Kliker.info

Loša ekonomska situacija u BiH, besperspektivnost, visok stepen nezaposlenosti, te posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) jedni su od glavnih razloga zbog kojih sve više građana koristi antidepresive i tablete za smirenje.Stručnjaci iz oblasti zdravstva upozoravaju da je upotreba antidepresiva u BiH posljednjih godina u porastu, te da građani zbog depresivnosti sve češće piju antidepresive i benzodiozepine, odnosno koriste bensedine, leksilijume, apaurine i druge lijekove. Svjetska zdravstvena organizacija predviđa da će do 2010. godine više od 20 odsto ljudi u svijetu imati depresivne poremećaje, a da će 2020. godine ta bolest biti drugi najčešći uzrok smrtnosti.

"Istraživanja govore da je depresija u opštoj populaciji trenutno prisutna sa oko četiri do sedam odsto, što će reći da u RS ima oko 75.000 ljudi koji imaju ovaj problem i taj broj se stalno uvećava, kako zbog aktuelne svjetske krize koja stvara takozvane egzistencijalne depresije, tako i zbog proljetnog perioda kada se depresija najčešće javlja", kaže Saša Arnaut, psihijatar u banjalučkom Centru za mentalno zdravlje.Prema izvještaju apoteka i veledrogerija, lijekovi za oboljenja nervnog sistema nalaze se na četvrtom mjestu u ukupnoj potrošnji lijekova u RS.U tu grupu lijekova spadaju anestetici, analgetici, lijekovi za liječenje migrena, antiepileptici, antiparkinsonici, anksiolitici, antidepresivi i lijekovi za liječenje zavisnosti.

Povećana potrošnja             Prema riječima Nataše Grubiše, direktora Agencije za lijekove RS, anksiolitici, odnosno lijekovi čija je primjena vezana za terapiju stanja anksioznosti i koji imaju sedativno dejstvo, 2007. godine zauzimali su 11. mjesto u potrošnji lijekova, dok su 2006. godine bili na 14. mjestu."Potrošnja lijekova za smirenje, prema podacima iz domova zdravlja i apoteka u 2006. godini u odnosu na ukupnu potrošnju lijekova u procentima iznosi 4,65, što ih svrstava na šesto mjesto, dok je bolnička potrošnja tih lijekova iznosila 15,26 procenata, što ih svrstava na drugo mjesto u odnosu na ukupnu potrošnju. Tokom 2007. godine potrošnja lijekova za smirenje je povećana, tako da se spustila na peto mjesto po ukupnoj potrošnji lijekova", kaže Grubiša, dodajući da su podaci koji se odnose na potrošnju tih lijekova u protekloj godini trenutno u toku obrade.Prema izvještaju apoteka i domova zdravlja, antidepresivi su 2006. godine zauzimali 35. mjesto, dok je 2007. godine zauzimao 30. mjesto u odnosu na ukupnu potrošnju lijekova.

Arnaut ističe da su benzodiazepini (bensedin, leksilijum, apaurin…) najkorišteniji lijekovi u psihijatriji i prema nekim istraživanjima na njih otpada oko 40 odsto od ukupnog broja svih psihijatrijskih lijekova.Antidepresivi se nešto rjeđe koriste u odnosu na benzodiazepine, a izbor vrste antidepresiva zavisi od kliničke slike depresije i stručne procjene."Benzodiazepini su veoma dobra sredstva za smanjenje napetosti, opuštanje, uvođenje u san, a imaju i antiepileptičko djelovanje. Dijele se na one sa kratkim, srednjim i dugim djelovanjem, a rizik od stvaranja zavisnosti je najveći kod onih sa brzim djelovanjem", kaže Arnaut.Antidepresivi su, kako pojašnjava, lijekovi za liječenje raznih oblika depresivnih poremećaja. Njihovo dejstvo počinje u prosjeku za sedam do 15 dana, zavisno od vrste antidepresiva, a dužina liječenja zavisi od kliničke slike depresije i traje uglavnom od nekoliko mjeseci do nekoliko godina.

Zloupotreba benzodiazepina    Ipak, Arnaut upozorava da razne antidepresive i benzodiazepine ne bi trebalo uzimati na svoju ruku, niti ih zloupotrebljavati."Benzodiazepini se najviše upotrebljavaju, ali i zloupotrebljavaju. Sigurno je da svaki lijek ima svoja željena i neželjena dejstva. Opasnost od nestručnog vođenja terapije je srazmjerna neželjenim dejstvima koje ti lijekovi imaju", kaže Arnaut.Dodaje da su neki od neželjenih dejstava tih lijekova prevelika pospanost ili nesanica, razvijanje zavisnosti, seksualne smetnje, povećanje agresije i rizika od suicida, kao i provociranje brojnih neuroloških i tjelesnih smetnji.Mada možemo reći da ne postoji bezopasan antidepresiv, Arnaut navodi da se oni ubrajaju u relativno sigurne lijekove.Ipak, ističe da njihovo neadekvatno korištenje, kao što su loš izbor ili predoziranje, mogu prouzrokovati kako neželjene efekte, tako i smetnje ili sindrome zavisno od mehanizma njihovog djelovanja.

