Kliker.info

Književnik Željko Grahovac preminuo je 15. februara u 68. godini u svojoj Zenici. Svaki slobodan trenutak koristio je za dolazak do Gradske biblioteke u Zenici (iz koje je 2021. godine otišao u penziju) gdje je pomagao oko organizacija raznih programa, promocija knjiga, izdavaštva. Pomagao je generacijama i generacijama studenata sa savjetima oko izbora stručne literature, mladim piscima.

Pola stoljeća drugovanja

“Nijedna promocija, nijedan događaj poslije njega neće biti isti, zauvijek će ostati jedna stolica prazna, jedan vrstan komentar manje, koji je dolazio, činilo se, uvijek iz nekih drugih, nama nepoznatih, svjetova, jedna korekcija koja će nas uvijek vraćati i upozoravati na samu suštinu, na bit života. Kao vrsni kritičar i mislilac uvijek si nam govorio da je život puno više od samog udisaja i izdisaja, da je potrebno posvećenje, prožimanje i ispunjenje humanuma autentičnim vrijednostima. Živimo i dalje zajedno u tvojim stihovima i tvojim tekstovima. Nek ti je laka zemlja bosanska”, napisale su njegove kolege iz biblioteke.

Ove riječi najbolje govore koliko su ga cijenili i koliko će im nedostajati.

U četvrtak 16. februara u Tešnju je trebala biti promocija knjige “Mramorje, govor bosanskih duša: etide”, Senada Pašića. Otkazana je zbog smrti Grahovca koji je trebao biti promotor.

Senad i Željko poznavali su se više od pola stoljeća i drugovali.

“Željko i ja smo se znali iz rane mladosti. Od prvih gimnazijskih dana. Možda nekih 55 godina. Svo to vrijeme nikad nije bilo ružne riječi među nama. Bilo je to druženje koje je bilo aktivno na tim finim vibracijama poezije. Naša saradnja je bila plodonosna. Željko je napravio puno čuda. Vjerujem u književnom smislu da njegovo vrijeme tek predstoji. Njegova poezija kad se kaže filozofična, proživljena, to sa strane djeluje kao pogrdno, ali to je zaista afirmativno u njegovom slučaju. Bio sam svjedok njegovoj prvoj knjizi “Bol, boja Božje milosti” koja je u izvornom nazivu “Kamen je krcat suncem – Sunce je krcato kamenom”, objavljena u vlastitom izdanju. Knjiga ima složenu formu fantastične prirode. Znak je broj 19, tako je 19 stihova, 19 slova u svakom stihu, čitajući otpozadi pjesmu dobijate drugu. Njegova duša je bezgranične vrijednosti i u smislu stvaralaštva ači i kontakata među ljudima”, ispričao je Senad Pašić.

Imali povjerenje jedan u drugog

Književnik Bojan Bogdanović objasnio je da je dugo poznavao Grahovca, koji je bio književnik, pjesnik, književni kritičar i profesor, čovjek koji je imao enciklopedijsko obrazovanje.

“On je radio recenzije za moje, a ja recenzije za njegove knjige. Imali smo povjerenje jedan u drugog. Radeći jednom tako za njegovim kompjuterom u biblioteci, ušla je studentkinja prve godine nekog fakulteta i pitala ga za neku stručnu knjigu. Za koji minut donio je pet knjiga uz objašnjenje da treba da ih pročita jer je to najrelevantnije iz te oblasti, a da knjiga koju je tražila nema veze sa gradivom. Pomagao je drugima, bio pažljiv. Čovjek sa nevjerovatnom memorijom. Bio je izuzetno emotivan, osjetljiv, prošao svašta u životu a trpio i gurao u sebe. Srce mu nije izdržalo. Mnogo će nam nedostajati”, rekao je Bogdanović.

Magistar historije Alen Zečević objasnio je da njihovo saputništvo potiče iz njegovih gimnazijskih dana kada mu je Grahovac bio profesor u kakanjskoj gimnaziji. Kasnije su se našli 2014. godine kao promotori knjige za istim stolom. Od tada su povremeno zajedno promovisali razne knjige, učestvovali zajedno  na skupovima, pretežno iz oblasti književnosti.

“Tu noć kad sam čuo vijest da je Željko preminuo, potreslo me strašno. Za moj rođendan 2. februara pili smo kafu u Kaknju, pričali o tome da trebamo sabrati naše aforizme, da ih kao koautorsko djelo objavimo. Obaveza je i prijateljska i profesionalna da Željku u čast objavimo tu knjigu. Puno vremena i truda je uložio u sve to. Ako ne ove, nadam se da će sljedeće godine to djelo izaći iz štampe. Uradićemo sve da se ove godine organizuje tribina o Željku, da se prisjetimo kroz prijateljske ili saradničke odnose sa njim, ali i doprinosa u književnosti u BiH na ovog divnog čovjeka. Čisto da damo jedno svjetlo na njegov lik i djelo kako on to zaslužuje”, ispričao je Zečević.

Poklonik Rumijeve poezije

Elvir Musić, prof. dr. perzijske književnosti i jedan od najboljih poznavalaca Mesnevije u BiH, pojasnio nam je da Željko Grahovac bio poklonik poezije Dželaludina Rumija, poznatijeg kao Mevlana.

“Naš plemeniti Željko i ja upoznali smo se zahvaljujući druženju s Rumijem i da je on bio jedan od poklonika ili simpatizera u Rumijevu poeziju čije tragove pronalazimo i u njegovoj poeziji”, rekao je Musić.

Nermin Ormanović, direktor Gradske biblioteke u Zenici kazao je da je Grahovac prije nekih godinu i po dana otišao u penziju, ali da je bio stalno s kolegama, da je bio dio biblioteke, pripremao knjige za štampanje, pisao predgovore…

“On je bio prvi koji bi pročitao knjigu koja nam se nudila. Njegov doprinos je bio veliki, posebno u izdavačkoj djelatnosti i promocija knjiga. Veliki raspon tema o kojima je mogao govoriti, filozofiji, sociologiji, književnosti… Nedostajeće nam puno i kao profesionalac i kao prijatelj. Imali smo nekog ko će uvijek dati komentar na određeni sadržaj, razumjeti šta treba. Bio je sa svima nama iz Biblioteke u dobrim odnosima, uvijek bio pažljiv, tražio najbolje u svakom od nas”, naglasio je Ormanović.

Midhat Kasap, nekadašnji direktor Biblioteke, kazao je da je imao sreću da je za saradnike imao Željka Grahovca, Harisa Abdagića i Slavicu Hrnkaš tako da mu je bilo lako pripremiti programe.

“Željko Grahovac je po mom mišljenju bio najbolji bibliotekar informator u Bosni i Hercegovini. Osim književnosti, dobro je poznavao filozofiju, sociologiju, politiku, religiju, pravo i brojne druge oblasti”, ustvrdio je Kasap.

Dvije knjige u štampi

Dvije knjige čiji je autor Željko Grahovac su predate na štampanje. Njegove kolege i prijatelji iz književnog svijeta žele prirediti po izlasku iz štampi tih djela omaž pokojnom prijatelju. Svjesni su da će njegova djela nadživjeti autora i biti rado čitana, ne samo u Zenici i Bosni i Hercegovini nego na čitavom našem govornom području.

Mirza Dajić (AJB)