Kliker.info

Tehnologija može i negativno utjecati na naš organizam, pa čak potaknuti i brže starenje.

Evo kako zbog tehnologije brže starimo:

Manjak sna

Istraživanja su pokazala da korištenje tableta, smartphonea ili laptopa u blizini kreveta može poremetiti prirodni raspored spavanja. Studija koju je prošle godine provela Brigham and Women's Hospital pokazala je da svjetlo iz tih uređaja smanjuje razinu melatonina pa nam je teže zaspati i ostvariti kvalitetan san. A sve to stvara podočnjake, utječe na stvaranje bora i blijed ten. Povišena razina kortizola može dovesti do razgradnje kolagena.

Rješenje: Izbacite iz spavaće sobe gadgete jer oni utječu na kvalitetu sna.

Bolovi u vratu

Buljenje u naše omiljene gadgete može izazvati bolove u vratu zbog iskrivljenog položaja. Jedno istraživanje iz 2014. Pokazalo je da dok pišemo poruke, pritisak na vratu i kralježnici raste, što izaziva novi stres. Znanstvenici su tu pojavu nazvali ‘tech neck’, odnosno ‘tehnološki vrat’ u slobodnom prijevodu, koji je posebno vidljiv kod mlađih žena. Zbog tog neprirodnog položaja nastaje pogrbljenost pa se prilikom gledanja u telefon nastojte ispraviti, savjetuje autor studije Kenneth Hansraj.

Oči

Možda niste ni svjesni, ali dok tipkate SMS-ove ili pregledavate e-mailove, kako su pokazala istraživanja, vi ne trepćete dovoljno. To može dovesti do problema poput tzv. ‘suhih očiju’, mutnog vida, pa čak i glavobolje. Ako se naprežete prilikom gledanja u zaslon vašeg mobitela i škiljite, to potiče bore oko očiju. Kako biste zaštitili vaš vid, nemojte se ustručavati povećati slova. Potrudite se i oko treptanja. Svakih 20 minuta napravite pauzu za računalom i prošećite.

Pamćenje

Eh, tko se još sjeća onih davnih vremena kad smo u glavi imali telefonske brojeve naših prijatelja. Zahvaljujući kontaktima koje pohranjujemo u telefonima pravo je čudo da još uvijek znamo i vlastiti broj! Osim toga, zbog GPS-a sve se manje oslanjamo i na vlastitu inteligenciju, kreativnost i snalaženje. Štoviše, istraživanje koje je provelo Sveučilište McGill pokazalo je da su ljudi koji se oslanjaju na ‘vlastitu navigaciju’, odnosno snalaženje u prostoru bez tehnoloških pomagala, imali veći volumen hipokampusa od ljudi koji su se oslanjali na GPS (hipokampus je dio mozga koji obrađuje i pohranjuje uspomene).

Studija Sveučilišta Fairfield University pokazala je da fotografiranje utječe na memoriju! Ispitanici koji su fotografirali slike u muzejima ili galerijama manje su se sjećali nego oni koji su to promatrali bez ‘škljocanja’. Savjet je da se kad god možemo, manje koristimo gadgetima, a više pouzdamo u naš um. Stoga zapamtite nekoliko brojeva, izračunajte ‘u glavi’ popuste na sniženjima ili sami zbrojite račun u kafiću.

(Kliker.info-Tportal)