Kliker.info

Ne postoji “novi” niti evropski Dodik, iako je interesantna geneza njegovog političkog razvoja, kaže to u intervjuu za Buka magazin zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić.

Govoreći aktuelnim političkim temama i odnosima unutar vladajuće koalicije na državnom nivou, Zvizdić kaže da je blagi optimista da će zakonodavne vlasti do kraja mjeseca usvojiti dva preostala zakona što je uslov za dobijanje zelenog svjetla za otvaranje pregovora sa EU. Zvizdić kaže da Trojka, što su naovdi opozicije, nije servilna Dodiku za kog kaže da je obolio od antibosanstva te da će na kraju, zbog teške ekonomske situacije u Republici Srpskoj, pristati na trasiranje EU puta.

Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma je usvojen u oba doma Parlamenta BiH, poslije tragikomičnog i pokajničkog igrokaza koji su odigrali zastupnici SNSD-a u Domu naroda PS BiH. U vezi sa preostala dva zakona koja su formalni uvjet za otvaranje pregovora, blagi sam optimista iz razloga da postoji velika vjerovatnoća da će Dodik između straha od uspostave evropskih vrijednosti i jačanja državnih pravosudnih insitucija sa jedne i mogućnosti oslobađanja zamrznutih evropskih fondova i investicija kao jedine slamke spasa za lošu ekonomski situaciju u kojoj se nalazi RS sa druge strane, ipak izabrati ovu drugu opciju. Uz, naravno, već poznati repertoar nacionalističko-prijetećih izjava koje će imati ulogu smokvinog lista koji treba da pokrije kapitulaciju njegove antizapadne i ucjenjivačke politike. Zvizdić je i protiv HDZ-ovog prijedloga izmjena Izbornog zakona te protiv iHNS-ovog prijedloga izmjena načina izbora članova Predsjedništva BiH.

BUKA: Jeste li zadovoljni dinamikom rada vlasti na državnom nivou? Nekako smo se nadali promjenama, a na terenu nema stvarnih promjena.

Ne bih se mogao u potpunosti složiti sa vašom konstatacijom. Činjenica da se nalazimo nadomak otvaranja pregovora za članstvo u EU, čemu će prethoditi, i to u u prvoj godini mandata aktuelne koalicije, usvajanje desetak bitnih zakona i sporazuma, govori u prilog činjenici da je ova državna koalicija mnogo efikasnija od prethodne. Istovremeno, napredak na putu EU integracija vodi ka povećanom nivou stabilnosti, efikasnijem povlačenju evropskih fondova i bržem i kvalitetnijem pristupu investiciono-kreditnim i grant sredstvima za brojne projekte koji mogu generisati rast, razvoj i otvaranje novih radnih mjesta.

BUKA: Opozicija često kaže da je Trojka servilna prema Dodiku, a Dodik je ranije rekao da trojku lako može zamijeniti za SDA. Da li Dodik, ali i Čović vode sve bitne procese i je li Trojka zaista servilna prema SNSD-u i HDZ-u?

Opozicija u nedostatku stvarnih argumenata odlazi u sferu pukog kritizerstva i rigidnog populizma.

Oni, u skladu sa onom Andrićevom, “nesvjesni svoje ograničenosti u poznavanju procesa neograničeno vjeruju u svoju pamet i pronicljivost i u tačnost svakog svog suda i zaključka”, nastupaju arogantno i agresivno zaboravljajući ko je najodgovorniji za loše naslijeđeno stanje u skoro svim segmentima politike, sigurnosti i ekonomije.

Što se tiče Dodikovih ideja i želja, on ih ima puno i producira ih i mijenja na dnevnoj bazi, ali želje su jedno a realnost, koja ga u pravilu uvijek demantuje, je nešto sasvim drugo.

U vezi sa konstatacijom da HDZ i SNSD vode sve procese, ista je neodrživa jer je vještački kreirana i napadno plasirana preko opozicionih medija.

Nije dovoljno samo orkestrirano i papagajski ponavljati da je Trojka “servilna” nego je potrebno to i argumentovano dokazati. A argumenata za takvu tvrdnju nema i neće ih ni biti.

BUKA: Gospodin Konaković je rekao kako će uspjeti ukrotiti Dodika, odnosno da će se on promijeniti, ali iz njegovog vokabulara, vrijeđanja trojke i ucjenama, teško je uočiti tu promjenu, vidite li je vi?

