Kliker.info

To je izjavio Gabriel Escobar, zamjenik pomoćnika sekretara u Birou za evropska i evroazijska pitanja State Departmenta, u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE), vođenom u Prištini, drugog dana njegove posjete Kosovu.

Zamoljen za komentar povodom izjave Aleksandra Vučića, predsjednika Srbije, koji je najavio da će Beograd 15. decembra tražiti od KFOR-a povratak njihovih snaga na Kosovo, Escobar je odgovorio:

“Mi se kategorički tome protivimo, mi to kategorički odbijamo, uopšte to ne podržavamo. Takođe želim reći da Kosovo ima veoma čvrste bezbjednosne garancije od SAD.”

Na pitanje, kakva bi u slučaju da se tako nešto dogodi bila reakcija SAD, Escobar je podvukao:

“Najprije, ne očekujem tako nešto. Ali drugo, Kosovo ima čvrste garancije SAD manifestovane kroz učešće u KFOR-u.”

Gabrijel Escobar je na Kosovo stigao u trenutku rastućih tenzija uslijed ponovnih blokada koje su na putnim pravcima na sjeveru zemlje, većinski naseljene srpskim stanovništvom, organizovao dio pripadnika te zajednice. Blokada uživa podršku i “Srpske liste”, vodeće partije kosovskih Srba.

Eskobar u ovom razgovoru iznosi i ocjene o razmimoilaženjima SAD, kako sa Prištinom, tako i sa Beogradom, ali na samom početku podvlači da se pogled iz Vašingtona na pitanje Kosova ne mijenja:

“Mi smatramo da su Kosovo i Zapadni Balkan dio transatlantske zajednice, samo niste dio formalne strukture. Ali, u svakom slučaju vas ubrajamo u važne partnere i njegove produktivne članove zajednice. Svaki put kad dođem ovdje, sretnem se sa poslovnim liderima, civilnim sektorom, uticajanim osobama, i ovog puta takođe. I oni su zaista ojačali moje mišljenje i mišljenje naše Vlade da Zapadni Balkan za Evopu i SAD predstavlja više šansu nego rizik. I mi samo trebamo da tu težnju pretvorimo u realnost”, kaže Escobar.

O odgovornosti za krizu na sjeveru Kosova

RSE: Koga smatrate odgovornim za barikade na sjeveru Kosova, trenutnu krizu koju ovdje imamo?

Escobar: Ono što želim reći je manje o potrazi za krivcem, a više o tome kako naprijed. U realnosti, treba da svi doprinesemo procesu, i da svi doprinesu rješenju ove krize. Zaista vjerujem da se barikade trebaju ukloniti od strane ljudi koji su ih postavili. Ali, treba i da im damo politički put kako bi mogli diskutovati o njihovim pritužbama, kroz političke i diplomatske kanale. Tako vidim aktuelnu krizu. A pored krize, treba da počnemo razmišljati o održivijem okviru kako bi u ovoj zemlji zajednice mogle zajedno raditi.

RSE: Kosovski premijer Albin Kurti je rekao da su barikade na sjeveru pod uticajem Beograda, da li dijelite to mišljenje?

Escobar: Dijelim dio tog mišljenja. Ipak, u mojim razgovorima sa tamošnjom zajednicom, oni imaju pritužbe koje treba čuti. Ne mislim da su bojkot i barikade način da se to učini, ali mislim da su otvorena komunikacija, dijalog i istinsko prihvatanje da postoji nedostatak povjerenja između dvije zajednice važni za nas kako bi mogli uspješno krenuti dalje.

RSE: Da li smatrate da nema dovoljno dijaloga Prištine sa lokalnom zajednicom?

Escobar: To sam čuo od njih, kao i od predstavnika civilnog sektora, i od drugih ljudi koji nisu politički povezani, da se u mnogim slučajevima osjećaju izolovanim od strane centralne vlade. S tim u vezi, u nekim slučajevima se osjećaju i zastrašeno od strane nekih ljudi koji su povezani sa Beogradom. Dakle, treba da nađemo izlaz iz ove zamke, a put naprijed je pažljiva koordinacija, otvoreni dijalog i puno uključenje u dijalog kojim posreduje EU.

O ulozi Beograda u barikadama

RSE: Da li Beograd koristi barikade kao izgovor kako bi poboljšao svoju pregovaračku poziciju u dijalogu?

Escobar: To ostaje da se vidi. Ali, moram reći da još postoje elementi nedostaka povjerenja između te zajednice i centralne Vlade. I što god da se desi, što god da uradimo, mora postojati povjerenje između zajednice prije nego imamo uspješno rješenje.

