Američki profesor međunarodnih odnosa Charles Kupchan : Ruski utjecaj na Balkanu će slabiti, Ukrajinu očekuje ‘zamrznuti konflikt’
Vrijeme će pokazati kako će se ruski rat protiv Ukrajine okončati. Trenutna situacija nagovještava kako je pred nama još jedan “zamrznuti konflikt”, no mnogo toga ovisi o zapadnjačkoj podršci Kijevu koja je sa evropske strane Atlantika i dalje čvrsta, ali je američka neodlučna, govori za Al Jazeeru Charles Kupchan, viši saradnik pri Vijeću za vanjske odnose (CFR) i profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu Georgetown.
Kupchan je od 2014. do 2017. godine služio kao posebni pomoćnik predsjednika i viši direktor za evropska pitanja u osoblju Vijeća za nacionalnu sigurnost (NSC) administracije Baracka Obame, tadašnjeg predsjednika Sjedinjenih Američkih Država. Također je bio direktor za evropska pitanja u NSC-u tokom prvog mandata Billa Clintona.
Autor je brojnih knjiga, kao članaka o međunarodnim i strateškim odnosima.
Kupchan je radio kao gostujući naučnik u Centru za međunarodne poslove Univerziteta Harvard, Institutu za studije rata i mira Univerziteta Columbia, Međunarodnom institutu za strateške studije u Londonu, Centru d'Étude et de Recherches Internationales u Parizu i Institutu za međunarodne Studije politike u Tokiju.
Atlantik dijeli politiku
Proteklih sedmica, rat u Ukrajini je ušao u svoju treću godinu, predsjednik Volodimir Zelenski je na misiji osiguravanja dodatnih količina pomoći u naoružanju, municiji, opremi, a ruske snage zauzele su grad Avdijivku i nekoliko okolnih sela što ime je najveći napredak u nekoliko mjeseci.
Istovremeno, u zapadnim prijestolnicama iznose se različite izjave o pomoći Kijevu kojem je, u prvom redu, najpotrebnija municija za artiljeriju.
Kupchan u razgovoru za naš portal ističe kako su stavovi na Zapadu, barem na prvi pogled, podijeljeni kada je riječ o pomoći Ukrajini.
“Kada je riječ o osiguranju vojne i ekonomske pomoći Ukrajini, lokalna politička situacija je sve više kompliciranija na obje strane Atlantskog okeana. Evropa se za sada čvrsto drži i odlučila se za izdvajanje nove ekonomske pomoći Kijevu, kao i slanja dodatnog naoružanja“, ističe sagovornik.
„No, kada je riječ o Sjedinjenim Američkim Državama, zahtjev predsjednika Josepha Bidena za novi paket pomoći Ukrajini još uvijek nije dobio odobrenje Kongresa. Stranačka politika ima vodeću ulogu, sa republikancima koji svakodnevno igraju po scenariju ‘Amerika na prvom mjestu’ koji je napravljen na neo-izolacionističkim stavovima.“
Kupchan nastavlja ukazivanjem na slab napredak ukrajinskih snaga uprkos ranijim isporukama oružja i šalje upozorenje: očajnički su potrebne nove mjere pomoći.
„Neuspjeh ukrajinske ofanzive u 2023. godini također izaziva pitanja o daljem kretanju i napredovanju strategije Kijeva. Očekujem kako će paket pomoći na kraju ipak biti odobren u Kongresu, dijelom jer republikanci ne žele snositi dio krivice za dalji napredak ruskih snaga na borbenom frontu. No, potrebe treba hitno ispuniti, Ukrajina očajnički treba dodatne količine municije, kao i nove segmente u zračnoj odbrani.“
Teško protiv NATO-a
Zelenski je ne tako davno promijenio čelništvo Oružanih snaga Ukrajine, pa je umjesto generala Valerija Zalužnog, koji nakon ove tri godine rata ima status legende svoje države, pa i šire, postavio Oleksandra Siriskog.
Kupchan je iz redova onih koji ne smatraju kako će ove rokade u vojnom vrhu Ukrajine donijeti neke promjene, te smatra kako se Kijev odlučuje za promjenu taktike.
„Ne, promjene u vodstvu teško da će donijeti velike promjene na prvoj liniji fronta. Ukrajina se već preokreće u defanzivne pozicije. Ključni izazovi u narednom periodu uključuju osiguranje više pomoći od Sjedinjenih Američkih Država i okupljanje dodatnih jedinica i vojnika.“
Također je komentirao i posljednje spekulacije kako bi uskoro moglo doći do nekih pregovora između Moskve i Kijeva.
„Vrijeme pred nama će pokazati da li su i Ukrajina i Rusija spremne istražiti mogućnosti potencijalnog prekida vatre i diplomatskog okončanja svega. Najvjerovatniji ishod je novi zamrznuti sukob.“
Ono što je također domen spekulacija i (kontra)obavještajne propagande i borbe su priče o širenju rata na obalu Baltičkog mora. Navodno bi, nakon Ukrajine, na udaru mogle biti Estonija, Latvija i Litvanija, naročito ova posljednja zbog činjenice da se nalazi između ruske eksklave Kalinjingrada, Rusije i Bjelorusije – Minsk je odani saveznik Moskvi i poznat je njihov savez kao „savezna država“.
„Vjerujem da je ruski napad na neku NATO članicu, na teritoriju NATO-a, jako malo vjerovatan. Rusija već ima dosta problema samo sa borbama protiv Ukrajine. Sumnjam da bi Kremlj riskirao sa ratom u kojem bi se borio protiv Ukrajine i još 32 članice NATO pakta.“
No, postoje i dijelovi bivšeg Sovjetskog saveza gdje je više nego očito rusko djelovanje posljednjih godina, ali i decenija.
„Više je vjerovatno da će se rusko uplitanje u domaće poslove nastaviti i dešavati u državama koje nisu NATO članice – među kojima su Moldavija, Gruzija i države centralne Azije. Međutim, ruske intervencije drugdje su trenutno malo vjerovatne s obzirom na cjelokupno izvajanje ruskih resursa na njen rat protiv Ukrajine.“
Srbija, Kosovo, BiH, Trump…
Pitali smo Kupchana šta je sa Balkanom, područjem poznatim po državama i organizacijama sa izraženim proruskim sentimentom. Smatra da nastavak rada regije na rješavanju međudržavnih i međunacionalnim problemima slabi utjecaj Moskve, a jača šanse za euroatlantske integracije.
„Rusija nastavlja iskorištavati nestabilnosti na Balkanu kako bi koristila sav svoj utjecaj i blokirala punu integraciju regije u atlantske institucije. Međutim, očekujem da vremenom ruski utjecaj na Balkanu nastavi svoje slabljenje i opadanje. Normaliziranje odnosa između Kosova i Srbije, te stabilizacija Bosne i Hercegovine su važni koraci ka integraciji Zapadnog Balkana u Evropu i za eliminiranje preostalih uporišta Rusije u regiji.“
Za kraj smo se vratili na američke prilike. Prva sila svijeta ove godine će ponovo birati predsjednika i velike su šanse da će novi mandat dobiti republikanski kandidat i bivši lider Donald Trump.
„Trumpova pobjeda na novembarskim izborima bi svakako potresla američke elite i američke partnere. Bez obzira na njegove politike, ponovni izbor Trumpa bi pojačao globalne brige zbog pouzdanosti SAD-a i nestabilnog i disfunkcionalnog stanja američkog političkog sistema“, ukazuje Kupchan.
Komentari