Kliker.info

Sud BiH od njegovog osnivanja neprikladno napadaju i pritišću, ali je posljednji istup premijera RS Milorada Dodika prevazišao očekivanja, kaže predsjednica Suda BiH Meddžida Kreso.Ona je pozvala Dodika da posjeti ovu instituciju i da ukrsti argumente sa rukovodstvom Suda  BiH. U intervjuu za "Nezavisne" ocjenjuje da je u BiH haotično stanje kada je riječ o procesuiranju ratnih zločina, te da strategija za ovu oblast, kakva je sada, neće donijeti ništa novo.

NN: Strategija za procesuiranje ratnih zločina sutra (danas) treba biti usvojena s pratećim aneksima. S kojim segmentima usaglašene strategije se ne slažete i zbog čega ste napustili radnu grupu?

KRESO: To što sam formalno dala ostavku ne znači da sam okrenula leđa tom važnom segmentu našeg rada. Naime, ja i dalje preko našeg predstavnika pratim rad ove grupe. Taj dokument je jako važan za državu i od početka sam upozoravala koliko je važno prikupiti tačne pokazatelje o broju, strukturi i ostalim relevantnim podacima koji se odnose na ratne zločine. Ovi podaci su nam bili potrebni da bismo napravili centralizovanu evidenciju ratnih zločina, da se ne događaju paralelna suđenja koja se već odvijaju, da se poštuje zakon, odnosno utvrđena stvarna nadležnost onoga ko je po zakonu ovlašten.

NN: Da li je radna grupa prikupila te podatke?

KRESO: Dostavljeni su određeni podaci pred moju ostavku. Ne znamo još tačan broj, to je u tužilaštvima pod raznim oznakama. Niko nije sumirao taj broj. Zašto je on važan? Taj broj je temelj svake strategije, on opredjeljuje resurse, finansijske aspekte budućeg rada. Prije godinu, kada je trebalo prikupiti te brojeve, Tužilaštvo BiH je trebalo da razvrstavanjem predmeta odluči prema prioritetima koje će zadržati kod sebe. To bi trebalo da budu oni najkrupniji. Ostale predmete koji su, da tako kažem, manje rangirani prema broju žrtava i prema stepenu odgovornosti osumnjičenog, trebalo je preko Suda BiH spuštati na entitetske sudove. To se u praksi nije događalo, došlo je do haosa, nepoštivanja zakona i od strane entitetskih sudova i tužilaštava. Da se razumijemo, nije nikome ovdje stalo da prigrabi sve predmete i da mi budemo jedini koji će ih procesuirati. Ovaj težak posao treba podijeliti s kolegama na entitetskom nivou, ali uz poštovanje procedure.

NN: Kako bi, po Vašem mišljenju, to trebalo urediti?

KRESO: Trebalo je na početku rada radne grupe prikupiti kompletne predmete ratnih zločina i osnovati užu radnu grupu, novu jedinicu pravila puta, koja je prestala da radi u Haškom tribunalu. Zbog nedovoljnog broja ljudi Tužilaštvo nije moglo da završi taj posao, pa se događalo da su predmete koji su u našoj nadležnosti spuštali na entitetski nivo, a koji su i te kako obimni i veliki, a na ovom sudu su zadržavali one gdje je manji broj žrtava, gdje nema velikog zločina i gdje je odgovornost optuženog niža. Trebalo je uspostaviti jedinstvenu praksu, pridržavati se pravilnika o pregledu predmeta, da se zna ko šta procesuira.

NN: Da li je nepostojanje ovih podataka Vaša glavna zamjerka?

KRESO: Moja sljedeća zamjerka je nevoljnost da se uspostavi mehanizam kojim bi se upravljalo ovim predmetima na jedinstven način, da nam se ne događa da i jedna i druga i treća udruženja žrtava stalno upućuju brojne primjedbe. Znam da su uz strategiju dodati određeni aneksi. Jedan od njih je priorizacija i kategorizacija predmeta, to je najbitniji dio strategije. Oni moraju biti sastavni dio strategije iz prostog razloga da usvajanjem strategije država stoji iza toga.