Ne postoji “novi” niti evropski Dodik, iako je interesantna geneza njegovog političkog razvoja. Od osobe koja je javno priznala genocid u Srebrenici i više puta osudila ratne zločince Karadžića i Mladića do jednog od najvećih i najrigidnijih nacionalista u BiH i regionu.

Mislim da je trajno obolio od antibosanstva i da ne može promijeniti trenutnu matricu svog antiustavnog i antizapadnog ponašanja iako je duboko u sebi svjestan da time najveću štetu nanosi bh entitetu RS koga vodi ka potpunoj izolaciji i regresiji.

Ipak, ono s čim treba računati u kontaktima s njim jeste činjenica da je stekao veliko političko iskustvo koje efikasno koristi da lične i stranačke interese putem institucija RS i režimskih medija koje je pretvorio u „društvo jednog lica“ predstavi kao njegovu političku borbu za bh entitet RS koji niko ne napada i za bh Srbe koje niko ne ugrožava.

BUKA: Šta mislite o prijedlogu HNS-a za izbor članova Predsjedništva BiH, da li izborni zakon BiH treba mijenjati bez Ustava BiH? Može li se to uopšte uraditi bez izmjena Ustav?

Smatram da svako rješenje koje se tiče eventualno drugačijeg načina izbora članova Predsjedništva BiH mora biti u skladu sa relevantnom praksom Evropskog suda za ljudska prava, jer je ovo pitanje već tretirano u velikom broju presuda. To znači da moramo voditi računa o jednakoj vrijednosti glasa, o zaštiti prava svakog čovjeka i građanina bez obzira gdje živi i iz kojeg kantona dolazi, da moramo zaštiti aktivno i pasivno biračko pravo bez izuzetka itd. U tom smislu, jasno je da se ovako kompleksno pitanje ne može riješiti samo kroz izmjene Izbornog zakona BiH, već je potrebno i mijenjati Ustav BiH koji je u mnogim aspektima već proglašen diskriminatornim. Najgora moguća opcija je usvojiti neko zakonsko rješenje, bez detaljne analize ranijih presuda Ustavnog suda BiH i Evropskog suda za ljudska prava i da onda kao posljedicu imamo nove presude u Strazburu kojim će se ponovo evidentirati diskriminacija i kršenje ljudskih prava. Izmjenama Ustava BiH preveniramo da se takvo nešto desi. Drugi bitan aspekt je činjenica da su za mene neprihvatljiva asimetrična rješenja. To znači da svi članovi Predsjedništva BiH trebaju biti birani po istim procedurama i na isti način. Svako rješenje koje obuhvata drugačiji način izbora za pojedine članove Predsjedništva BiH u pojedinim kantonima ili entitetima uvodi pravnu nesigurnost i šteti demokratskim procesima u državi. Naravno, ako kroz ustavne promjene dođemo do dogovora o brisanju etničkih prefiksa kod načina izbora članova Predsjedništva BiH time bismo riješili najveći dio problema koji se tiče ranije utvrđene diskriminacije i realizirali bi veliki broj presuda Evropskog suda za ljudska prava iz nekoliko različitih predmeta.

BUKA: Ima li sloge u NiP-u oko tog pitanja? Zastupnica Karamehić-Abazović je rekla kako je Izborni zakon potreban za EU integracije i da Hrvatima treba izaći u susret, dok je gospodin Čampara ranije iskazao negodovanje oko toga i rekao da se ništa ne treba raditi bez impelemntacija presuda suda u Strazburu.

U potpunosti se slažem sa stavom da se imperativno moraju implementirati presude Evropskog suda za ljudska prava kao i presude US BiH.

BUKA: Da li podržavate HNS-ov prijedlog izmjena izbora člana Predsjedništva BiH u kojem bi kandidat iz reda Hrvata morao imati najviše glasova i u kantonima sa većinskim hrvatskim stanovništvom?

Taj prijedlog je u suprotnosti sa svim presudama Evropskog suda za ljudska prava koje nalažu institucijama BiH da uklone diskriminirajuće odredbe Ustava i Izbornog zakona BiH.

Istovremeno, formiranje bilo kakvih etnoteritorijalnih izbornih jedinica nije prihvatljivo jer je u koliziji sa preporukama Venecijanske komisije, kao i sa demokratskom praksom EU kojoj težimo.

BUKA: Toliko se govori o sastanku lidera koalicije u Laktašima. Možete li nam Vi reći šta je to tačno dogovoreno?