"Najčešće su to serotoninski sindrom, koji podrazumijeva grčeve u mišićima, pojačane reflekse, uznemirenost, drhtanje, promjenu krvnog pritiska, povraćanje i noradrenergički sindrom, koji ide sa razdražljivošću, nervozom i pretjeranom stimulacijom", kaže Arnaut.Naglašava da se sva neželjena dejstva tih lijekova najrjeđe dešavaju ako su pod stručnom kontrolom."Za dobru farmakoterapiju nije samo važno kako uvesti adekvatan lijek, nego i pitanje koliko dugo davati anksiolitike (leksilium, bensedin) tj. kada lijek isključiti. S druge strane, ne treba zaboraviti razne psihoterapijske tehnike koje su veoma korisne za liječenje depresije", ističe Arnaut.Prema riječima Sanje Bućan, diplomiranog farmaceuta i šefa banjalučke apoteke "Prvi maj", najpropisivaniji lijekovi za smirenje su bromazepam (leksilium, leksaurin, lekotan), diazepam i bensedin, dok su najpropisivaniji antidepresivi seroksat, asentra, lukseta i zoloft.

"Antidepresivi su lijekovi koji djeluju na depresiju i najčešći lijekovi koje izdaju u apotekama su upravo lijekovi koje ljekari propisuju na recept, a sve ove tablete idu na teret Fonda zdravstvenog osiguranja. Što se tiče tableta za smirenje, samo jedan preparat ide na teret Fonda, a to je alprazolam, dok sve druge pacijenti u apoteci podižu prema preporuci, odnosno na recept ljekara, ali ga plaćaju", kaže Bućanova.Ona ističe da se u apotekama firme "Moja apoteka" d.o.o, kojih na teritoriji RS ukupno ima 23, antidepresivi i lijekovi za smirenje mogu dobiti samo na recept ili nalaz ljekara."U našim apotekama mi tražimo preporuku, odnosno recept od ljekara, bez obzira da li će pacijent lijek podići na teret zdravstvenog osiguranja ili ćemo mi naplatiti pacijentu vrijednost lijeka, a svaki izdati lijek uvodimo u knjigu privatnih recepata", kaže Bućanova.Dodaje da im često dolaze pacijenti i traže da im prodaju leksilium ili bensedin, iako nemaju recept."U tim slučajevima im preporučimo lijekove na biljnoj bazi koji imaju sedativno dejstvo, a za koje ne treba recept i njih dosta kupuju", kaže Bućanova.I iz Agencije za lijekove ističu da antidepresive i lijekove za smirenje ne mogu izdati u apotekama bez recepta i nalaza ljekara specijaliste u oblasti tih oblika oboljenja nervnog sistema.Ipak, antidepresivi i drugi lijekovi koji se izdaju samo na recept mogu se i bez njega bez problema kupiti u nekim od apoteka u BiH.

Nekontrolisana primjena lijekova              Zabrinjavajuća je činjenica da antidepresive građani sve češće uzimaju na svoju ruku bez prethodne konsultacije sa ljekarom, ili ih neadekvatno dobiju na recept, što ne olakšava izlazak iz depresije već može da dovede do još većih problema. Naime, po zakonu, antidepresivi i lijekovi za smirenje mogu se u apotekama dobiti samo na ljekarski recept. Nažalost, u praksi je mnogo lakše doći do ovih lijekova, a da je leksilium ili bensedin bez problema moguće kupiti bez recepta tvrde i mnogi građani koji koriste ove lijekove."U jednoj od privatnih apoteka redovno kupujem leksilium i bensedin. Ponekad me apotekarka upita da li imam recept, međutim kada kažem da nemam i da nisam stigla otići kod doktora, da mi tablete, s napomenom da drugi put donesem recept", navodi četrdesetogodišnja Maja S.U nadležnim institucijama priznaju da postoje mnoge zloupotrebe prilikom izdavanja tih lijekova, ali do sada niko nije kažnjen zbog neovlaštenog davanja antidepresiva iako posljedice po osobe koje bez ljekarske kontrole uzimaju te lijekove mogu biti fatalne.

