Kliker.info

FILE – Insurrectionists loyal to President Donald Trump rally at the U.S. Capitol on Jan. 6, 2021, in Washington. Nathan Donald Pelham, 40, a Texas man who agreed to surrender on charges from taking part in the U.S. Capitol riot, but later that day fired a gun toward sheriff's deputies who went to his house in response to a welfare call, was arrested Tuesday, April 18, federal prosecutors said Thursday, April 20, 2023. Pelham, 40, allegedly fired the shots from his rural home on April 12, the same day he was told he was charged with four misdemeanors for allegedly participating in the Jan. 6 attack. In addition, he was charged with being a felon in possession of a firearm, prosecutors said.
(AP Photo/Jose Luis Magana, File)

Posljednjih godina američka javnost je žestoko podijeljena. Podjele su zasnovane na svjetonazoru i političkoj orijentaciji. Na jednoj strani nalaze se lijevo orijentirani liberali (demokrati), a s druge strane desno orijentirani konzervativci (republikanci). Premda su podjele na lijevo i desno u današnjoj politici dosta manjkave, a ponekad i zbunjujuće, Amerikanci se i dalje tako dijele. Liberali u pravilu glasuju za kandidate Demokratske stranke, a konzervativci za republikanske kandidate iako njihovim dolaskom na vlast često bivaju razočarani.

Bivši predsjednik SAD-a, Donald Trump, po mnogo čemu posebna je osoba. Uz dužno poštovanje svim njegovim nekonvencionalnim političkim talentima, Trumpova najsnažnija ostavština, odnosno trajni učinak, žestoka je polarizacija američkog društva. Premda je ona postojala i ranije, s Trumpom u Bijeloj kući polarizacija Amerike je skočila na n-tu potenciju.

Zahvaljujući Trumpu podjele su dodatno eskalirale ali on nije uzrok tih podjela. Uzrok se nalazi u američkom političkom sistemu . Razina ostrašćenosti američkog društva na kraju 2010-ih i na početku 2020-ih može se uspoređivati jedino s vremenom uoči Američkog građanskog rata 1850-ih. Sve do prije desetak godina zamisao o novom građanskom ratu u Americi činila se znanstveno-fantastičnim scenarijem, ali posljednjih godina o tom scenariju govori se sve otvorenije u javnosti i on postaje realpolitički moguć. Sve veći broj politologa, sociologa, povjesničara i novinara govori o mogućnosti izbijanja Američkog građanskog rata 2.0 koji bi bio sukob plave (liberalne) i crvene (konzervativne) Amerike.

Prije pet-šest godina neki su eksperti poput profesora prava na Sveučilištu Tennessee, Glenna Harlana Reynoldsa, otišli toliko daleko da su tvrdili da je građanski rat već „dobrano u toku“. Politički znanstvenik  Thomas Schaller 2018. napisao je kako je Amerika „na početku mekog građanskog rata“, a autor Tom Ricks napisao je kako izgleda da zemlja „klizi“ u tom smjeru.  Prethodne 2017. došlo je do erupcije sukoba u Charlottesvilleu i Berkeleyju gdje su se sukobile radikalne desne i lijeve skupine poput bijelih supremacista, neonacista i alt-righta s Antifa pokretom, socijalistima i anarhistima.

Povremeni sukobi radikalne ljevice i desnice s ozlijeđenima i mrtvima nastavili su se i u idućim godinama. Neki demokratski članovi američkog Kongresa 2018. pozivali na bojkot i sukobljavanje s članovima Trumpove administracije na javnim mjestima kao što su kafići, hoteli i restorani. To je zastrašujuće za jednu demokratsku državu i nešto slično onome kada je 2017. radikalni sljedbenik Bernieja Sandersa ranio republikanskog kongresmena Stevea Scalisea.

Premda desničarske incidente osuđuju svi, ljevičarski ekscesi prolaze bez osuda liberalne javnosti. A samim time nije čudno da celebrity osobe poput glumaca i sportaša (u pravilo liberalno orijentirane) šalju neukusne poruke republikanskim političarima. Business Insider objavio je anketu u listopadu 2020. koja kaže da većina Amerikanaca vjeruje da je SAD već usred „hladnog“ Američkog građanskog rata 2.0.

