Žalbena rasprava u Hagu : Tužilaštvo traži oštrije kazne , Prliću oduzeta riječ !
Visina kazni koje je prvostupanjsko vijeće Haškog suda izreklo šestorici političkih i vojnih čelnika bosanskohercegovačkih Hrvata za ratne zločine počinjene u Bosni i Hercegovini ne odgovara težini tih zločina i predstavlja zloupotrebu diskrecijskog prava raspravnog vijeća, ocijenilo je Tužiteljstvo ICTY-a na žalbenoj raspravi u Haagu.
Haški je sud spomenutu šestoricu u maju 2013. nepravomoćno osudio na kazne od 10 do 25 godina zatvora zbog zločina osmišljenih u okviru udruženog zločinačkog pothvata.
Bivši predsjednik vlade bivše samoprograšene Hrvatske Republike Herceg-Bosne Jadranko Prlić nepravomoćno je tada osuđen na 25 godina zatvora, bivši ministar obrane Bruno Stojić i bivši načelnici Glavnog stožera Hrvatskog vijeća obrane Slobodan Praljak i Milivoj Petković na po 20 godina zatvora, bivši zapovjednik vojne policije Valentin Ćorić na 16, a načelnik Ureda za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić na 10 godina zatvora.
“Zločini nad muslimanima po opsegu su bili masovni, više desetaka hiljada ljudi premješteno je iz svojih domova i protjerano, više hiljada zatvoreno je i držano u teškim uslovima , slani su na prisilni rad, pri čemu su neki izgubili život, bilo je silovanja, razarane su džamije i kuće, pljačkana muslimanska imovina…”, ukazala je tužiteljica Barbara Goy.
Navela je kako je od kraja augusta 1993. godine više od 55.000 ljudi u Mostaru bilo “kao u klopci, pod stalnim napadima i granatiranjima”.
Nisu uvažene sve okolnosti
Ona je istaknula da je presudom spomenutoj šestorici utvrđeno da su odgovorni po jednom od najtežih oblika odgovornosti i da su bili ključni sudionici udruženog zločinačkog pothvata, pa su kazne za takva djela neodgovarajuće.
“Djelima za koja su proglašeni krivima prije odgovaraju kazne koje je Tužiteljstvo tražilo na suđenju, a to su 40 godina za Prlića, Stojića, Praljka i Petkovića, 35 godina za Ćorića i 25 godina za Pušića. Takve kazne bile bi u skladu sa zaključcima vijeća o težini zločina i vidu i stupnju sudioništva optuženih”, poručila je tužiteljica.
Još je kazala kako vijeće u presudi nije dalo dovoljnu težinu opsadi i napadima na civile u istočnom dijelu Mostara, a u svom rasuđivanju trebalo se osloniti na presude za opsadu i teror Sarajeva, za koje su izrečene kazne od 29 godina do doživotne kazne.Također nije dovoljno težine dalo organiziranom sustavu deportiranja i smrtonosnom prisilnom radu Bošnjaka zatvorenih na bojištu, smatra ona, a javlja Aljazeera.
Nakon obraćanja Tužiteljstva, Žalbenom vijeću su se trebali obratiti odvjetnici optuženih, međutim njihovo obraćanje je ostalo u sjenci svađe Jadranka Prlića sa članovima Žalbenog vijeća koji su mu na kraju oduzeli riječ zbog, kako su kazali, nepoštivanja pravne procedure.
Prlića, kojim je sam iznosio svoj prigovor na zahtjeve Tužiteljstva, predsjedavajući Vijeća je upitao da li je on pravnik, na šta je Prlić odgovorio da nije pravnik, ali da je predavao na Pravnom fakultetu, političku ekonomiju.
Nakon što mu je nekoliko puta sugerirano da poštuje pravnu proceduru, Prlić je rekao: “Ja samo želim da pomognem Žalbenom vijeću”. Na to mu je oštro odgovoreno u ime Žalbenog vijeća: “Nismo se razumjeli, Vi ste ovdje da pomažete sebi, a ne nama, gospodine Prliću!”
U raspravu se uključio i Theodor Meron, član Žalbenog Vijeća, koji je kazao da petočlano Vijeće određuje pravila u ovoj sudnici, sviđalo se to nekome, ili ne.Nakon toga je oduzeta riječ Jadranku Prliću.
(Kliker.info)
Komentari