Akademik Spahić upozorava : ‘Ne izdrže li brane u Hercegovini, može doći do hidro-bombe. Odnijela bi sve gradove do Jadrana!‘
Ako pukne brana u Jablanici, sve do mora će otići u helać (propast, turski op.a), tako je akademik Muriz Spahić, ekspert za hidrologiju i geologiju, opisao dramatično stanje u Hercegovini nakon katastrofalnih poplava i odrona koje su s lica zemlje zbrisale čitava naselja, odnijevši i dvadesetak ljudskih života.
A takav je i javni pogovor u dolini Neretve, posebno među starijom populacijom, koja se još iz vremena bivše zajedničke države sjeća priča i strahova što bi se sve dolini Neretve moglo dogoditi kad bi pukla jablanička brana.
Bez pretjerivanja, naselja nizvodno od Mostara bila bi izbrisana s lica zemlje, od Metkovića do ušća Neretve dogodio bi se opći potop. Nešto slično se dogodilo 2010. godine, ali ni približno kao kad bi zaista pukla brana u Jablanici. Ipak, riječ je o crnim scenarijima od kojih ljudi strahuju, a koji se nikada ne moraju dogoditi.
– Sve što se događa u prirodi ima svoje uzroke i posljedice. Uzroci kod ovih poplava, koje se zapravo bujične poplave, su brzo kretanje vode s kamenjem i drugim otpadima niz padine, pojašnjava dr. Spahić, naglašavajući da to nije toliko hidrološko pitanje koliko geomorfološko, jer se mijenja reljef i kuće se prave tamo gdje ne bi trebale.
Dr. Spahić godinama upozorava na katastrofu u vezi s branom na Jablaničkom jezeru, odnosno hidroelektranom Jablanica.
– Može doći do hidro-bombe. To nastaje kao posljedica velike količine padavina u vrijeme ovih klimatskih kolebanja, kada se na sliv izruči godišnja količina padalina. Brana na Neretvi je napravljena u tektonski poremećenim strukturama. Zamislite što bi se moglo dogoditi! Ne mora to biti danas, ali može se dogoditi u budućnosti! Moramo biti svjesni da kad bi se srušila, ona bi odnijela sve gradove do Jadranskog mora. To bi sve otišlo u propast – kazao je dr. Spahić za FACE TV.
A nije samo brana u Jablanici problem za donji tok Neretve, možda je još i više ugrožava Hidroelektrana “Ulog”, koja je napravljena u tektonski poremećenim strukturama. Situaciju s hidroelektranama u Hercegovini usporedio je s ukrajinskom branom “Nova Kahovka“ (koja je uništena u ratnim razaranjima, zbog čega se Hersonskoj regiji dogodila humanitarna i ekološka katastrofa).
– U slučaju velikih padalina mogle bi se srušiti brane, a kad bi se srušile, odnijele bi sve gradove od Kalinovika do Jadranskog mora – rezolutan je dr. Spahić.
Osim sigurnosnih rizika, HE “Ulog” prijeti životima ljudi i ekosustavu Neretve. ACT poziva na hitnu akciju na svim razinama vlasti kako bi se spriječila ekološka i ljudska katastrofa. Ne smijemo dopustiti da ovaj projekt postane simbol uništavanja prirode i ljudskih života, ističu.
Naime, kineska tvrtka koja je gradila HE Ulog “Sinohydro”, bila je na crnoj listi Europske i Svjetske banke zbog kontroverzi u vezi sa sigurnosnim rizicima na trusnom tlu, no institucije Republike Srpske nisu reagirale pa je objekt stavljen u funkciju. Međutim, nakon katastrofe u Jablanici sigurnosni rizici HE Ulog, na koje su do sada bezuspješno upozoravali samo eko aktivisti, došli su u prvi plan.
– Ove katastrofe još jednom podsjećaju na neukrotivu snagu prirode i potrebu hitne akcije u borbi protiv posljedica klimatske krize. Neodgovorno iskorištavanje prirodnih resursa i uništavanje planeta, sve u korist bogaćenja privilegiranih, rezultira time da se teret klimatskih promjena uvijek prvo slomi na leđima običnih ljudi, čije zajednice najviše stradaju od ovih katastrofa. Apeliramo na vlasti na svim razinama u Bosni i Hercegovini da hitno usmjere sve resurse ka pružanju pomoći pogođenim područjima i da poduzmu dugoročne mjere za suočavanje s klimatskom krizom, poručuju iz Fondacije Atelje za društvene promjene.
– Tužna sam i bijesna što deblji kraj izvlače obični ljudi. Bijesna sam što predstavnici vlasti tvrde da je priroda nepredvidiva i da sustav nije zakazao. Priroda nije nepredvidiva jer već deset godina slušamo o klimatskim promjenama i njihovim posljedicama. Ekstremne vremenske neprilike postaju naša stvarnost – ustvrdila je za BHRT Lejla Kusturica iz Ateljea za društvene promjene
Na naplatu dolazi građenje hidrocentrala, izmještanje riječnih korita i uništavanje životne sredine.
– Jedino rješenje je zaštita divlje prirode, odnosno biodiverziteta. A kad gradite u koritu rijeka i pregrađujete ih malim ili velikim hidrocentralama, onda dobijemo prirodne katastrofe – pojašnjava Kusturica, naglašavajući da šuma čuva zemljište. Klizišta se događaju kada zemlja ne može upiti ogromnu količinu vode, pa jedna bukva čuva 500 litara vode, zaključila je Kusturica.
(Slobodna Dalmacija)
Komentari