hamburger-icon

Kliker.info

Foreign Policy: Rusija je bacila oko i na Odesu

Foreign Policy: Rusija je bacila oko i na Odesu

23 Jula
14:25 2022

Zapadni zvaničnici vjeruju da će Rusija vjerovatno započeti još jednu veliku ofanzivu u Ukrajini početkom iduće godine, uključujući moguće nastojanje da ostvari napredak u blokiranom strateškom lučkom gradu Odesi, u naporu da zauzme jugozapadnu obalu ove države i odsječe Ukrajinu od mora, piše portal Foreign Policy, u tekstu koji potpisuju Jack Detsch i Robbie Gramer.

Odesa, luka historijski poznata kao „biser Crnog mora“ ključni je tranzitni centar za izvoz ukrajinskih žitarica, iz koje dolazi šestina globalnih zaliha kukuruza i osmina globalnih zaliha pšenice. Ukoliko bi ruske snage zauzele ovu luku, to bi predstavljalo razoran udarac za ukrajinska ratna nastojanja i dalo bi Moskvi veći utjecaj nad globalnim zalihama hrane koje su se smanjile otkako je počeo rat.

„Pretpostavka je da bi se mogli suočiti sa drugom, veoma ozbiljnom ruskom ofanzivom iduće godine“, kazao je jedan zapadnjački zvaničnik, koji je pod uslovom anonimnosti govorio o obavještajnim procjenama.

„Trebamo uraditi sve što možemo da im damo ne samo opremu već i ljude – svježe ljude, dobro obučene ljude – da pokušaju to spriječiti.“

Upozorenje o pripajanju teritorije

Ipak, ustrajni ukrajinski otpor, zajedno sa ključnom vojnom pomoći od Zapada i moskovskim vojnim greškama, znači da je daleko od sigurnog da bi ruske snage mogle zauzeti Odesu čak i ako to postane glavni prioritet u narednoj fazi rata.

„S obzirom na vrijeme koje je Ukrajina kupila za utvrđivanje tog južnog područja dok borbe traju na istoku i sjeveru, bit će teško Rusima da odu i zauzmu Odesu, posebno zato što zapadnjački odbrambeni sistemi mogu držati rusku mornaricu pod kontrolom“, kazao je Jim Townsend, bivši zvaničnik američkog Ministarstva odbrane, sada stručnjak za evropska sigurnosna pitanja u Centru za novu američku sigurnost.

Nova otkrića o ruskim ratnim ciljevima, koja su Foreign Policyju opisala četiri trenutna i bivša američka i evropska zvaničnika, dolaze u vrijeme kada Bijela kuća izdaje nova upozorenja na ruske planove da pripoji teritoriju ne samo na istoku Ukrajine, gdje Moskva sponzoriše odmetnute pokrajine koje žele biti države, već i na jugu Ukrajine. U srijedu je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov kazao da ruski vojni ciljevi u Ukrajini više nisu fokusirani samo na istočne regije, što je znak da bi Rusija mogla ponovo proširiti svoju ofanzivu.

„Rusija priprema teren da pripoji ukrajinsku teritoriju koju kontroliše, čime direktno krši ukrajinski suverenitet“, glasnogovornik Nacionalnog vijeća za sigurnost John Kirby rekao je reporterima u utorak. Kirby je kazao da ruska vlada „revidira detaljne planove da navodno pripoji niz regija u Ukrajini, uključujući Herson, Zaporožje, te cijelu donjecku i lugansku oblast.“

Borbe između ruskih i ukrajinskih snaga u istočnoj ukrajinskoj regiji Donbas došle su u ćorsokak, sa ukrajinskim snagama koje jačaju svoje defanzivne položaje nakon što su ustupile veći dio Luganska, dok se ruske čete pripremaju za napad na Donjeck. Iako je Moskva trenutno fokusirana na ovu regiju, američki i evropski zvaničnici kažu kako vjeruju da je Kremlj bacio oko na Odesu, kao glavnu stratešku nagradu za narednu fazu rata.