NN: Da li bilo kakva strategija može u stvari poboljšati procesuiranje ratnih zločina?

KRESO: Radna grupa je i osnovana da se uvede red u procesuiranje ratnih zločina i da iza toga stoji država. Mislim da članovi radne grupe nisu imali kapacitete, nju je trebalo proširiti, uključiti analitičare da bi te silne podatke doveli u određenu korelaciju, da vidimo koliko treba povećati kadar u tužilaštvima, policiji, odjeljenjima za podršku žrtvama. Ovakva strategija, kakva je sada, mislim da neće donijeti ništa novo. Neke stvari bi trebalo vratiti na početak. Mislim da u ovom trenutku odmah treba zaustaviti sve istrage koje se otvaraju na entitetskim nivoima i dostaviti ih na ocjenu Tužilaštvu BiH. Sada imamo haotičnost. Sama činjenica da su sva udruženja nezadovoljna govori da zaista treba poduzeti određene mjere.

NN: Udruženje logoraša RS je zbog nezadovoljstva procesuiranja predmeta u kojima su oni žrtve podnijelo prijavu tužilaštvu u Srbiji?

KRESO: To je najgori vid revolta koji su izrazili logoraši. Pokazali su nepovjerenje u domaće pravosuđe i podnijeli prijavu susjednoj državi. Mislim da bismo strategijom morali zaustaviti paralelizam, kako u regionu, tako i unutar naše države.

NN: I premijer RS je "nezadovoljan". Njegova nedavna izjava da ne želi da bošnjačke sudije odlučuju o predmetima koji se tiču RS izazvala je brojne reakcije. Kako ste Vi doživjeli taj istup?

KRESO: Takvom izjavom premijer RS ne samo da je doveo u sumnju nečiji profesionalizam i objektivnost, nego je dotakao i ljudske kvalitete, što je apsolutno neprihvatljivo i za svaku osudu. Po meni, zastrašujuća je pomisao da se virus koji je poslan takvom izjavom da se sumnja u objektivnost sudija koji su ove ili one nacionalnosti ne proširi na druge segmente našeg života. Taj napad je, čini mi se, udar na onu posljednju ciglu u temeljima pravne države. Izvinjenje koje smo ovih dana čuli mislim da nije dovoljno bez pokazivanja konkretnih namjera da nije mislio ono što je rekao. Ovo je prilika da pozovem Dodika da posjeti Sud i porazgovara s menadžmentom, da prije toga prikupi izvještaje nezavisnog monitora koji od početka prati naša suđenja za ratne zločine, a to je OSCE, te da prije toga pogleda statistiku ko se procesuira na sudovima u RS. Onda možemo razgovarati na osnovu argumenata.

O predmetu "Čović" ne mogu govoriti

NN: Ustavni sud BiH obustavio je u vašem sudu suđenje nekadašnjim funkcionerima HNK dok ne riješi njihovu žalbu na nenadležnost Suda BiH. Možete li objasniti kada Sud BiH preuzima slučajeve iz nadležnosti entiteta, pošto je to pitanje često predmet spora?

KRESO: Te stvari je regulisao član 13 Zakona o Sudu BiH. Taj član omogućava Sudu BiH da procesuira i predmete iz entitetskih krivičnih zakona u slučajevima kada je, parafraziraću, narušen ekonomski prostor BiH. To je stvar procjene sudskih vijeća.

NN: Ima li nekih preciznih kriterijuma?

KRESO: Nema izrađenih kriterijuma, to je stvar procjene sudije ili vijeća, ali ne bih govorila o predmetima koji su "živi".

NN: U predmetu protiv Dragana Čovića Sud BiH se na kraju suđenja sam proglasio nenadležnim.

KRESO: Ni o tom predmetu ne mogu govoriti, ni on nije završen.

NN: Bez obzira što je Tužilaštvo u saopštenju kritikovalo Sud BiH?    

KRESO: Ne želim se vraćati na to.     Marija Taušan (NN)