Dino Mustafić:Vjerski vjerodostojnici nisu daleko odmakli od profane i vidljive stranačke politike
Pored brojnih reakcija na namjeru vrhbosanskog nadbiskupa kardinala metropolita Vinka Puljića da 16. maja održi misu u sarajevskoj katedrali za žrtve Bleiburga, javnosti je danas iz SABNOR-a BiH odaslan i poziv na komemoraciju žrtvama zločinačkog ustaškog terora u Sarajevu 1941-1945. godine.
Okupljanje antifašista bi bilo u subotu, 16. maja, dakle, isti dan kada i misa, ali na Marin- dvoru, na jednom od ustaških stratišta Sarajlija, gdje je 1945 godine bilo obješeno 55 Sarajlija.
No, jedna od vijesti koje su obilježile ovaj dan jeste i odluka mitropolita Hrizostoma da se prekinu veze između Mitropolije s Nadbiskupijom i lične veze s kardinalom, odnosno, s KC. Kako na sve ovo gleda Dino Mustafić, filmski i pozorišni reditelj, jedan od rijetkih ljudi u našoj zemlji koji ne posustaju u pokušajima da u mrak u koji sve više zapadamo unese svjetlost, pa i svojim uvijek jasnim, nepotkupljivim stavovima?
-Najave prekida saradnje i komunikacije između pravoslavne i katoličke crkve u BiH, kao i ignorisanje opravdanog protesta Jevrejske zajednice u BiH pokazuje kako vjerski vjerodostojnici nisu senzibilirani na složene međuetničke odnose i ne čine ništa na kulturi pomirenja, saosjećanja i povjerenja. Dapače, nisu daleko odmakli od profane i vidljive stranačke
politike.
-Otkud Bleiburg danas u Sarajevu?
-Bosna i Hercegovina je cijelu svoju daytonsku historiju talac politika koje su proizašle iz rata i koje i danas ne odustaju od svojih tadašnjih pozicija. I ako nešto ovo naše društvo karakterizira, onda je to posvemašnja odsutnost kod svih za javno dobro i za opće interese i interese građana. Nažalost, tome se pridružila i odluka Katoličke crkve sa misom za Bleiburg, crkva koja godinama bešćutno umanjuje ustaške zločine i genocidni karakter jasenovačkih logora.
Istodobno demonstrira odlučnost u nacionalnoj opijenosti da bleiburšku komemoraciju kroz misna slavlja pretvara u političke skupove. O tome je tačno pisao S. Goldstein kada kaže „znatno više služe političkoj propagandi nego zasluženom pijetetu bleiburškim žrtvama“. Politizaciji ovog događaja doprinijela je i ovogodišnja odluka da se u gradu stradalniku od ustaškog terora – Sarajevu održi misa. To je logična posljedica svega što se dešava posljednjih godina u regionu na relativizaciji fašizma, reviziji historije i građenju nove kulture sjećanja.
-Šta u subotu antifašisti žele poručiti?
-Antifašisti neće dozvoliti da se u javnom prostoru promoviraju i aboliraju oni koji su odgovorni za masovna ubistva, uključujući i masovne likvidacije građana Sarajeva od strane ustaškog režima. Riječ je, dakle, o aboliranju onih koji su predvodili kolone prema Bleiburgu i izazvali incidente, te su oni i ključni krivci za stradanja i tih nevinih ljudi na Bleiburškom polju. Važno je znati da se ne mogu izjednačiti dželati i žrtve. I zato ćemo na taj dan komemorirati svim žrtvama ustaškog zločinačkog terora na jednom od stratišta, na Marijin Dvoru.
U Evropi općenito se fašizmu sve više otvaraju vrata?Nekada očigledno, a nekada posrednim putem?
-Rehabilitacija nečega što pripada baštini nacizma i fašizma opasna je za svako društvo, a nijedno nije imuno od mogućnosti aberacije u tom pravcu u budućnosti.
Što bi rekla Hannah Arendt, svako ko u fašizmu i nacizmu vidi nešto razumno ili racionalno, čini jedan pogibeljni potez za budućnost čovječanstva. Mi smo suočeni s pasivnim odnosom balkanskih država prema tim pojavama, pa sad imamo masovnu rehabilitaciju kvislinga iz II svjetskog rata. Te stvari nisu nikad pobijeđene i uvijek ih treba iznova pobjeđivati jer slobodu treba zaslužiti i čuvati kao što su to uradili naši časni preci partizani.
Edina Kamenica (Oslobođenje)
Komentari