RSE: Ako lokalno stanovništvo ne ukloni barikade, premijer je kazao da bi to trebao učiniti KFOR, rekao je da će čekati na to. Smatrate li da će, da bi KFOR trebao da ih ukloni?

Escobar: Očekujemo da ih uklone ljudi koji su ih i postavili. Ali takođe očekujemo da im bude dat put naprijed gdje bi mogli razriješiti neke od problema. Postoje neka pitanja u kojima trebamo biti čvrsti. Neka pitanja koja se tiču vladavine prava, legitimni nalozi za hapšenje, ta pitanja se trebaju razriješiti na sudu, a ne na ulici.

Međutim, pitanja administrativnih procedura o tablicama – tu se treba čuti njihov glas. Ohrabrujemo Vladu da se njihov glas o tome čuje. Nastavićemo da radimo na približavanju dvije strane i da se njihova pažnja fokusira na dijalog posredstvom EU.

RSE: Kako mogu SAD i vi lično doprinijeti smanjenju aktuelnih tenzija?

Escobar: Rekao sam zajednici da sam otvoren da čujem njihove zabrinutosti, ako imate legitimne zabrinutosti. Takođe tražimo načine da pomognemo ovoj Vladi da ojača svoje pozicije u mnogo stvari. Ali najvažnija star koju bi SAD željele da urade je da želimo vidjeti ispunjenje asocijacije srpskih opština. Rekao sam ljudima da će SAD predvoditi napore da ova Vada to implementira.

Sa naše pozicije, to je zakonska međunarodna obaveza, obaveza za Srbiju i Kosovo, obaveza za EU da pomogne u tim pregovorima i zato što podržavamo dijalog, to je naše obavezivanje. Ni jedan političar ili politička partija ne može jednostavno otići od te obaveze. Mi ćemo radit na zajednici (opština), to će biti naš doprinos procesu dijaloga.

O zajednici opština

RSE: Da li te zajednice trebaju biti realizovane prije konačnog sporazuma?

Escobar: Mislim da, iskreno, trebalo bi raditi na zajednicama odmah, trebale bi biti na dnevnom redu za naredne razgovore, i trebamo početi razmišljati kako to da iskoristimo da kreiramo povjerenje između Vlade i manjinske Vlade.

Ovo nije o Srbiji, ovo je o odnosu između Vlade i manjinske zajednice, unutar granica Kosova, pod strukturama ustavnog Kosova, i u potpunosti unutar zakona Kosova. Ja to vidim kao mogućnost da se unaprijedi odnos među gupama, a ne kao mogućnost da se druga zemlja miješa u unutrašnje stvari Kosova.

RSE: Kosovski premijer Kurti smatra da bi to trebao biti dio konačnog dogovora i da se o njemu ne razgovara prije konačnog dogovora.

Escobar: To je već postojeća obaveza. Mislimo da sve postojeće obaveze moraju biti impelmentirane što je prije moguće.

RSE: Da li dijelite bojazni kosovskih lidera da bi zajednica mogla biti replika Republike Srpske (entitet u Bosni i Hercegovini)?

Escobar: Ne, apsolutno ne. To nije mehanizam koji će biti nametnut Kosovu, nego će Vlada Kosova moći da na njemu radi sa međunarodnom zajednicom i zajednicom koja je uključena, kako bi se dobilo win-win solucija, koja omogućava da se zaštite kolektivna prava dok se omogućava funkcionalnost i konstitucionalnost te nezavisne i suverene države.

RSE: Popričajmo o francusko-njemačkom predlogu, planu koji ne pominje međusobno priznavanje, kosovsko članstvo u UN. Da li to može biti nivo konsenzusa za obje strane ka konačnom dogovoru?

Escobar: Razgovori o prijedlogu, koji podržavamo u potpunosti, su u veoma osjetljivoj fazi. To je još u veoma ranoj fazi razgovora, Miroslav Lajčak (izaslanik EU za dijalog Kosova i Srbije) će ovdje biti danas, da počne razgovore i kako bi se pokrenuli naprijed.

Mi to podržavamo, mislimo da je win-win za obje zemlje i da im stvara mogućnosti da razgovaraju o rezoluciji, zaštiti manjina, zaštiti kulturnih i vjerskih lokaliteta, i mnoge, mnoge druge stvari koje će pomoći objema stranama da prodube evropske integracije.

RSE: Kosovska vlada nije u potpunosti prihvatila plan ali je rekla da je dobra baza za pregovore, kažu da im je fokus na međusobnom priznanju koje treba da bude centar fonačnog dogovora, dok je to za Srbiju zajednica. Što treba biti u centru?

