hamburger-icon

Kliker.info

Video simulacija: Kako bi počeo nuklearni rat Zapada i Rusije, koliko bi bilo mrtvih i ko bi prvi bio uništen

Video simulacija: Kako bi počeo nuklearni rat Zapada i Rusije, koliko bi bilo mrtvih i ko bi prvi bio uništen

16 Septembra
14:57 2022

Simulacija nuklearnog rata, koji su razvili istraživači povezani s Programom za znanost i globalnu sigurnost Sveučilišta Princeton (SGS), pokazuje što bi se desilo u slučaju nuklearnog rata između Rusije i NATO-a, piše Newsweek.

Riječ je o četverominutnom audiovizualnom prilogu pod nazivom “Plan A”, koji je prvotno predstavljen 2017, a od 2019. može se pogledati na YouTubeu. Zanimanje za tu stravičnu simulaciju, nakon prvotne fascinacije koju je izazvala, ubrzo je splasnulo. No nakon ruske invazije na Ukrajinu i njihovih kriptičnih prijetnji nuklearnim arsenalom, video je pogledalo više od milijun ljudi.

“Koliko se može zaključiti, ovo je najozbiljnija nuklearna kriza, još od kraja Hladnog rata. Premda je rizik od nuklearnog rata još uvijek kategoriziran kao nizak, kriza poput ove s kojom se trenutačno suočavamo često rezultira pogrešnom komunikacijom između strana. Sve može biti dodatno pogoršano činjenicom da postoji vrlo malo aktivnih linija komunikacije između Rusije i SAD-a/NATO-a”, rekao je za Newsweek, Alex Glaser, jedan od kreatora plana A i vanredni profesor na Princetonu.

Rusi i Amerikanci si ne vjeruju

No čak i prije ukrajinske krize, Rusija, kao i Sjedinjene Američke Države polako su napuštale dugogodišnje ugovore o kontroli nuklearnog oružja, započele razvoj novih vrsta nuklearnog oružja i proširile raspon okolnosti u kojima se to oružje može koristiti.

Plan A pokazuje kako bi lokalizirana nuklearna razmjena mogla brzo eskalirati u globalnu katastrofu. Scenarij prikazan u prilogu baziran je na temelju dostupnih dokaza.

“Naš tim koristio je neovisne procjene trenutnog položaja američkih i ruskih snaga, planova nuklearnog rata i ciljeva nuklearnog oružja. Simulacija je također podržana skupovima podataka o trenutno raspoređenom nuklearnom oružju, snazi oružja i mogućim ciljevima za određeno oružje, kao i redoslijedu borbe kojim se procjenjuje koje oružje ide na koje ciljeve. Naravno, nismo imali nikakav pristup povjerljivim podacima i često smo koristili ‘jednostavna‘ pravila pri procjeni ciljeva”, elaborirao je Glaser.

Broj žrtava određen je pomoću podataka iz NUKEMAP-a, online alata koji je razvio Alex Wellerstein sa Stevens Institute of Technology.

“Procjenjuje se da bi u prvih nekoliko sati sukoba bilo više od 90 milijuna mrtvih i ozlijeđenih. Stvarni broj smrtnih slučajeva znatno bi se povećao zbog smrti uzrokovanih kolapsom medicinskih sustava, kao i nuklearnih padavina i drugih dugoročnih učinaka, uključujući moguću nuklearnu zimu na globalnoj razini”, objasnio je Glaser.

Kronologija anihilacije

Simulacija počinje u kontekstu konvencionalnog sukoba – Rusija ispaljuje nuklearni projektil iz baze u blizini grada Kalinjingrada. NATO zatim uzvraća jednim zračnim napadom nuklearnim oružjem.

Nuklearna razmjena brzo eskalira u Europi gdje Rusi lansiraju 300 bojevih glava kako bi uništile baze NATO-a i zaustavile napredovanje savezničkih trupa.

Nakon što je veći dio Europe uništen, NATO lansira oko 600 bojevih glava iz američkih kopnenih i podmorničkih projektila na ruske nuklearne snage. Prije nego što su njezini oružani sustavi uništeni, Rusija ispaljuje projektile iz cestovnih vozila i podmornica.

U završnoj fazi sukoba, i Rusija i NATO gađaju 30 najnaseljenijih gradova i gospodarskih središta svojih protivnika – pri tome lansirajući 5 do 10 nuklearnih bojevih glava (ovisno o broju stanovnika) na svaki od ciljeva.

“Ako započne nuklearni rat, bit će vrlo teško spriječiti da on ne eskalira u apsolutni nuklearni rat”, rekao je Glaser.

Moguće je i da nuklearna razmjena ostane “ograničena”, tj. da druga strana odstupi ili odgovori samo konvencionalnim oružjem, No u tom slučaju na donositelje odluka jamačno bi se stvorio neizdrživ pritisak da “odgovore istom mjerom”, piše Newsweek.

“Posljedice nuklearnog rata za život na Zemlji bile bi”nezamislive. Ne bih želio uopće nagađati koliko bi trebalo vremena da se čovječanstvo od njega oporavi”, zaključio je Glaser i upozorio na jedno istraživanje koje je pokazalo da bi u slučaju nuklearnog sukoba između Sjedinjenih Država i Rusije umrlo pet milijardi ljudi.

(Jutarnji list)

Podijeli

Komentari

Još nema komentara

Komentariši

Napiši komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.
Obavezna polja su označena *

Idi na alatnu traku