Washington : Proces ustavnih promjena u BiH trebao bi početi već narednog mjeseca
Već narednog mjeseca u Bosni i Hercegovini trebao bi biti pokrenut proces promjena Ustava.U ime američke administracije, ustavne promjene pratit će nekadašnji ambasador SAD u BiH Kliford Bond (Clifford Bond). On je nedavno zvanično imenovan na poziciju u Stejt departmentu i pred njim je zahtjevan zadatak.
Tehnička pitanja Iako su za američke zvaničnike promjene Ustava bitne za poboljšanje funkcioniranja BiH, one su iznimno važne za još jedan američki interes – ulazak BiH u NATO.Prema ocjenama naših sagovornika iz zvaničnih vašingtonskih krugova, punopravno članstvo BiH u NATO-u "nadohvat je ruke".- Bitno je riješiti pitanje vojne imovine. Moguće je da se to uradi u relativno kratkom roku i da rješenje bude kvalitetno. Dakle, da zadovolji i nas. Ostala pitanja više-manje su tehničke naravi. No, BiH ne može ući u NATO s ovakvim sistemom odlučivanja – kaže jedan od naših sagovornika.Šta treba mijenjati u ustavnoj organizaciji BiH, još nije precizirano. Niti će biti tako brzo.Zna se da se procedure odlučivanja moraju pojednostaviti, da se Predsjedništvo BiH treba djelimično razvlastiti, a Vijeće ministara ojačati, da se broj državnih poslanika treba povećati (možda čak i udvostručiti)…
– Uzmite primjer približavanja BiH Evropskoj uniji. EU želi imati jednu adresu za razgovore o poljoprivredi, naprimjer. Oni hoće da BiH ima ministarstvo poljoprivrede i da državni ministar ne čeka saglasnost svojih entitetskih kolega za projekte. Mi, s druge strane, želimo da BiH što prije uđe u NATO. Ali, suočavamo se s državama koje nas pitaju ko i kako odlučuje u toj zemlji. Hoće li nam se desiti da zbog njihovog kompliciranog sistema odlučivanja važne odluke čekaju – navodi zvaničnik.Ma koliko nekome to zvučalo poražavajuće, entitetsko glasanje u ovoj fazi promjena Ustava ne bi trebalo biti ozbiljnije razmatrano. Ipak, dio dužnosnika SAD s kojima smo razgovarali svjestan je da je ono postalo vrlo važan instrument političke borbe i ne veže ga samo za predstavnike jednog naroda.- Preciznije je reći da se radi o nacionalnom glasanju. Ono se najčešće zloupotrebljava. Kako u Predstavničkom domu Državnog parlamenta, tako i u entitetskim parlamentima. I to rade svi – rečeno nam je.Američki zvaničnici uglas ističu da reforma Ustava nema nikakve veze sa zatvaranjem Ureda visokog predstavnika (OHR).
Aprilski paket Naglašavaju da se zna šta treba uraditi kada je u pitanju Evropska povelja o ljudskim pravima, jasan je i problem da vlast ne funkcionira tako da ekonomija napreduje i štite se ljudska prava, a cijeli sistem u BiH nije kompatibilan sa zahtjevima EU.Neki od njih ističu da su upravo to tri oblasti promjena Ustava. U Vašingtonu se intenzivno razgovara kako "posložiti" ove faze i u kojem roku ih pokušati provesti.Kako god da se odluči, na ispitu će biti državni poslanici i politički lideri. Njima će, prije ili kasnije, biti prezentiran prijedlog o kojem moraju odlučiti. Američki zvaničnici nagašavaju da to što bude na stolu neće biti ni blizu tzv. aprilskog paketa.
Kako Amerikanci ocjenjuju Tihića, Silajdžića, Lagumdžiju, Čovića i Dodika Zanimljiva je karakterizacija političkih aktera u BiH od kojih zavisi odluka o predstojećoj ustavnoj reformi.Od Sulejmana Tihića očekuje se veoma mnogo. SAD računaju na njegovu političku razboritost i, donekle, hrabrost. On pak, nakon niza oštrih kritika i političkih "batina", nije voljan ući sam u nove igre, mada je svjestan da se ni na koga ne može osloniti.Haris Silajdžić, procjenjuje se, brutalno je izgubio u "eliti", ali se ne smiju potcijeniti njegov populizam i utjecaj u narodu. Slovi za čovjeka koji hoće sve, a na kraju uvijek završi praznih ruku.Zlatko Lagumdžija, tvrdi se u Vašingtonu, neće prihvatiti bilo kakvu bitniju ulogu u procesima jer ne želi hazardirati. Uz to, nejednom je Amerikancima jasno stavio do znanja da su ga izdali i ostavili na cjedilu te da neće ponoviti istu grešku.Zahtjevi Dragana Čovića za jačanje ovlasti općina i kantona ne uklapaju se u postavke Zapada. SAD i EU žele jaču državnu strukturu i voljeli bi vidjeti smanjene moći entiteta, a posebno kantona, ali znaju da to u ovom trenutku, jednostavno, nije moguće.Milorad Dodik vratio se s banjskog liječenja! Sada je spreman za nove pothvate. Nesumnjivi su njegova moć i utjecaj. Nejednom tokom serije razgovora koje smo imali navedeno je da bi nešto bilo dobro i potrebno uraditi, ali da to on neće dopustiti. I tu se priča završava. U Vašingtonu su svjesni njegove moći. Iako je nimalo ne vole, a njega bi najradije vidjeli u zatvoru, poštuju snagu premijera RS. On je jedini izvjesni pregovarač i nakon izbora naredne godine.
SAD se zalažu za zatvaranje OHR-a – Suprotno uvjerenjima, SAD se zalažu za zatvaranje OHR-a. Ta institucija u BiH je već 13-14 godina. Njemu je istekao rok trajanja. OHR treba zatvoriti kada bude ispunjeno pet ciljeva i dva uvjeta. Ironično je da Milorad Dodik, koji se toliko gorljivo zalaže za zatvaranje OHR-a, blokira rješenja koja će dovesti do toga – da se riješe državna i vojna imovina.A to su jedina krupna pitanja koja su preostala iz paketa 5+2. Kada se ona riješe, proces tranzicije OHR-a u EUSR može početi. Ako se to pitanje riješi, krajem godine OHR bi mogao biti zatvoren.Naravno, nas zanima da i u tom tijelu budu američki predstavnici. Želimo da oni budu zastupljeni na dosadašnjem nivou. Vidjet ćemo hoće li Rafi Gregorijan (Raffi Gregorian) ostati na toj dužnosti ili neće. Mi smo zadovoljni njegovim radom, on ima našu punu podršku i do njega je da odluči hoće li tražiti novo mjesto u Stejt departmentu ili ostati u BiH – kazao nam je jedan od dužnosnika iz Vašingtona. (Kliker.info-Dnevni avaz)
Komentari