Kliker.info

Globalni problemi s virusom nisu svugdje počeli u isto vrijeme, ali činjenjica je da uskoro ulazimo u treću godinu karantina, potpuno promijenjenog života, a iz raznih dijelova svijeta dolaze kontroverzne i sve gore informacije. Regije i države s promjenjivim rezultatima pokušavaju da se suprotstave pošasti. Bosna i Hercegovina, kao i obično, ni u čemu ne prati glavne trendove, ekološki smo neosviješteni, politički neobrazovani i primitivni da se to često ne može podnijeti.

Piše : Ozren Kebo (Analiziraj.ba)

Svjedočimo i razornoj tehnološkoj zapuštenosti. Kompletna država (odnosno zajednica dva entiteta, što bi rekli profesionalci iz one novinske agencije) nema punjača za električne automobile koliko ih imaju Beograd ili Zagreb. Kultura izdiše, isto kao i sport.

Ali, nije sve tako crno. Ima nešto i mračnije od svega nabrojanog. Postoje aspekti modernog života u kojima idemo u korak s najnovijim dostignućima. Recimo, antivakserstvo nam baš ide od ruke – gdje god nikne kakav retrogradan i poguban trend, tu ćemo biti u vrhu.

Cijena tačne prognoze

Kada smo u proljeće 2020. na istom ovom mjestu razmatrali mogućnost da tekući belaj potraje četiri godine, (jer kod nas je to uvijek tako, mi se ni one ekonomske krize iz 2008. godine nismo riješili kao sav normalan svijet, za godinu-dvije, nego je to trajalo i traje do današnjih dana), mnogi se čitatelj našao strahovito pogođen i onda je uza sve to još osjetio potrebu da sopstveni gnjev isporuči portalu i autoru. Bilo je tu svega, od uvreda, preko prijetnji, pa sve do izraza iskrenog razočarenja, a posebno se istakao jedan poznati ekonomski analitičar. Rečeni je kolega uredno ispod sličnih tekstova ostavljao poruke poruge i superiornog navođenja paračinjenice. Tako će se jednom nesretnom prilikom desiti da napišemo kako je Evropa na korak do uvođenja covid-dokumenata. Kolega je žestoko išprdao takvu pretpostavku i naveo u prilog svom stavu hejbet rezolucija Evropske unije koje negiraju napisano. Kad šta će biti, 48 sati nakon pomenutog teksta i 24 poslije njegove reakcije, EU fakat potvrdi ono što smo najavili i obesmisli stručne uvide. I šta je uradio analitički uglednik? Mirno i dostojanstveno izbriše svoj komentar, kao da ga nikada nije ni bilo, osim što je ostao u našoj podloj dokumentaciji, zlu ne trebalo. Nauk je vrijedan za sve – stvarnost ne formuliraju naše želje i očekivanja, nego neki drugi, bitno ozbiljniji faktori.

Dakle, zašto smo u svemu na samom začelju svijeta i Evrope osim u glupostima? Pa možda zato što nam je vodeći ekspert za pandemiju postao Mirnes Ajanović, dok mikrobiologa Branka Rihtmana, rođenog Sarajliju  s adresom u Londonu, malo ko shvata ozbiljno. Ili zato što politički svaštari poput Semira Efendića ugledaju šansu u antivakserskom raspoloženju. Efendića, bivšeg kadra SDA, danas čelnika Stranke za BiH, što je samo maskirni naziv za Stranku demokratske akcije, pamtimo po višegodišnjem surovom odnosu prema napuštenim psima. Jednom je, zalažući se za ubijanje tih nesretnika s ulice, na televiziji izjavio da nas svijet smatra primitivnima jer „živimo sa životinjama“, iako nas svijet, između ostalog, smatra divljacima zbog onih koji nemilosrdno tamane sve što hoda na četiri noge. Ovdje čak i ljudi koji se smatraju društveno angažiranim, i koji nose časnu titulu aktiviste, u komentarima pišu da je Semir Osmanagić na YouTube kanalu razvalio farmaceutski lobi i portal Raskrinkavanje. I zaista, farmaceutski lobi toliko se osilio da nas je danas na planeti ostalo još samo osam milijardi, na opću radost životinjskog i biljnog svijeta. Otkako je YT postao dominantna edukativna i naučna platforma, mi smo evoluirali u podneblje iz nedavnog duhovitog tvita, čije autorstvo nismo uspjeli ustanoviti: „Virus koji ima ovakav narod ne treba da brine za svoju budućnost.“

Noćna mora

Sarajlija Amar Numanović ovih je dana na Facebooku objavio opsežan post o trenutnoj situaciji. Evo šta je napisao:

“Prolongiranje pandemije, između ostalog, znači:

1. Ljekare koji doživljavaju burn-out i koji će napuštati poslove ili će postajati nesposobni za iste.
2. Ljudi će nastaviti umirati od COVID-19, ali će rasti smrtnost i od drugih oboljenja zbog obustave i smanjenog pristupa drugim liječničkim uslugama, tj., kako ga zovu, hladnog pogona.
3. Nova zatvaranja – ali čak i bez zatvaranja – vode do pada kontaktne ekonomske aktivnosti od čega mnogi sektori/sub-sektori i, samim time, ljudi ovise. Mogućnosti korištenja monetarne politike za kompenzaciju pada ekonomske aktivnosti, kao i fiskalni instrumenti, su se (odavno) iscrpili, što znači da će nova zatvaranja biti teže amortizirati, a nastavak korištenja istih ili sličnih mjera bi nas uvelo u dalje inflacijske šokove i krize.
4. Ogroman oportunitetni trošak zbog usmjeravanja novca ka borbi protiv pandemije. Obrazovanje, strateško ulaganje u inovacije mimo zdravstvenog i farmaceutskog sektora, kultura i umjetnost, itd., sve je u drugom planu u slučaju nastavka krize.
5. Nesagledive posljedice u ishodima učenja (learning outcomes) u slučajevima daljih improvizovanih hibridnih modela nastave, koje će se osjetiti tek u godinama koje slijede.
6. Trajne psihološke posljedice zbog straha, neizvjesnosti, smanjene socijalizacije, izgubljenih članova porodice i prijatelja, itd.
7. Jačanje radikalnih političkih snaga koje će najahati valove očaja i eksploatisati društvenu frustraciju i polarizaciju.

Kad god sebe, u krizama poput ove, stavljamo u prvi plan i kad god se suviše brinemo o svojim slobodama i pravima izbora, treba imati na umu da naša sloboda nosi moralni teret ovoga gore – što je samo djelić u predugoj listi posljedica prolongirane pandemije, odnosno krize. Evropa ulazi u nove lockdowne ili, što bi se reklo, Winter is coming.”

Restriktivne mjere, nove mutacije, povećana smrtnost, inflacija i ekonomski poremećaji, sve to pritišće ljude i doprinosi atmosferi straha i neizvjesnosti. Nino Zelenika, naš bivši saradnik, danas Mostarac sa stalnom adresom u Irskoj, piše:

„Irska: 94% populacije cijepljeno.

U bolnicama: 49% pacijenata cijepljeno, 51% necijepljeno.

Na odjelima intenzivne njege: 47 cijepljeno, 53% necijepljeno.

Dakle, 6% necijepljenih daje veći broj hospitaliziranih pacijenata nego 94% cijepljenih.

Oliti: Imate nekih 16 puta veću šansu da završite u bolnici ukoliko niste cijepljeni.”

Dakle, fakat „pametnom dosta“!