Escobar: Centar treba biti evropska integracija za sve zemlje Zapadnog Balkana. Unutar tog konteksta, dobar odnos, održiv odnos svih zemalja regiona jednih s drugima.

I konačno, priznanje svih zemalja, njihovog prava na postojanje, nezavisnosti i suverenosti. Naša se pozicija nikada nije u tome promijenila da priznanje treba da ima. Međutim, redosljed koraka i kako doći do toga je pitanje dijaloga. Ali naša pozicija ostaje, da zemlje ovog regiona, cijelog regiona, kako bi se pokrenuli naprijed sve zemlje bi trebale imati jednak, pun poštovanja i miroljubivi odnos među sobom.

RSE: I međusobni …

Escobar: Da, apsolutno.

RSE: Vratila bih se na pitanje sjevera i pitala bih vas, Kosovo je odgodilo izbore za april, šta očekujete da će se time promijeniti?

Escobar: Vidite, ono šta očekujem da će se promijeniti jeste, prije svega, da iniciramo razgovore o normalizaciji, hitno. Tako da se nadam da će to početi.

Drugo, počeli bismo diskusije o pripajanju do aprila. Moram biti jasan, imaćemo pripajanje. Mi ćemo biti dio tog procesa. I taj proces bi trebao da uključuje Vladu Kosova. Ako ne, mi možemo voditi tu diskusiju sa alternativnim partnerima. Sa građanskim društvom, sa omladinskim grupama, sa biznis zajednicom.

Svi oni bi htjeli da vide Srbiju i Kosovo kako izlaze iz ovog kruga nestabilnosti. To šteti biznisu, šteti budućnosti mladih ljudi. Svi žele da vide kako ove dvije države kreću naprijed.

O konačnom rešenju i odnosima sa Kurtijem
RSE: Kada očekujete da bi moglo doći do konačnog dogovora?

Escobar: Ja na to neću staviti vremensku odrednicu. I na to ne možemo da stavimo rok. Ali, hitno.

RSE: Hitno. Posljednjih mjeseci su SAD pitale kosovskog premijera Kurtija, u nekoliko navrata, da povuče neke od njegovih odluka kako bi se spriječila eskalacija na terenu. Premijer Kurti je to učinio iako se i nekoliko puta opirao. Da li njega SAD vide kao kredibilnog partnera koji ima dobru volju za pregovore?

Escobar: Moram biti vrlo jasan u vezi ovoga. Odnos SAD sa Kosovom je čvrst. On je solidan. On se tiče odnosa sa narodom Kosova a ne sa nekom određenom osobom ili partijom. Tako da smo mi apsolutno otvoreni sa ovdašnjom Vladom. Ali to ne znači da nećemo imati taktičke razlike. Ljudi to treba da očekuju. To ne znači da se Sjedinjene Države povlače iz podrške Kosovu.

RSE: Dobro. A sa druge strane predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić ojačava svoju nacionalističku retoriku po pitanju Kosova ali se nije suočio sa otvorenom kritikom Evropske unije ili SAD. Kako vi gledate na to?

Escobar: Nije se suočio?

RSE: Da li je?

Escobar: Apsolutno jeste. Apsolutno jeste. I te kritike su proizvele rezultate. Vidjeli ste Srbija koja glasa protiv Rusije u Ujedinjenom nacijama, dva puta. U Savjetu za ljudska prava UN-a, jednom. I taj glas je suspendovao Rusiju iz EBRD-a (Evropska banka za obnovu i razvoj). Tako da se oni suočavaju sa kritikama.

Usput budi rečeno, na isti način na koji smo pitali vašu vladu da usvoji svoje politike i usvoji svoje djelovanje kako bi se kreirala regionalna stabilnost, isto smo tražili i od Srbije. I dobili smo rezultate.

Riješenje za lične karte bilo je unilateralno slaganje Srbije. Na mnogo drugih načina smo dobili slaganje ka kreiranju regionalne stabilnosti. Želim da istaknem da mi ovdje nismo na jednoj strani. Da tragamo za rješenjem koje će zadovoljiti obje strane, ili obje države.

O Srbiji i sankcijama Rusiji

RSE: Ali Srbija i dalje odbija da nametne sankcije Rusiji.

Escobar: Mislim da bi trebali. Mislim da oni imaju neke obaveze u procesu pristupanja kako bi se uskladili sa Evropskom unijom. I to je diskusija koju oni vode sa Evropom. Ja ih ohrabrujem da to urade.

RSE: Hoćete li otvoriti tu diskusiju sa predsjednikom Vučićem u slučaju da otputujete u Beograd.

