Kliker.info

Četiri civilne organizacije zatražile su hitne izmjene Ustava Bosne i Hercegovine, prema kojima bi višeetničku zemlju konačno trebalo početi okretati prema građanskom ustavnom uređenju, po uzoru na sve evropske demokratije. Trenutno stavljanje etničkih iznad individualnih prava građana često su prepreka za ozbiljne reforme u jednoj od najsiromašnijih zemalja u Evropi, dok su mnogi građani diskriminirani samo jer u određenim dijelovima Bosne i Hercegovine ne nose “odgovarajući” nacionalni prefiks.

Zoran Jovanović, predsjednik Srpskog građanskog vijeća Bosne i Hercegovine, jedan od potpisnika predloženih ustavnih promjena kaže da Bosnu i Hercegovinu od zastoja i haosa kakav vlada sada i prijeko potrebnih reformi koje bi svim građanima u zemlji život učinile ugodnijim, dijeli samo volja političkih elita, neizravno probleme u zemlji adresirajući na triparitetnu vladajuću koaliciju sastavljenu od bošnjačke Stranke demokratske akcije (SDA), Hrvatske demokratske zajednice (HDZ BiH) i Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), vodeće partije bosanskih Srba.

Uz Srpskog građansko vijeće BiH, promjene Ustava BiH po modelu građanskih načela inicirali su još Hrvatsko narodno vijeće BiH, Vijeće kongresa bošnjačkih intelektualaca i Forum parlamentaraca BiH

• Kako odgovarate na kritike da vaš prijedlog jačanja građanskih umjesto etničkih prava u višenacionalnoj Bosni i Hercegovini vodi ka bošnjačkoj dominaciji, jer je taj narod najbrojniji u zemlji?

– Bošnjaci su bili najmnogobrojniji i u Socijalističkoj Republici Bosni i Hercegovini, pa je bilo pomireno građansko i nacionalno, građansko i etničko. U takvim [višenacionalnim] društvima, postoje zaštitni mehanizmi koji sprječavaju dominaciju jednog naroda nad drugim. Zapravo, mi danas, u ovakvoj Bosni i Hercegovini, imamo dominaciju jednog naroda nad drugim narodom, u dijelovima zemlje gdje je jedan narod u većini. U kantonima sa bošnjačkom većinom na ključnim pozicijama u institucijama skoro da nema druga dva naroda. Isto je i u kantonima gdje su Hrvati u većini, ili u Republici Srpskoj gdje su Srbi u većini. Izmjenama Ustava koje smo inicirali tražili smo sasvim normalne stvari, ono što već imamo u zapadnim demokratijama.

• Jedan od vaših zahtjeva je i taj da se ustavom odredi lista prava koja se štite institutom vitalnog nacionalnog interesa/nacionalnog veta u zakonodavnim tijelima države i nižim nivoima vlasti. Zašto je to važno?

– Sada imate slučaj da u Federaciji Bosne i Hercegovine, u Domu naroda federalnog parlamenta, možete blokirati šta god želite, bilo koji zakon, čak i one zakone koji uopće nisu od vitalnog nacionalnog interesa jednog naroda u Bosni i Hercegovini, poput, recimo – zakona o zaštiti životinja.

• Ali, HDZ kaže da je Dom naroda posljednja brana koja štiti Hrvate od preglasavanja brojnijeg bošnjačkog naroda?

– Mi tražimo da se samo utvrdi lista sa pitanjima koja su važna za vitalni nacionalni interes jednog naroda, dakle lista s pitanjima zbog kojih se može posegnuti pitanje vitalnog nacionalnog interesa u domu naroda. Dakle, ta su pitanja koja se odnose, recimo, na kulturu jednog naroda, vjerska pitanja, ili bilo koja druga pitanja koja se zaista tiču vitalnog nacionalnog interesa jednog naroda u zemlji. Zbog zloupotrebe [vitalnog nacionalnog interesa] u domu naroda, mi smo i došli ovdje gdje smo sada.

• Trenutno u Federaciji živi oko 50.000 Srba. Kakav je njihov položaj?

– Svi građani Bosne i Hercegovine su u nezavidnom položaju, bez obzira gdje žive. Nije dobro ni Srbima u Federaciji BiH, nije im dobro ni u Republici Srpskoj. Ako govorimo o građanima srpske nacionalnosti, povratnicima u Federaciji BiH, uslovi za život su loši. Najveći problem je egzistencija, posao. Nešto je bolje, možda, povratnicima Bošnjacima u Republici Srpskoj. Preko Federalnog ministarstva za raseljene i izbjegle osobe uloženo je dosta sredstava u povratak, tu povratnici imaju barem osnovnu infrastrukturu, poput puteva. Ali, sve skupa, nikome nije sjajno.

• Kako vidite politiku koju vodi Milorad Dodik. Bakir Izetbegović je priznao da je loše procijenio da se Dodik šali kada najavljuje secesiju Republike Srpske?

– Teško je procijeniti šta je više šala, a šta istina. Ali je činjenica da se pred svake izbore podižu nacionalne tenzije, glasačko tijelo se koncentriše oko svojih ‘vođa’. Iako, u Bosni i Hercegovini niko nikome nije smetnja.

• Biraju li građani u BiH nacionalističke političare jer žele takvu politiku, ili samo ne vide alternativu u drugima? 

– U Bosni i Hercegovini, zapravo, vlada manjina nad većinom. Na izbore izađe glasati oko 50 posto građana. Od tih 50 posto, vladajuće stranke dobiju možda 25,2 posto glasova, i naprave većinu [u parlamentima]. To je, dakle, diktatura manjine nad većinom. Uz sve, u BiH imate i izbornu krađu, koja je dokazana kroz presude.

• Koliko je za loše stanje u BiH odgovorna i ljevica. Sudeći prema izbornim rezultatima, građani gube povjerenje čak i u nenacionalne stranke.

– Ljevica je bila u vlasti, i nisu ponudili alternativu etno-nacionalnim politikama, jer nisu iskreni ljevičari.

• Trenutno u Bosni i Hercegovini ne postoje organizacija civilnog društva iz reda srpskog naroda, osim Srpskog građanskog vijeća, koje na takav način pruža otpor vladajućim separatističkim i nacionalističkim politikama iz RS-a. Kakav je odnos prema vama stranaka koje za sebe kažu da su probosanske?

– Četiri nevladine organizacije koje su pokrenule aktivnosti u vezi ustavnih promjena u Bosni i Hercegovini dobile su deklarativnu podršku od probosanskih stranaka, ali ne i više od toga. Zbog toga dolazimo u sumnju da li ljudi iskreno žele ono što pričaju. Znači li to da svima godi neka razgradnja Bosne i Hercegovine, pa da budu hadžije na svom feudu? Ovo što sada vidimo u Bosni i Hercegovini jeste vraćanje u feudalno doba: takav je odnos prema građanima, prema radnicima […] Ove četiri organizacije su primili gotovo svi ambasadori u zemlji, primili su nas predstavnici Evropske unije, visoki predstavnici, ali nemamo podršku od domaćih institucija. Bili smo na prijemu kod gospodina Bakira Izetbegovića [predsjednik SDA, vladajuće bošnjačke političke partije], dobili smo samo deklarativnu podršku.

Armin Aljović (AJB)