Velika obećanja i izostanak promjene

Evidentno je da dolazi do stratifikacije društva na socio-ekonomskoj osnovi. Policijsko i oružano nasilje, neprikladni zdravstveni sustav, iznimno skupe školarine, problemi manjina, problemi bjelačke populacije, problemi siromaštva i nejednakosti, nestanak industrije, porast broja ekskluzivnih bogataša a sve više siromašnih, samo su neki od društvenih problema za čije rješavanje su slabo zainteresirani i republikanci i demokrati (barem većina političara na funkcijama). No, veliki problemi dovode do radikalizacije obespravljenih skupina koje se daju zavesti od strane radikalnih skupina ali i od vodećih političara.

I Obama i Trump i Biden su iskoristili neke od spomenutih problema kako bi kroz obećanja došli na vlast. Ali malo se toga promijenilo u praksi. Za to je zaslužna prije svega „duboka država“ koja ne dopušta velike promjene postojećeg političkog poretka koji je na snazi duže od 200 godina. Premda dvije velike stranke osvajaju oko 99% glasova birača ne rješavaju probleme, narod se ipak za njih odlučuje jer je zanimljivo da kako ljudi stare tako zanemaruju mnoge društvene aktivnosti a svoj identitet pronalaze upravo u politici. Narativ „mi ili oni“ obuzeo je obične Amerikance koji tako pronalaze sebe u životu koji često nije jednostavan. Vatrene podjele su oslabile institucije američke države pa je Kongres postao često vrlo neefikasan a i pravosuđe sporo. To su problemi koji dodatno potpiruju strasti.

Uzroci podjele

Pokreti poput bijelih supremacista, Antife i Black Lives Matter pokreta sve više radikaliziraju svakodnevni američki politički život i dovode do tenzija. Nasilni prosvjedi u režiji lijevih pokreta dovode do uništavanja gradske infrastrukture, javne i privatne imovine, kulturno-umjetničkih spomenika i vjerskih objekata. Kroz većinu 2020. SAD su potresali George Floyd prosvjedi, a početkom 2021. dogodila se invazija Trumpovaca na Capitol Hill.

Vrhovni sud SAD-a u junu  2022. donio je presudu da poništi odluku Roe protiv Wadea iz 1973. kojom je dekriminaliziran pobačaj s obrazloženjem da pravo na pobačaj nije „duboko ukorijenjeno u povijesti ili tradiciji ove nacije“. Ta kontroverzna odluka nije zabranila pobačaje nego je to pitanje prepustila na izbor saveznim državama. Nakon dva mjeseca dogodila se FBI-ovska racija Trumpove rezidencije Mar-a-Lago zbog navodnog ilegalnog držanja povjerljivih dokumenata. Tu je i pravo na oružje kao predmet sukoba. Rezultat tih događaja je dodatni procjep između plave i crvene Amerike.

Plava i crvena Amerika

Plava Amerika je uglavnom urbana, rasno i etnički raznolika i uglavnom mlada. Crvena je Amerika uglavnom ruralna ili prigradska, većinski bijela i većinom starija. Geografski procjep se širi. Crveni poštanski brojevi postaju sve crveniji, a plavi sve plaviji. Broj okruga u kojima je predsjednički kandidat na izborima odnio uvjerljivu pobjedu s 80 i više posto glasova raste. Broj takvih okruga skočio je sa 6% na izborima 2004. na 22% na izborima 2020. Istraživanja pokazuju da je Amerikancima sve važnije živjeti s ljudima koji dijele njihove političke vrijednosti i svjetonazor. Neprijateljstvo prema onima u protivničkoj stranci je veće nego ikada za vrijeme života ispitanika. 42% registriranih birača vjeruje da su Amerikanci koji podupiru drugu stranku „potpuno zli“.Gotovo 40% ispitanika bilo bi uzrujano zbog mogućnosti da se njihovo dijete vjenča za nekoga iz suprotnog tabora.

