Kliker.info

Kakav se scenario u procesu definisanja statusa Kosova može očekivati nakon 10. decembra i predstojećeg zasjedanja Savjeta bezbjednosti na kome će se razmatrati izvještaj Kontakt grupe o 120 dana pregovora pod njenim okriljem? Šta su moguće, a šta optimalne opcije? Kako će se u predstojećem periodu ponijeti ključni akteri na međunarodnoj političkoj sceni? To su neka do pitanja na koja su odgovore pokušali da daju učesnici panela koji je organizovao vašingtonski Centar «Vudro Vilson». Novinar i publicista Elez Biberaj i analitičar Obrad Kesić vjeruju da je najvjerovatniji scenario raspleta «kosovskog čvora» takozvano koordinirano proglašenje i selektivno priznavanje nadzirane nezavisnosti Kosova, mada različito vide implikacije takvog scenarija. Biberaj vjeruje da je to put koji vodi stabilizaciji regiona i njegovoj bržoj evro-atlanskoj integraciji, dok Kesić smatra da bi takav, vrlo vjerovatan rasplet situacije, na globalnom planu ohrabrio seperatističke tendencije u svijetu i opteretio odnose Rusije i moguće Kine sa EU i Sjedinjenim Državama, zbog ignorisanja autoriteta Savjeta bezbjednosti. Lokalno – doveo bi do iseljavanja srpske i romske manjine i regionalne nestabilnosti, smatra Kesić.Kesić u opticaju vidi još tri mogućnosti raspleta situacije – malo vjerovatan dogovor unutar Savjeta bezbjednosti koji bi bio u korist integriteta zapadnih saveznika, scenario fazne neutralnosti koji je pominjao jedan od posrednika u Trojci, Volgang Išinger – sa davanjem Kosovu svih ingerencija samouprave izuzev stolice u UN, te mogućnost odlaganja odluke o statusu po kiparskom ili modelu zapadne Sahare koji, priznaje Kesić, ne bi stabilizovao region i pro-demokratske tendecije u regionu. Kesić smatra da nijedan scenario nije pozitivan, ali da je fazna neutralnost najmanje loša opcija. «U nekoliko mogućih scenarija, Srbiji se pruža mogućnost da ubrza proces pristupanja Evropskoj uniji. Ova opcija omogućava da evropskoj integraciji posveti više energije uz mnogo manje političke kontroverze. I konačno, ponovno pokretanje pitanja statusa u nekom eriodu, moglo bi da bude predmet takvog sporazuma. Međutim, nijedan od ovih scenarija, rekoh, nije dobar, ali je svakako najgora opcija da se rešenje traži izvan međunarodnog prava i ad hok. To bi stvorilo presedan koji bi destabilizovao – ne samo Balkan, već i druge regije.»  U svakom slučaju, Kesić upozorava na posljedice zaobilaženja Savjeta bezbjednosti i, kako kaže, «igara legalne interpretacije rezolucije 1244 izvan za to meritornih institucija» i nagovještava da bi Srbija mogla da pred međunarodnim i sudovima u državama koje se odluče da selektivno priznaju kosovsku nezavisnost ospori legalnost takve odluke.Na drugoj strani, Biberaj vjeruje da Evropska unija i SAD već usaglašavaju način implementacije Ahtisarijevog plana, pretpostavljajući rizike koje nosi neodrživ status quo ili eventualno prolongiranje odluke o statusu. «Da li će nezavisnost Kosova voditi novom krvoproliću na Balkanu zavisi uglavnom od političke volje i sposobnosti međunarodne zajednice da kontroliše prelazni period. Ako se EU i SAD saglase i podrže nadgledanu nezavisnost Kosova, što je vrlo vjerovatno, rizik ozbiljne krize i novog nasilja u regionu je vrlo mali. Na drugoj strani, ako se Vašington i Brisel odluče da dalje odlože proces i, faktički, daju Rusiji pravo veta u odluci o statusu Kosova, mislim da je novo nasilje vjerovatno i da neće biti limitirano samo na Kosovo i jug Srbije, već će se proširiti i na zapad Makedonije», smatra Biberaj.Po njegovim riječima  – istorijski gledano – Rusija se nije dokazala kao veliki prijatelj Srbije. I sada, cijeni Biberaj, Rusi računaju na političku dividendu oličenu u većem jazu između Brisela i Vašingtona, odlaganju evroatlanske integracije Srbije i ulasku u vlasničku strukturu starteških grana srpske ekonomije. Biberaj ne vjeruje da je budućnost Srbije uz Rusiju, izvan šire evropske porodice država i smatra da su prognoze o dolasku radikala na vlast u Srbiji, u slučaju da Kosovo dobije nezavisnost, prenaglašene. Biberaj i Kesić su saglasni da je Sjeverna Mitrovica «goruća tačka» u svakom od mogućih scenarija, a saglasni su i da su ekonomske i političke sankcije Srbije prema Kosovu, u slučaju proglašenja nezavisnosti vrlo izvjesne. (Kliker.info-VoA)