Kliker.info

Predsjednik Udruženja imunologa Bosne i Hercegovine Jasenko Karamehić prije nekoliko dana je napisao oštro pismo premijerima vlada bh. entiteta Federacija BiH i Kantona Sarajevo, u kojem je izrazio ogorčenost jer cijelim tokom korona krize nijedan njihov krizni štab u svom sastavu nije imao imunologa.

To nije bio prvi put, jer je ovaj stručnjak, koji je obrazovanje, osim u BiH, sticao i u SAD-u, Njemačkoj i Velikoj Britaniji, te je odlukom američke vlade dobio i prestižnu stipendiju Fullbright za čuveni Univerzitet Yale, pisma slične sadržine slao i ranije, no, kako tvrdi, nikada ni na jedno nije dobio odgovor, dok je imunologe, po pravilu, malo ko šta pitao u ratu protiv korona virusa.

Karamehićev povod za reakciju je jasan – bez imunologije nema uspješne borbe protiv zdravstvene pošasti koja više od godinu hara planetom.

Imunologa nema čak niti u timu koji je Vlada FBiH formirala za pregovore o nabavci vakcina, što je, kako tvrdi Karamehić, nečuveno.

„Nažalost, premijer (Vlade FBiH Fadil) Novalić je uradio sve suprotno od onoga što sam napisao, ako je to uopšte i pročitao. Sastavio je tim koji pretežno čine službenici, te od njih traži da mu u roku od dva dana dostave rezultat svog rada i pripreme vakcinaciju. Pa, to se ne radi tako u ozbiljnim zemljama. Iz tog razloga, u takav tim ne bih niti ušao, kao niti jedan imunolog koji je svjestan toga da za dva dana ne može učiniti ništa, osim ispasti krivac za sve što bi ispalo loše. Valjda Novalić time sebi pravi potencijalni alibi zbog afere s respiratorima. Trebalo je na vrijeme formirati ozbiljnu komisiju na tu temu“, kaže Karamehić.

• Je li bilo odgovora na Vaše pismo?

– Pismo sam slao i ranije, još u novembru, bivšem premijeru Kantona Sarajevo Mariju Nenadiću, ali se nije udostojio javiti. Samo mi je rečeno da mu je proslijeđeno. Od Novalića nisam dobio odgovor, ali jesam od premijera KS-a Edina Forte, kojim me odmah pozvao na sastanak, na kojem sam vidio da je atipičan političar za naše podneblje, mlad i obrazovan u Americi. Saslušao me i epilog razgovora je da će se imunolozi uključiti u aktivnosti oko vakcinacije, pošto se KS sprema za nabavku vakcina. Napravit ćemo plan i program kako bi se postigao što bolji učinak vakcinacije.

• Brojke u BiH su ponovo visoke. U čemu leži uzrok novog pogoršanja situacije i je li porast ono rezultat dolaska novih sojeva?

– Zaraženih i umrlih je previše. Univerzitet Johns Hopkins iz SAD-a je postavio BiH na 11. mjesto u svijetu po učestalosti smrtnih slučajeva. Može se govoriti da se trudimo, radimo, imamo rezultate…, ali na kraju, velike su to brojke, koje govore same za sebe. Novi porast je kombinacija svega, počev od novih sojeva koji su kontagiozniji i brže se šire. Posebno su teški britanski i češki, koji su već tu, a koji su pogoršali kliničku sliku. Dalje, pomjera se broj oboljelih prema srednjoj, mlađih dobi i djeci, što govori da je virus virulentniji i opasniji. A s druge strane, imamo neuređenu državu, čiju granicu niko ne kontorliše PCR ili antigenskim testovima, već u nju ulazi ko hoće. Uz sve to, golim okom se vidi da se mjere ne poštuju.

• Jesu li novi sojevi zaslužni i za pomicanje težeg oblika zaraze kod mlađih?

– Jesu, to su ovi novi sojevi. Virus živi da bi mutirao, opstao i preživio i nastoji obići naš imuni sistem. Mijenja formu, oblik i genom, a kad su promjene unutar niskog procenta, vakcine ih mogu savladati. A kada ne budu mogle, ono što je dobro je što se vakcine brzo redizajniraju i prilagode. Prema mom mišljenju, najopasniji je brazilski soj otkriven u Manausu, a koji je pokazao da može zaobilaći imuni sistem. Sličan je i onaj iz Kalifornije, kao i njujorški, južnoafrički i japanski. Za nas bi trebao biti najopasniji južnoafrički, koji je evidentiran u Austriji i koji prijeti da dođe kod nas, jer u toj zemlji ima mnogo naših ljudi.

• Govoreći o mutacijama virusa, kada će nestati rizik od pojave novih sojeva?

