Kliker.info

Neposredno prije dolaska visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta, u jesen 2021. godine profesor politologije i ekspert za međunarodne odnose, dr. Zlatko Hadžidedić za Schmidta je rekao “da se radi o jednom velikom političkom šamaru Bosni i Hercegovini.”

“Christian Schmidt je došao u BiH da pomogne Draganu Čoviću u realizaciji njegovih planova oko stvaranja trećeg entiteta i da HDZ ostvari trajno mjesto u Predsjedništvu BiH”, kazao je tada Hadžidedić.

“Trenutna situacija u BiH zahtijeva oprez prije donošenja odluke koja bi mogla biti protumačena kao delegitimiranje ustavnog okvira BiH u cjelini”, navodi se u ovom u pismu, a Schmidt se nekoliko puta poziva na izdvojeno mišljenje austrijske sutkinje Gabriele Kucsko-Stadlmayer koja je jedina glasala protiv odluke da se prihvati aplikacija Slavena Kovačevića.

Politolog Hadžidedić u izjavi za “Slobodnu Bosnu” kaže da Christian Schmidt krši Aneks 10, te da on kao visoki predstavnik ima striktna ovlaštenja i da je zadužen samo za implementaciju i provođenje Dejtonskog sporazuma.

Iza Schmidta stoje jače sile od Dragana Čovića

 “Schmidt je prije svega podržan od strane Velike Britanije. Vidjeli smo da je i od Američke ambasade imao podršku za sve svoje poteze barem ranije, a vjerovatno i sada. Treba uzeti u obzir da Schmidt krši Dejtonski sporazum. On krši Aneks 10. Schmidt kao visoki predstavnik ima striktna ovlaštenja da je tu zadužen samo za implementaciju i provođenje Dejtonskog sporazuma”, kaže Hadžidedić, te dodaje:

“On nema nikakva druga prava, niti da se miješa u ustavnu materiju kao što je ranije radio, na šta sam ukazivao, niti ima pravo da se pojavljuje u ovom svojstvu u kojem se sada pojavljuje. Ovo je direktno kršenje Dejtonskog sporazuma. Schmidt to ne bi radio da samo Dragan Čović stoji iza njega. Očigledno da stoje malo jače sile kao što su SAD i Velika Britanija.”

Za tri dana, u četvrtak (17. oktobra) preko puta zgrade OHR-a gdje su ranije bili organizirani protesti zbog odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta, najavljeno je okupljanje intelektualaca i javnih ličnosti, u znak protesta zbog upornog antibosanskog, antievropskog i antidemokratskog djelovanja visokog predstavnika Christiana Schmidta.

Politolog Hadžidedić smatra da svaki građanski protest protiv Schmidtovih poteza mora da polazi od pretpostavke da je njega nužno smijeniti, te da to treba da bude protest upućen PIC-u (Upravnom odboru Vijeća za provođenje Mirovnog sporazuma o BiH) koji treba da shvati da je vrijeme da Schmidt ode.

Jedine dvije mogućnosti

“Važno je što više ljudi da se pojavi i da građani shvate da je otpor moguć. Jednostavno za nekoga ko krši mirovni sporazum nema mjesta u ovoj zemlji. Osnovna stvar je da se ne protestira protiv Schmidtovih poteza nego da se traži njegova smjena. Schmidt naprosto više nema mjesta u ovoj zemlji. On mora da ode ukoliko će se Dejtonski sporazum uopće održati na snazi. Ako on više ne važi i ako se Schmidt ponaša tako kako se ponaša onda pogotovo nema mjesta za visokog predstavnika koji je dio Dejtonskog sporazuma. Potpuno je besmisleno da on otvoreno krši sporazum koji je on sam uspostavio tu kao visoki predstavnik. Pravno je besmisleno to što se radi”, stava je naš sagovornik.

U tom smislu Hadžidedić kao rješenje ovog problema vidi kroz dvije jedine mogućnosti: Ili da Schmidt ode i sve njegove odluke budu poništene, ili da se potpuno napusti Dejtonski ustav i Dejtonski mirovni sporazum i da se vratimo na Ustav Republike BiH.

“U svakom slučaju Schmidt mora da ode. Svaki građanski protest protiv njegovih poteza mora da polazi od pretpostavke da je njega nužno smijeniti. To treba da bude protest upućen PIC-u koji treba da shvati da je vrijeme da Schmidt ode. U protivnom, ako će djelovati protiv Dejtonskog sporazuma onda hajmo razvaliti Dejtonski sporazum, pa se vratiti na Ustav Republike Bosne i Hercegovine. To su jedine dvije mogućnosti. Ili da Schmidt ode i sve njegove odluke budu poništene, ili da se potpuno napusti Dejtonski ustav i Dejtonski mirovni sporazum i da se vratimo na Ustav Republike BiH. Vidjeli smo da se politika prava uopšte ne drži, a mi kao građani bismo morali pozivati politiku, pa i onu svjetsku, da se drži pravnih principa”, zaključio je Hadžidedić.

Podsjetimo, Evropski sud za ljudska prava 29. augusta 2023. godine objavio je sažetak presude u predmetu Slaven Kovačević protiv BiH u kojoj je utvrdio da je aktivno biračko pravo Kovačevića prekršeno.

Bosna i Hercegovina (BiH) bi trebala biti jedna izborna jedinica, a građani mogu glasati za kandidata za člana Predsjedništva BiH nezavisno od toga kojem narodu pripada i u kojem entitetu živi. Delegati u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH birali bi se među pripadnicima naroda sa teritorije cijele države, a ne samo pojedinih pojedinih dijelova.

To je suština presude koju je objavio Evropski sud (ES) za ljudska prava. Presuda je donesena po apelaciji Slavena Kovačevića, savjetnika člana Predsjedništva BiH iz reda Hrvatskog naroda Željka Komšića. On je, kao Bosanac i Hercegovac, tužio BiH jer ne može da odlučuje o izboru člana Predsjedništva iz reda srpskog naroda niti može biti delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.

S. Gojak (Slobodna Bosna)