„[Ruski predsjednik Vladimir Putin] shvata da vjerovatno ne može zauzeti Kijev. Odesa je vjerovatno najveći cilj“, kazao je Aleksej Gončarenko, ukrajinski poslanik iz regije Odese. „On želi odsjeći Ukrajinu od pristupa moru. Treba mu sjeverni dio Crnog mora. Želi ovaj koridor do Pridnjestrovlja“, dodao je, referirajući se na usku, odmetnutu državicu u Moldaviji koju podržava Rusija, a koja graniči s Ukrajinom.

Odsjecanje od Crnog mora

Ali Gončarenko, koji je u Washingtonu ove sedmice i lobira da SAD pošalje još oružja Ukrajini, izjavio je da Putin neće moći poduzeti nikakvu ofanzivu protiv Odese dok se ruske čete ne oporave od kampanje u Donbasu, a čak i tada, Rusija će teško uspjeti mobilizirati još snaga. Rusija je pokušavala okružiti ovaj lučki grad sa tri strane početkom rata ali nije mogao doći do grada kopnenim putem, jer su ukrajinske snage ispred obližnjeg Nikolajeva odbile ponovljene napade.

Ukrajina se odrekla samo malog dijela zemlje u Donbasu, kažu zvaničnici. Ukrajinske snage su se povukle nakon ustupanja većeg dijela Luganska, a Rusija se priprema za drugu ofanzivu da potpuno zauzme Donjeck, drugo važno bojno polje u Donbasu.

Ako bi Rusija zauzela dio ukrajinskog jugozapada, kao što je Odesa, gdje su američki zvaničnici upozorili da bi Kremlj mogao pokrenuti i morski i kopneni napad na samom početku do kojeg nikada nije došlo, to bi bilo „strateški katastrofalno“ za Ukrajinu, upozorili su trenutni i bivši zapadnjački zvaničnici. Rusko zauzimanje Odese odsjeklo bi Ukrajinu od ostatka Crnog mora i ostavilo je bez izlaza na more – izuzev ako bi Ukrajina bila u stanju da vrati ono što je Rusija zauzela od početka pune invazije na ovu državu 24. februara.

Zabrinutost zbog još jedne velike ofanzive Kremlja prisutna je sada kada će se ruski, ukrajinski, turski i zvaničnici Ujedinjenih naroda vjerovatno sastati ove sedmice da dozvole Kijevu da ponovo počne izvoz žitarica iz Crnog mora, gdje je više od 20 miliona tona hrane zaglavljeno u kanalu, više od četiri mjeseca zaliha. Iako četvorka tek treba smisliti sigurne puteve kroz minska polja u Crnom moru, pregovori su „prešli dug put“, kazao je zapadnjački zvaničnik, uprkos inicijalnom skepticizmu da će Moskva popustiti. Američki i zapadnjački zvaničnici su odbacili korištenje NATO-a da asistira u takvoj misiji, plašeći se da bi zalutali ruski raketni napad mogao pokrenuti klauzulu o samoodbrani saveza od 30 zemalja. Govoreći u Atlantskom vijeću u utorak, ukrajinski ministar odbrane Aleksej Reznjikov pozvao je na misiju UN-a da se žitarice i nafta izvuku iz Odese.

Još jedna ruska ofanziva, posebno ona koja cilja na Odesu, vjerovatno bi ugrozila bilo kakav sporazum o luci i dovela neke od najnaseljenijih država koje ovise o izvozu ukrajinskih žitarica, kao što su Bangladeš, Egipat i Pakistan, u nepovoljan položaj. Bidenova administracija je također ispitivala opcije da željeznicom prebaci ukrajinske žitarice, uključujući i otpremu žitarica do rijeke Dunav i drugih pretovarnih punktova, što ne bi pružilo istu količinu.

