svog najvećeg neprijatelja zbog iranskog napada na Izrael 1. oktobra, da ne eskalira sukob.

Njezin suprug je Jevrej i ona je upoznata s jevrejskim običajima i kulturom.

U izjavi nakon što je Izrael ubio vođu palestinskog pokreta Hamas Yahyu Sinwara, Harris je rekla da je “pravda zadovoljena”, ali je nastavila pozivati ​​na prekid rata, oslobađanje talaca i da palestinski narod “ostvari svoje pravo na dostojanstvo, sigurnost, slobodu i samoodređenje.”

Harris se morala boriti sa sve glasnijim lijevim krilom svoje stranke koje je tražilo da SAD prekine vojnu pomoć Izraelu i rat.

Na Trumpa se uopšteno gleda kao na snažnog zagovornika jevrejske države. Tokom prethodnog mandata preselio je Američku ambasadu iz Tel Aviva u Jerusalem, na bijes mnogih Palestinaca. No, otvoreno je kritikovao izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i rekao da Izrael mora brzo “završiti posao” rata.

Uz sve Trumpove izjave o tome koliko voli Izrael, on je dao i izjave kritične prema Jevrejima koje su neki označili antisemitskim.

Šta s Kinom?

Kada je riječ o Kini, oboje kandidata su se fokusirali na ekonomiju i trgovinu. Trump je izašao s kontroverznim prijedlogom da se uvedu carine ne samo za Kinu nego i za druge ekonomske partnere, rekavši da će nametnuti carine od deset do 20 posto na sav uvoz i oko 60 posto na kinesku robu.

Kritičari iz savjetodavnog tijela za nacionalnu sigurnost, Centra za strateške i međunarodne studije, pitaju se ima li predsjednik ovlasti nametnuti takve carine, ali vjeruju da postoje neke “praktične ili pravne prepreke” Trumpu da ih progura.

Harris je osudila plan, rekavši da bi on doveo do porasta cijena i koštao stanovnike SAD-a do 3900 dolara godišnje.

Bivša senatorica iz visokotehnološki razvijene Kalifornije optužuje, pak, Kinu za krađu intelektualnog vlasništva.

Međunarodne institucije: NATO, EU i UN

Može se očekivati da Bijela kuća u koju bi ušla Harris nastavi s politikom koju promoviše Biden, uz jake veze s evropskim saveznicima i NATO-om.

Trump bi, s druge strane, mogao preokrenuti mnoge od tih politika. Dugo je bio kritičar NATO-a, tvrdeći da mnoge evropske članice ne plaćaju svoje troškove, već se umjesto toga oslanjaju na američke porezne obveznike.

Na predizbornom skupu u februaru rekao je da će “ohrabriti” Rusiju “da čini šta god želi” zemljama NATO-a, koje ne troše dovoljno na odbranu.

Koketirao je s izlaskom SAD-a iz odbrambenog saveza, iako publikacija o nacionalnoj sigurnosti Lawfare piše da su “formalni izlasci iz saveza zaključani” pravnim sredstvima.

Ipak, kaže se da je moguć “tihi prekid” ako bi se SAD htio povući.

Iznad svega, Trump je poznat po svojoj politici “Amerika na prvom mjestu”.

Tokom svoje administracije povukao je zemlju iz UNESCO-a, UNHCR-a i Pariskog sporazuma o klimatskim promjenama. Njegov nasljednik Biden vratio je članstvo u tim organizacijama i ugovorima.

(Kliker.info-agencije)