Escobar: Da, mi imamo tekuću diskusiju sa predsjednikom Vučićem o regionalnim inicijativama i globalnoj stabilnosti i evropskom teritorijalnom integritetu. I moram da kažem da se ne razilazimo previše u našim stajalištima po pitanju onoga šta se dešava u Ukrajini.

RSE: Do koje mjere je ruski uticaj na Balkanu, naročito u Srbiji, razlog za nestabilnost u najmanje tri balkanske države?

Escobar: Rekao bih da je to veoma važan faktor. Postoje jasni istureni faktori Rusije koji rade u političkim sistemima najmanje tri države. Postoji ogromna količina ruskih dezinformacija u informacionom prostoru cijelog regiona.

Moram da kažem, Rusija ne mora da kreira rješenja, samo treba da kreira probleme kako bi poboljšala svoje planove. Moramo biti budni po tom pitanju i mi ćemo uzvratiti na svaki maligni uticaj, bilo gdje i kad god ga uočimo.

RSE: Kako procjenjujete odgovor regiona na takvo ponašanje Rusije?

Escobar: Rekao bih, nadmoćno. Region je pozitivno odgovorio. Svaka država na Zapadnom Balkanu je glasala za osudu ruske agresije na Ukrajinu. Svaka od njih. Svaka od njih je pružila neki vid humanitarne pomoći Ukrajincima koji bježe od nasilja. I svaka od njih prepoznaje ili makar uvažava, u slučaju Rusije, uvažava mjere koje je Evropa nametnula.

O Crnoj Gori i “Otvorenom Balkanu”

RSE: Preći ću na Crnu Goru, takođe, da li podržavate premijera Crne Gore Dritana Abazovića u potpisivanju pristupanja “Otvorenom Balkanu” u narednim danima?

Escobar: Naša pozicija u odnosu na “Otvoreni Balkan” je vrlo jasna. Mi podržavamo sve regionalne ekonomske integracione inicijative pod dva uslova. Prvi je da zbližavaju sa Evropom i da nisu u sukobu sa bilo kakvim od vaših evropskih obaveza pod Berlinskim procesom ili bilo kojim drugim procesom koji vodi Evropa.

A drugo, da sve zemlje Zapadnog Balkana mogu da se pridruže kao punopravni članovi. Do sada se “Otvoreni Balkan” kvalifikuje pod oba ova kriterijuma. U slučaju da ne ispuni bilo koji od ovih uslova, mi ćemo apsolutno povući svoju podršku “Otvorenom Balkanu”.

RSE: Ali čini se da u crnogorskom parlamentu nema podrške za ovo pitanje. Da li mislite da to može dalje da doprinese destabilizaciji ove zemlje?

Escobar: Ne, ne mislim. Jer… Da budemo jasni, inicijativa “Otvoreni Balkan” koristi postojeći trend regionalne integracije. COVID je ubrzao ovaj trend integracije u regionu jer ljudi nisu mogli da putuju avionima, putovali su automobilima, i više su putovali automobilima u regionu.

Mogli ste da vidite ljude iz Srbije kako putuju na obalu u Albaniji. Mogli ste da vidite albanskog biznismena koji više poslovao u Beogradu, išao je tamo da se vakciniše. Vidjeli ste veoma važne energetske i transportne veze između Sjeverne Makedonije i ostatka regije.

Tako da se to već dešava. Pitanje je kako to stvara momenat za ukidanje barijera za slobodnu trgovinu? I zato, bilo da se radi o Berlinu, Otvorenom Balkanu, Cefta-i, RCC ili zajedničkom regionalnom tržištu, mi sve to podržavamo.

Ponovo o sjeveru i “Srpskoj listi”

RSE: Imam još samo jedno pitanje. Nakon što su kosovski Srbi napustili institucije da li mislite da je moguće ponovo integrisati sjever Kosova u institucionalni sistem Kosova?

Escobar: Zasigurno se nadam tome. I sigurno se nadam da ćemo doći do rješenja, nadam se uskoro. Moj kolega Miroslav Lajčak je danas ovdje. Onda ćemo vidjeti uklanjanje barikada i vidjećemo put naprijed ka reintegraciji.

I ja pozivam Vladu Kosova da prihvati ljude koji se vrate, one koji mogu da se vrate, da im se dozvoli da se vrate. I onda ćemo krenuti naprijed sa diskusijama o normalizaciji.

RSE: Sreli ste se sa predstavnicima “Srpske liste”?

Escobar: Jesam.

RSE: Mislite li da će oni podržati povratak kosovskih Srba u kosovske institucije?

Escobar: Mislim da oni žele da se vrate. Mislim da niko nema koristi od bojkota. Mislim da svi moramo biti posvećeni procesu pomirenja i vjerujem da oni mogu biti dio toga.

(RSE)