„U nekom trenutku ćemo morati donijeti odluku da odaberemo nesavršenu opciju“, evropski zvaničnik je kazao reporterima prošli mjesec, govoreći pod uslovom anonimnosti. „Ali svi radimo na ovome onoliko brzo koliko je to ljudski moguće“. Gončarenko, ukrajinski parlamentarac, rekao je da Rusija profitira od većih cijena žitarica, ali se suočio s pritiskom iz država na globalnom jugu, kao što je Egipat, koji se oslanja na Rusiju i Ukrajinu za više od 80 posto svoje pšenice, da se okonča blokada.

Ukrajinske pripreme za kontraofanzivu

Kremlj je već ostvario neke od svojih najvažnijih strateških uspjeha odsjekavši ukrajinske čete od ključnih vodenih puteva. Rusija je zauzela Mariupolj, važnu ukrajinsku luku u Azovskom moru, u maju nakon što je dva mjeseca opsjedala grad, ostavivši 22.000 mrtvih i ovu nekada urbanu enklavu u kojoj je živjela viša srednja klasa, u ruševinama, i zauzevši obližnju luku Berdjansk usput. Rusija također kontroliše krimsku luku Sevastopolj od svoje invazije na Ukrajinu 2014. Zatvaranja su nanijela ekonomsku štetu Ukrajini, a Svjetska banka predviđa da će BDP pasti za 45 posto ove godine.

Ali Ukrajina je odgovorila, ponovo zauzevši Zmijski otok u Crnom moru tako što je uzastopno koristila protivbrodske rakete Harpoon koje joj je osigurao Zapad da bi krajem juna potopila ruske brodove koji su prevozili zalihe. Pentagon vjeruje da bi to dalo Ukrajini prednost u potencijalnom napadu na Odesu. „Ovo, naravno, nije čarobni lijek, ali olakšava odbranu Odese i u budućnosti daje mogućnost otvaranje morskih puteva bez da Rusija kontroliše Zmijski otok“, viši američki zvaničnik odbrane kazao je reporterima ovog mjeseca.

Ukrajinski vojni zvaničnici, zabrinuti da bi produženi rat mogao pogodovati Rusiji, ubrzano pripremaju munjevitu kontraofanzivu da zauzmu Herson prije zime, osvjetljavajući rusku liniju fronta artiljerijskim napadima ovih dana. Ali Kijev je također zabrinut da mu nedostaje dovoljno vatrene moći u obliku američkih i evropskih višestrukih raketnih sistema, da bi obavili taj posao. U srijedu je SAD kazao da planira poslati još četiri baterije artiljerijskih sistema visoke pokretljivosti (HIMARS) u Ukrajinu kao dio najnovijeg paketa, što je ukupno 16, od kojih je osam već u ukrajinskim rukama.

Američki i evropski zvaničnici ne govore planiraju li poslati dodatne višestruke raketne sisteme sa Zapada, iako se slažu da je Ukrajina do sada koristila precizno navođene rakete razborito i efikasno. Umjesto tog, Zapad pokušava riješiti problem manjka vojnika u Ukrajini, pa je tako britanska vojska obećala da će obučiti 10 000 novih ukrajinskih vojnika svakih 120 dana izvan države. Ukrajina želi dovesti veći broj zapadnjačkih vojnih trenera u državu, zahtjev koji SAD ne želi ispuniti.

Ipak, ruski manjak vojnika postaje sve akutniji dok Kremlj pokušava istovremeno pojačati inicijativu u Donbasu i odbraniti se od ukrajinskih kontranapada u Hersonu, gdje se okupatorska vojska mora boriti protiv regularne ukrajinske vojske i pobunjenika.

„Mislim da nekoliko mjeseci neće biti dovoljno da se [Putin] regrupiše“, kazao je Gončarenko, ukrajinski parlamentarac. „Trebat će mu više vremena.“

(Kliker.info-AJB)

Podijeli

Komentari

Još nema komentara

Komentariši

Napiši komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.
Obavezna polja su označena *

Idi na alatnu traku