Dvije Amerike s prolaskom vremena razvijaju dva posebna pravna sistema . Crvene države pobačaje žele učiniti gotovo nedostupnima, a istovremeno žele maksimalno olakšati kupnju oružja i rade na tome da spriječe krađu glasova. Na Floridi i u Teksasu stvoreni su timovi „izborne policije“ kako bi onemogućili krađu glasova. Zabranjuju podučavanje povijesti američkog rasizma. Zahtijevaju od transrodnih učenika da koriste kupaonice i da se pridruže sportskim timovima u skladu s njihovim spolom pri rođenju. Stvaraju pravne prepreke kako bi nezaposleni što teže dobili naknadu za nezaposlenost ili druge oblike državne pomoći. Nastoje onemogućiti formiranje radničkih sindikata i otežavaju prosvjede.

Pobačaj i rodna ideologija u središtu sukoba

Plave države kreću se u suprotnom pravcu. Nekoliko njih, uključujući Colorado i Vermont, kodificiraju pravo na pobačaj. Neke pomažu u pokrivanju troškova pobačaja za osobe izvan njihove države. Kada je Idaho predložio zabranu pobačaja koja ovlašćuje rodbinu da tuži svakoga tko pomogne prekinuti trudnoću nakon šest tjedana, obližnji Oregon odobrio je 15 milijuna dolara za pomoć u pokrivanju troškova pobačaja pacijentica iz drugih država. Maryland i Washington proširili su pravnu zaštitu pacijentica koje su izvršile pobačaj izvan matične države. Jedan predloženi paket zakona u Kaliforniji računa proširio bi pristup pobačajima Amerikankama iz drugih saveznih država i zaštitio pružatelje pobačaja od pravnih postupaka izvan Kalifornije.

Nakon što je guverner Teksasa naredio državnim agencijama da pokrenu kazneni postupak protiv roditelja zbog zlostavljanja djece ako svoju djecu šalju na medicinske tretmane promjene spola, kalifornijski zakonodavci predložili su da njihova država postane utočište za transrodnu djecu i njihove obitelji. Kalifornija se također sprema provesti zabranu privatno proizvedenih pištolja i jurišnog oružja s nagradom od 10.000 dolara kako bi potaknula tužbe privatnih građana protiv bilo koga tko prodaje, distribuira ili proizvodi te vrste oružja.

Plave države bolje koordiniraju svoje politike. Tokom pandemije, plave države su se udružile u politikama koje su crvene države odbijale – poput ugovora o kupnji osobne zaštitne opreme, strategije za ponovno otvaranje poduzeća i u odnosu na druge države s visokim razinama Covida. U jednom su trenutku plave države, New York, New Jersey i Connecticut, zahtijevale od putnika iz crvenih država s visokim stopama zaraze, Arkansasa, Floride, Sjeverne i Južne Karoline, Texasa i Utaha, dva tjedna karantene prije ulaska u zemlju. Kalifornija već zabranjuje bilo kome tko dobiva plaću od kalifornijske države da dobije naknadu za putovanje u države koje po mišljenju njenih vlasti diskriminiraju LGBT+ osobe.

Dva odvojena svijeta

Mediji se sve više dijele na dva strogo podijeljena tabora pa oni koji gledaju MSNBC i ABC neće sigurno pratiti Fox News i Breitbart. TV mreže i portali često pozivaju pred tv-ekrane pristrane goste koji gledaju na događaje i procese samo iz jednog kuta. Zato oni iz drugog tabora često takve nastupe ili vijesti nazivaju lažnim vijestima ili propagandom. Poput šetača ulicom koji gledaju samo jednu stranu ceste tako i lijevi ili desni mediji gledaju samo na određene stvari dok druge ignoriraju.

Lijevi mediji će tako govoriti o problemima rasizma, oružanog nasilja i klimatskih problema, ali ignorirat će probleme kao što su slaba integracija imigranata u društvo, nedostaci globalizacije, diskriminacija bjelačke većine i problemi poduzetnika. Njih će naglašavati desni mediji ignorirajući one prethodno spomenute probleme. Može se slobodno reći da SAD nije više nacija koju čini 50 saveznih država nego dualna nacija s tim da svaka Amerika, i plava i crvena, misli da je ona autentičan predstavnik, tj. da je upravo ona, ona prava Amerika.

Isprepletenost plave i crvene Amerike

Ipak, i plave i crvene države imaju u sebi stanovništvo manjinske političke orijentacije. Najčešće je to podjela na urbana-ruralna područja. Plava država kao što je Maine ima naseljene obalne okruge koji su glasovali za Bidena 2020. i slabije naseljene unutarnje okruge koji su velike pristalice Trumpa, u dovoljnoj da mu donesu većinu u jednom kongresnom okrugu u saveznoj državi.

