Kliker.info

Kao što imamo kompaniju BH gas imat ćemo i Južnu plinsku interkonekciju koja će također biti u vlasništvu Vlade Federacije BiH, kazao je Dragan Čović, čelnik vladajuće Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Bosne i Hercegovine medijima 19. januara.

Čović je podsjetio da su u vlasništvu Vlade Federacije BiH dvije elektroprivrede – Elektroprivreda BiH sa sjedištem u Sarajevu i Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne, kao što postoje i dvije pošte.

“Južna plinska interkonekcija također će biti u vlasništvu Vlade Federacije BiH i na to se ne može nitko ljutiti. Tu nema nikakvih privatnih interesa i nadam se da i partneri s druge strane nemaju drugih interesa. Dopustiti da jednim strateškim energentom kao što je plin u ovom trenutku upravlja netko drugi s različitim strategijama, pa ako hoćete i političkim, je u jednom trenutku bilo politički naivno”, kazao je Čović.

Izgradnja “Južne interkonekcije” kojom bi plin stizao u BiH iz pravca Dalmacije i dalje iz Europe zaustavljena je 2021. godine u Federaciji BiH jer se predstavnici hrvatskih stranaka na čelu s HDZ-om BiH protive tome da nosilac ovog projekta bude BH Gas koji je u vlasništvu vlade ovog entiteta. BiH je trenutno u potpunosti ovisna o ruskom plinu koji jedinim plinovodom dolazi iz Srbije i Turskog toka.

Da bi se izgradnja “Južne interkonekcije” nastavila potrebno je donijeti poseban zakon o ovom plinovodu.

Zakon je usvojen u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH u decembru 2021. godine, ali mora biti usvojen u istom tekstu u drugom, Domu naroda gdje, u klubu hrvatskog naroda, HDZ BiH i partneri imaju većinu kojom ga mogu blokirati.

Ovaj klub je uložio amandmane na zakon kojim traže da se osnuje novo poduzeće čije bi sjedište bilo u Mostaru.

Ranije su iz ove stranke isticali da su predložili osnivanje nove kompanije jer su “nezadovoljni nacionalnim sastavom uprave i poslovanjem BH Gasa”, koji je nositelj ovog projekta.

Čović je 19. januara na konferenciji za medije u Mostaru kazao da taj projekt, “ako bi se počeo graditi danas, ne bi bio završen za sedam-osam godina” te da je “potreban ogroman novac za to”.

Naglasio je da postoji strateška opravdanost da BiH bude povezana na plinovode prema Evropi “ali ne želimo biti naivni”.

“Primjera radi, prošle godine (2022. godine, op. a.) smo imali krizu energenata i Elektroprivreda Herceg Bosne je ušla u minus od nekih 70-80 miliona maraka (oko 40 miliona eura). Druga Elektroprivreda BiH je imala ogroman plus jer je dozvoljeno termoelektranama da rade. Nije se željelo ni razgovarati oko toga da jedna elektroprivreda proda direktno struju drugoj da se ne bi kupovalo na tržištu”, kazao je Čović.

Dodao je da je danas obratna situacija gdje je Elektroprivreda BiH u minusu, a druga u plusu “i opet nema dogovora o tome, a obje su u vlasništvu Federacije”.

“Ne bih želio da zbog političke krize netko iz Sarajeva zatvori plinovod u Posušju, da ovako brutalno kažem. Mi želimo zaštititi naš interes”, kazao je Čović.

Plaši li se američkih sankcija?

Na pitanje plaši li se da bi, nakon upozorenja iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD) da njegova stranka podrži taj projekt s BH Gasom kao nositeljem, mogao završiti na listi sankcioniranih osoba, na kojoj je više političara iz BiH predvođenih predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom, Čović je kazao da “ne zna što može uslijediti”.

“Ja ne mogu biti ni na kakvoj ‘crnoj’ listi. Mogu biti samo na ‘bijeloj’ jer je ‘anđeoska’. Tko god misli nešto drugačije, neka kaže”, dodao je Čović.

Kazao je da su mu i ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković i hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić-Radman rekli da su dobili pismo američkog državnog sekretara Antonyja Blinkena s istom porukom da HDZ podrži spomenuti plinovod.

“Začuđeni su i iznenađeni da im je netko nešto tako pisao, da utječu na mene, da netko tako komunicira oko BiH. Svi oni znaju da takvog utjecaja neće ići kod mene” kazao je Čović.

Dodao je da redovito ima sastanke s veleposlanikom SAD-a Michaelom Murphijem i “sve to ide prijateljski” te kazao kako “mi nemamo drugog partnera osim zapadnih – Zagreba, Brisela i Washingtona”.

“Ali mi odgovaramo za ono što radimo u BiH. ‘Južna interkonekcija’ je strateški interes BiH i hrvatskog naroda u BiH jer prolazi kroz Zapadnohercegovački, Hercegovačko-neretvanski, Livanjski i Srednjobosanski kanton. Ne može mi netko reći da je to strateški interes nekog drugog”, rekao je Čović.

Odakle se BiH opskrbljuje plinom?

BiH uvozi plin isključivo iz Rusije putem “Turskog toka”, na koji se spaja kod Zvornika na istoku BiH. Zbog prelaska na “Turski tok”, mađarska plinovodna kompanija FGSZ je pred sudom u Cirihu podigla tužbu protiv BiH-Gasa vrijednu nekoliko desetaka miliona eura.

“Južna interkonekcija” trebala bi se spojiti na plinovod prema Splitu i Hrvatskoj. Tako bi se uvezao s terminalom ukapljenog plina  (LNG) na otoku Krku i na “Jadransko-jonski plinovod” kojim bi se iz Azerbajdžana dopremao plin.

“Južna interkonekcija” ulazila bi u BiH kod Posušja u zapadnoj Hercegovini i jedan krak bi išao do Mostara na jugu, a drugi do Novog Travnika u središnjoj Bosni.

Republika Srpska i Srbija žele graditi “Istočnu konekciju”, od Bijeljine na sjeveroistoku do banjolučke regije na sjeveroistoku, ali njegova gradnja ne može početi jer ga u državnom parlamentu i Predsjedništvu BiH ne žele odobriti predstavnici stranaka sa sjedištem u Sarajevu.