Washington Post o rezoluciji : Zašto su Vučić i bosanski Srbin Dodik u strahu
Rezolucija UN-a, koju su podržali Njemačka i Ruanda, a kojom se uspostavlja godišnji dan za obilježavanje genocida nad više od 8.000 Bošnjaka od strane bosanskih Srba 1995. godine, izazvala je proteste i snažnu lobističku kampanju protiv njenog usvajanja od strane predsjednika Srbije i vodstva bosanskih Srba, piše Washington Post.
Napominju da je rasprava zakazana ujutro 23. maja.
“Konačni nacrt rezolucije određuje 11. juli kao “Međunarodni dan odraza i sjećanja na genocid u Srebrenici 1995.”, koji će se obilježavati godišnje počevši za dva mjeseca. Masakri su počeli 11. jula 1995. godine.
Nacrt traži od UN-a da pripremi program informisanja i poziva zemlje, organizacije, civilno društvo i druge da obilježe taj dan posebnim događajima u sjećanje na žrtve, kao i “odgovarajuće obrazovne i aktivnosti podizanja svijesti javnosti.”
Ubistva u Srebrenici bila su krvavi vrhunac rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine, koji je došao nakon raspada Jugoslavije oslobađajući nacionalne strasti i teritorijalne ambicije koje su stavile bosanske Srbe protiv druge dvije glavne etničke populacije zemlje, Hrvata i Bošnjaka.
Međunarodni sud pravde, najviši sud Ujedinjenih naroda, utvrdio je 2007. godine da su djela počinjena u Srebrenici predstavljala genocid, a ta je odluka suda uključena u nacrt rezolucije. To je bio prvi genocid u Evropi nakon nacističkog holokausta u Drugom svjetskom ratu, u kojem je poginulo oko 6 miliona Židova i ljudi drugih manjina.
Populistički predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, kao i vodstvo bosanskih Srba, žestoko su se protivili usvajanju rezolucije o Srebrenici, tvrdeći da su svi Srbi označeni kao “genocidni narod” iako nacrt ne spominje Srbe kao krivce.
Vučić i njegova vlada lobirali su i kod UN-a i među zemljama u razvoju kako bi dobili podršku za “Ne” glasanje.
Vučić kao i bosanski Srbin Milorad Dodik više su puta spomenuli mogućnost plaćanja ratne štete ako se rezolucija usvoji. Lokalni analitičari kažu da srpski lideri, uključujući Vučića, također strahuju da bi ih se moglo suditi za aktivno učešće u krvoproliću.
Nacrt rezolucije osuđuje “bez rezervi svako negiranje genocida u Srebrenici kao povijesnog događaja.” Također “osuđuje bez rezervi radnje koje veličaju one koji su osuđeni za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid od strane međunarodnih sudova, uključujući one odgovorne za genocid u Srebrenici.”
Radovan Karadžić, politički lider bosanskih Srba za vrijeme rata, i njegov vojni komandant Ratko Mladić, obojica su osuđeni za genocid u Srebrenici od strane posebnog U.N.-ovog tribunala za ratne zločine u Hagu, Nizozemska. Ukupno, tribunal i sudovi na Balkanu osudili su gotovo 50 bosanskih srpskih ratnih zvaničnika na dugačke zatvorske kazne.
Međutim, većina srpskih i bosanskih srpskih zvaničnika i dalje slave Karadžića i Mladića kao nacionalne heroje. Oni i dalje umanjuju ili čak negiraju masakre u Srebrenici, što je duboko uvrijedilo rođake žrtava masakra i preživjele.
Na sastanku s Dodikom u Budimpešti u srijedu, ministar vanjskih poslova Mađarske Péter Szijjártó rekao je da će njegova zemlja glasati protiv rezolucije. Nazvao je genocid “tragedijom u Srebrenici” i rekao je da bi rezolucija “namjerno ili nenamjerno demonizirala cijeli srpski narod” i raspirila napetosti u okolnom regionu.
Predstojeće glasanje također je spomenuto na redovnom sastanku Savjeta sigurnosti UN-a o političkim i ekonomskim dešavanjima u Bosni u srijedu.
Zamjenik ambasadora SAD-a Robert Wood rekao je: “Dodikova opasna djela i separatistička retorika prijete miru i stabilnosti u regionu” i “negiranje genocida također sprečava pomirenje.”
“Obilježavanje historijskih istina i prihvatanje činjenica važno je i pomjera region naprijed na putu prema pomirenju”, rekao je Wood. “I poštovanje žrtava genocida ojačava vrijednosti koje se reflektuju u Povelji UN-a.”
Ali ruski ambasador UN-a Vasilij Nebenzja, čija zemlja ima jake veze sa Srbijom i bosanskim Srbima, rekao je da je uvođenje rezolucije bez saglasnosti svih bosanskih stranaka kršenje ustava zemlje i Dejtonskog mirovnog sporazuma iz 1995. godine kojim je okončan rat.
“Mi smatramo ovaj provokativni tekst prijetnjom miru i sigurnosti u zemlji i u regionu u cjelini”, rekao je, optužujući Njemačku i Ruandu za izazivanje protesta umjesto promocije pomirenja.
Kineski zamjenik ambasadora UN-a Geng Shuang ponovio je poziv Kini da sponzori stupi u kontakt s ključnim strankama i članicama UN-a kako bi postigli konsenzus o nacrtu rezolucije. Rekao je da još uvijek postoje “velike razlike” i “nasilno ga usvajanje nije u skladu sa duhom promoviranja pomirenja” unutar Bosne i među zemljama u regionu.
Njemačka i Ruanda su rekle da će ozbiljno razmotriti prijedloge Srbije za promjenu teksta” stoji u tekstu Washington Posta.
(Kliker.info-Vijesti)
Jedan komentar