Suprotno tome, u crvenoj državi Nebraska, jedan kongresni okrug usidren u gradu Omaha otišao je za Bidena. U Kaliforniji, gdje su obalni gradovi poznati kao ultra liberalni, ruralni okruzi Središnje doline još uvijek su daleko konzervativniji. U Teksasu je Biden odnio pobjedu u šest najvećih metropolitanskih područja, uglavnom zahvaljujući sve većem broju crnačke i drugih manjinskih zajednica. Međutim, većina od 254 okruga u toj saveznoj državi izvan je tih metropolitanskih područja. U Teksasu republikanski udio glasova još je uvijek neupitno dominantan.

Trump je pobijedio u 2.588 nacionalnih okruga koji pokrivaju većinu površine SAD-a, kao što to obično čine republikanski kandidati (zato na kartama izbora prevladava crvena boja čak i kad republikanci ostvare slab rezultat). S druge strane, Biden je osvojio samo 551 okrug. Međutim, okruzi u kojima je pobijedio Biden imali su ukupno gotovo 198 milijuna stanovnika, dok su Trumpovi imali samo 130,3 miliona.

To je razlika od gotovo 68 miliona ljudi. Drugim riječima, Biden je osvojio okruge u kojima živi 60% ukupnog stanovništva SAD-a. Trendovi posljednjih desetljeća idu na stranu demokrata i šansu za pobjedu na predsjedničkim izborima republikanci imaju uglavnom zato što i dalje vrijede elektorski glasovi, odnosno Izborni kolegij, a ne gleda se ukupan broj glasova.

Podrška Amerikanaca političkom nasilju

Čak i prije kontroverznih predsjedničkih izbora 2020., na pitanje: „Bi li nasilje bilo opravdano ako druga stranka pobijedi na izborima?“, 18,3% demokrata i 13,8% republikanaca odgovorilo je potvrdno. Nacionalno istraživanje objavljeno u julu  2022. pokazalo je da jedan od pet Amerikanaca vjeruje da je „općenito“ političko nasilje barem ponekad opravdano. Ta brojka je 1990. iznosila samo 1%. Također se 42,4% ispitanika slaže s izjavom da je „posjedovanje jakog vođe za Ameriku važnije od demokracije“ i da „bijelce koji su rođeni u Americi zamjenjuju imigranti“.

Najviše zabrinjava istraživanje iz jeseni 2021. koje je pokazalo da 80% Bidenovih i 84% Trumpovih glasača smatra da izabrani dužnosnici iz druge stranke „predstavljaju jasnu i aktualnu opasnost za američku demokraciju“. Također, istraživanje je utvrdilo da 41% birača Bidena i 52% birača Trumpa podržava odcjepljenje crvenih ili plavih država od SAD-a kako bi formirale vlastitu zasebnu državu. Drugim riječima, većina Trumpovih birača podržava odcjepljenje crvenih država od ostatka SAD-a, a tek nešto manje Bidenovih birača želi isto, tj. da se njihove plave države odcijepe od SAD-a.

Čak 30% republikanaca i 11% demokrata spremno je pribjeći nasilju kako bi spasili cjelovitost zemlje. To je otprilike 20 miliona Amerikanaca spremnih za rat u zemlji s više od 434 milijuna komada oružja u rukama građana (1,3 komada oružja po osobi). Dobiveni podaci prikupljeni su prije anti-pobačaj odluke Vrhovnog suda SAD-a i FBI-evske invazije na Trumpovo imanje Mar-a-Lago na Floridi što su dva događaja koje dodatno elektriziraju obje strane političkog spektra.

Rizik građanskog rata

Zanimljivo da je 2017. američki oficir koji je služio više od 15 godina u specijalnim jedinicama američke vojske i misijama UN-a, Keith Mines, procijenio da je rizik izbijanja novog građanskog rata u Americi 65% u sljedećih 10 ili 15 godina. Premda možda neki zamišljaju Američki građanski rat 2.0 kao sukob dvije političke frakcije koje bi preuzele dijelove vojske i policije SAD-a te ratovali na strateškim frontovima, takav sukob u 21. stoljeću teško će se dogoditi.