"Ja nisam imao prijava protiv apotekara koji izdaju antidepresive i teške sedative bez ljekarskog recepta. Međutim, i te kako sam upoznat sa činjenicom da postoje apoteke gdje se mogu ti lijekovi kupiti ‘ispod ruke'", kaže Jasmin Bećirević, glavni inspektor Federacije BiH za farmakologiju.Po važećem zakonu, antidepresivi i sedativi mogu se pacijentima izdati samo uz recept ljekara iz javne zdravstvene ustanove. Čak i recept koji propiše psihijatar u privatnoj ordinaciji, bez obzira na stručnost psihijatra, mora biti potvrđen kod ljekara u javnoj zdravstvenoj ustanovi. Tek nakon što na uvid dobiju takav recept apotekari izdaju lijek.Bećirević ističe da mnogi zaobilaze zakon, ali da je tome teško stati ukraj."Čuo sam za tu pojavu, ali kada se pojavim na terenu sve apoteke rade po zakonu. Vjerovatno znaju kada idem u kontrolu, neko dojavi apotekama i onda su spremni za dolazak inspekcije, tako da tada ne dijele lijekove nelegalno", rekao je Bećirević.

Kazne do 1.000 KM                       Kazne za nelegalno izdavanje lijekova, pa tako i antidepresiva, iznose 1.000 KM za pravno lice, a kažnjava se apotekar koji je nelegalno izdao lijek sa dodatnih 100 KM.Iako je izdavanje takvih lijekova kontraproduktivno po zdravlje, do sada nijedna kazna nije izrečena."I kada obični aspirin uzimate u velikim količinama to može biti opasno, a kamoli ovakvi lijekovi", upozorava Bećirević.Zbog komplikovanog sistema kontrole lijekova u FBiH ne postoje tačni podaci koliko je u apotekama izdato i potrošeno tih lijekova.Nezvanični podaci ukazuju da su ti lijekovi sve traženiji na tržištu BiH. Posebno zabrinjava što sve više mladih ljudi poseže za antidepresivima i sedativima."Šokirana sam spoznajom koliko mladih ljudi koristi sredstva za smirenje i antidepresive. Radila sam istraživanje sa srednjoškolcima i došla do frapantnog podatka da i za najmanje probleme poput ispita ili nekih drugih banalnih stvari čak i srednjoškolci masovno uzimaju sredstva za smirenje. Problem je što se do takvih lijekova lako može doći. Mladi ljudi umjesto da realno sagledaju problem sa kojim se suočavaju, prije se odluče da odu u apoteku i uzmu lijek", rekla je Indira Šarkić, direktor Zavoda za kontrolu lijekova FBiH.Osim nuspojava i štetnosti za zdravlje, uzimanje jakih sedativa može dovesti do ovisnosti."Ako se često uzimaju mogu lako dovesti do ovisnosti. Nažalost, zakon se zloupotrebljava, a ti nesavjesni apotekari znaju da nekontrolisanim izdavanjem sedativa i sredstava za smirenje od ljudi mogu napraviti ovisnike", kaže Šarkićeva.Anita Sandić, psihijatar u Sarajevu, tvrdi da je sociološka klima u BiH, nažalost, tako loša da je sve više ljudi koji imaju potrebu za liječenjem antidepresivima."Pacijenti koji pate od depresivnih poremećaja su strahovito učestali. Osim terapije, antidepresivi su često neophodni u liječenju ovih pacijenata. Socijalna situacija u BiH je pogodno tlo za pojavu depresije. Usljed ekonomske krize ova situacija se može samo pogoršati. Do sada sada sam imala već jednog pacijenta koji je depresivan zbog teške ekonomske situacije, a bojim se da će ih biti sve više", kaže Sandićeva.

Potražiti pomoć         Umjesto neadekvatnog korištenja antidepresiva za liječenje depresije, kako kažu stručnjaci, najbolji početak je razgovor sa rodbinom i prijateljima, a potom potražiti stručnu pomoć od ljekara. Obavezno je da izbjegavaju neodgovarajuću upotrebu lijekova.Stručnjaci smatraju da osobama koje depresiju drže u sebi i ne traže pomoć sitnica može biti dovoljna da eksplodiraju".Pomoć je potrebno tražiti mnogo ranije. Ističu da se antidepresivima simptomi mogu ublažiti, ali ne i izliječiti uzroci koji su doveli do takvog stanja. Zbog toga je potrebno fokusirati se na razloge koji su doveli do depresije i pokušati riješiti te probleme.

Depresija zahvata sve starosne dobi                         Psihijatar Saša Arnaut kaže da depresija zahvata sve starosne dobi, a u posljednje vrijeme je prisutna tendencija pomjeranja prema mlađem uzrastu. Ističe da od depresije češće obolijevaju žene."Smatra se da svaka peta žena i svaki deseti muškarac tokom života dožive bar jednu ozbiljnu depresivnu epizodu. S druge strane, to je oboljenje koje se često ponavlja", pojašnjava Arnaut.Prema riječima tog psihijatra, uzroke depresivnih poremećaja treba tražiti u kombinaciji nasljeđa, razvoja ličnosti i uže i šire socijalne sredine.Depresiju karakteriše, prije svega, depresivno raspoloženje, gubitak energije i smanjenje aktivnosti.   (Kliker.info-Nezavisne novine)