– Kada se dvije trećine stanovništva vakciniše i kada budemo imali kolektivni imunitet od dvije trećine vakcinisanih građana. No, u slučaju BiH, gdje se kasni sa vakcinacijom, i gdje je situacije već došla u stadij nekontrolisane, trebat će i više od toga, između 70 i 80 posto.

• Teoretski, može li se desiti da su oni koji su prebolovali korona virus u ranoj fazi epidemije do sada izgubili imunitet i ponovo postali ranjivi na infekciju?

– Može. Ovo je mlada bolest, o imunitetu na nju možemo precizno govoriti samo s vremenskim ograničenjem na jednu godinu, koliko postoji. Trebat će vremena da se utvrdi za koliko vremena se izgubi imunitet. No, iskustva govore da kod primarnog imunog odgovora imamo ćelije memorije koje su skenirale virus, tako da, ukoliko dođe do sekundarnog odgovora, odnosno, eventualne nove zaraze, klinička slika je po pravilu lakša.

• Sa aspekta imunologa, možete li objasniti kakva je razlika između imuniteta stvorenog zarazom i onog koji izaziva vakcina? Šta je učinkovitije za budući imunitet na bolest?

– Vakcina je neuporedivo bolja, jer je ujednačena. Od svih zaraženih, neki su, nažalost, umrli, neki su teško preboljeli bolest, neki lakše, a neki ne znaju niti da su je imali. Kod osoba koje su se oporavile, imunitet samim tim nije ujednačen. Sa vakcinom je drugačije, u njoj ima tačno onoliko koliko je potrebno, prema svim ispitivanjima, da se stvori kvalitetan imunitet. Vakcina je jedini ispravan i dobar odgovor za sprječavanje zaraze.

• No, kod nas ih još nema, makar ne u većim količinama.

– Nema ih zbog diletantizma, neodgovornosti, neozbiljnosti i nesposobnosti. Naši političari su preplaćeni, imaju sve privilegije, a niko ništa ne radi. Godinu nakon početka epidemije, nemamo nijednu vakcinu, a ministrica civilnih poslova kaže da ne zna ko ih nabavlja i da to nije njen posao. A uz to, u Vijeću ministara BiH sjede ljudi koji namjerno opstruiraju sve kako bi dokazali da je ovo nemoguća država. Tako, dok Vijeće ministara BiH ne radi ništa, Ministarstvo zdravstva Republike Srpske radi jako dobro. Dok oni nabavljaju vakcine, u Federaciji BiH, koja ima isti status kao RS, kažu da to ne mogu jer im zakon ne dozvoljava. A u svemu tome, najtragičnije je što ljudi zbog svega toga umiru.

• S obzirom na to da BiH već mnogo zaostaje za Evropom po broju vakcinacija, kakve bi mogle biti dugoročnije posljedice po BiH i njeno stanovništvo ukoliko BiH u razumno vrijeme ne provede masovnu vakcinaciju?

– Plašim se scenarija da ćemo, ako nastavimo ovako, biti crna rupa u Evropi i svijetu. Oko nas će se svi vakcinisati, svijet će se otvarati a nas će s pravom zatvoriti kako bi se štitili od zaraze koju nećemo iskorijeniti.

• Kakvo Vam je mišljenje o ruskom Sputnjiku V i da li biste Vi primili tu vakcinu?

– Da. Mišljenja sam da su kritike na račun Sputnjika V neopravdane. Tu, kao i kinesku vakcinu, primili su predsjednici mnogih država. To su zemlje sa stoljetnom tradicijom u pravljenju vakcina. Bio sam često u SAD-u s naučnicima iz Rusije i Kine i stava sam da imaju izvanrednu medicinu kojoj se može vjerovati.

• A ova indijska AstraZeneca, oko koje se nedavno vodila polemika u BiH?

– I ona je odlična, napravljena na bazi kvalitetne i dokazane tehnologije. Ali iskreno, lično bih primio prvu vakcinu do koje mogu doći. Kao što je papa rekao – prva vakcina je najbolja vakcina, ona do koje se može doći. Bolje bilo kakva, nego nikakva, jer svaka od njih izaziva imuni odgovor i zaštitu kakvu inače nemamo, a ona nije mala. Počev od Pfizerove, vakcine sa mRNA tehnologijom, koja ima fantastičnu učinkovitost, sve imaju visok procenat zaštite.

• Antivakcinaši, očigledno, ne dijele to mišljenje, a, prema svemu sudeći, i u BiH ih ima jako mnogo.

– Zbog njih ne čitam nikakve komentare. Pogledajte historiju i sve ono što su vakcine uradile za čovječanstvo. U SAD-u je korona virus ubio više Amerikanaca nego Prvi i Drugi svjetski, kao i Vijetnamski rat. Boljeg odgovora na pitanje treba li se vakcinisati, nema.

Muamer Tanović (AJB)