Nisam prisustvovao sastanku u Laktašima tako da ne mogu govoriti o detaljima, ali na osnovu informacija sa kojima raspolažem radilo se o razgovorima i iznošenju različitih prijedloga a ne o usaglašenom i verificiranom dogovoru.

BUKA: Kao jedna od top tema u političkom diskursu nametnulo se i pitanje Južne interkonekcije. Jeste li bliži američkog prijedlogu ili ste uredu i sa zahtjevom HDZ-a BiH da to bude novo predueće sa sjedištem u Hercegovini?

Južna interkonekcija je sa aspekta sigurne i stabilne opskrbe plinom građana i privrede od velike važnosti za Bosnu i Hercegovinu.

Koliko znam Predstavnički dom Parlamenta FBIH je usvojio okvirni zakon koji je potreban za izgradnju i finansiranje projekta i to treba da uradi i Dom naroda Parlamenta FBIH.

BH Gas kao operator prijenosnog sistema u Bosni i Hercegovini treba biti nosilac i implementator projekta. Bilo koje drugo rješenje nema institucionalnu, organizacionu, infrastrukturnu, pravnu i ekonomsku logiku i samim tim nije niti opravdano niti isplativo niti prihvatljivo.

BUKA: Još nisu usvojene, ali ni nametnute tehničke izmjene Izbornog zakona. Vjerujete li da će to uraditi visoki predstavnik i treba li, znate i sami da je preporuka Venecijanske komisije da se to ne radi u izbornoj godini, a opet tu je izazov vremena koji treba CIK-u da se tehnički pripremi?

Već duže vrijeme javno govorim o potrebi unapređenja integriteta izbornog procesa u BiH. Opći izbori 2022. godine bili su izbori sa najviše izbornih nepravilnosti u postdejtonskoj Bosni i Hercegovini i jasno je da nešto moramo uraditi po tom pitanju. Najbolje bi bilo da smo kao Parlamentarna skupština BiH pitanje integriteta riješili još prošle godine, ali za to nije postojala politička volja koje čini mi se nema ni sada i očito je da će to pitanje morati riješiti Visoki predstavnik u skladu sa njegovim ovlastima i najavljenim rokovima.  Iskreno se nadam da će Opći izbori 2022. godine biti posljednji na kojima smo imali zabilježene izborne krađe i nepravilnosti. Elektronsko skeniranje listića i video nadzor na biralištima je dobar okvir da osiguramo fer i transparentne izborne procese i to nije samo moj stav. To je i Evropska komisija stavila kao broj 1 u prioritetima iz Mišljenja o zahtjevu BiH za članstvo u EU, gdje se jasno traži da osiguramo da se izbori provode u skladu sa evropskim standardima i u skladu sa relevantnim preporukama OSCE-a/ODIHR-a i Venecijanske komisije. Što se mene tiče svako zakonsko rješenje, bez obzira ko ga donio, koje će biti u skladu sa preporukama ovih institucija bit će prihvatljivo.

BUKA: BiH je jedina zemlja regije koja nema Vrhovni sud, mislite li da ćemo uskoro biti izvan te statistike i da parlament može usvojiti zakon kojim bi se uspostavio ovaj sud?

Da, Bosna i Hercegovina je jedina zemlja u regionu koja nema Vrhovni sud. I ne samo to, Bosna i Hercegovina je jedina država u Evropi koja nema Vrhovni sud ili instituciju koja je pandan Vrhovnom sudu, u smislu postojanja pravosudnog tijela koje će biti zaduženo za ujednačavanje sudske prakse. Smatram da uspostava Vrhovnog suda BiH ne treba biti stvar bilo čije političke volje, već čiste pravne logike. To je prepoznala i Evropska komisija u svom Mišljenju o zahtjevu BiH za članstvo u EU, te je u prioritetu 4. e) jasno zatraženo da “Bosna i Hercegovina garantuje institucionalnu pravnu sigurnost svim građanima na teritoriji cijele države, na način da se uspostavi pravosudno tijelo kojem bi bilo povjereno da osigura dosljedno tumačenje prava u cijeloj Bosni i Hercegovini”. Jedinstveni stav pravnih stručnjaka je da se samo kroz uspostavu Vrhovnog suda BiH može realizirati ovaj prioritet, a nikako kroz neka druga polovična ili nepotpuna rješenja. Ujednačavanje sudske prakse je u skoro svim državama svijeta zadatak vrhovnih sudova, pa ne vidim niti jedan opravdan razlog zašto to ne bi bilo i u Bosni i Hercegovini.

Slađan Tomić (Buka)