Danas je puno vjerojatniji hibridni rat koji će biti asimetričan i heterogen a dobar dio bi se vodio na internetskim bespućima. Naravno, puno nasilja bi pratilo bilo kakav rat a dobar dio ratovanja bio bi gerilski bez pravih crta bojišnice. Nasilni protesti  koji su rezultirali stanjem anarhije u stilu Black Lives Matter i George Floyd protesta te napad na Capital Hill, pokazali su smjer mogućeg sukoba.

Mines je definirao građanski rat kao nasilje visokog intenziteta koje uključuje odbijanje tradicionalnih političkih vlasti i zahtijeva intervencije Nacionalne garde. Stoga je za zaključiti da bi građanski rat nastao iz protesta i uličnih nemira iz jedne ili više lokacija i proširio se cijelom zemljom.

SAD – od uzorne do klimave demokracije

Što se jače čuju ratni bubnjevi oni postaju realniji. Američki građanski rat 1860-ih koštao je života najmanje 620.000 Amerikanaca i pridonio smrti još hiljade  drugih. Ekonomski je opustošio jug i ostavio većinu onih koji su bili emancipirani da žive u bijedi. Siromašni su ionako ostali siromašni pa tako i crnci koji više nisu bili robovi nego slobodni ljudi koji su radili za niske nadnice. Štoviše, rat je malo pridonio da se riješi ustavno pitanje „prava saveznih država“, što je ostala problematična točka u američkom političkom životu do dan danas.

U decembru  2021. Institut za politologiju Harvardske škole Kennedy objavio je anketu prema kojoj polovica Amerikanaca s pravom glasa ispod 30 godina smatra da je američka demokracija „u problemima“ ili „propada“. Trećina je izjavila da očekuje da će doći do „građanskog rata“ za njihova života. A četvrtina je mislila da će se barem jedna država odcijepiti.

To su poražavajuće brojke ali su sukladne mišljenjima američkih stručnjaka za međunarodne odnose koji ispravno zaključuju kako je nekada SAD imao razinu demokracije ekvivalentnu razini jedne Švedske, Norveške, Švicarske, a sada je spao na razinu djelomične demokracije poput latinskoameričkih država (Argentina, Ekvador) čija su obilježje pučevi i građanski ratovi.

Od ropstva do pobačaja

Najveća sličnost prvog i potencijalnog drugog građanskog rata je pitanje ropstva i pobačaja. Ropstvo i pobačaj imaju sličnosti jer su pitanja koja se tiču ljudske etike i poimanja čovjeka. S bitnom paradoksalnom razlikom. Upravo su liberali u 19. stoljeću tvrdili da su crnci ljudi prema kojima se treba odnositi kao prema osobama a ne kao prema životinjama. Paradoksalno, liberali 21. stoljeća takva prava ne želi priznati fetusima, odnosno nerođenoj djeci. Konzervativci tvrde da se radi o ljudima a ne o nekakvim nakupinama stanicama kako tvrde liberali. Još jedna sličnost Amerike jest da su Amerikanci 2023. naoružani do zuba slično kao što su bili i 1861.

Politički rat liberala i konzervativaca u SAD-u svakako je u toku a hoće li se pretvoriti u nešto više pokazat će vrijeme. Polarizacija Amerike mogla bi se razriješiti mirnim putem poput Brexita. Dva entiteta (crvene i plave države) mogle bi se razumno dogovoriti da se razdvoje u većini stvari, ali ostanu povezane u konfederalnom savezu u nekoliko najvažnijih područja kao što su nacionalna obrana, monetarna politika, izborni sistem , vanjska trgovina. S obzirom na 21. stoljeće i hibridne uvjete ratovanja, vrlo vjerojatno Američki građanski rat 2.0 ne bi bio konvencionalni građanski rat poput onoga u Siriji ili Jemenu ali bi definitivno bio rat. A rat je rat kakav god bio. Lišava ljude njihovih života zbog politike što je tragika čovječanstva.

Kad se govori o građanskom ratu u najmoćnijoj državi svijeta tada se takav rat tiče i cijeloga svijeta.

Matija Šerić (Geopolitika)