Kliker.info

Srpska pravoslavna crkva proslavlja danas najveći hrišćanski praznik – Vaskrs, kojim se slavi vaskrsenje Isusa Hrista iz mrtvih i koji predstavlja suštinu hrišćanske vjere. Vaskrs je praznik pobjede života nad smrću, dobra nad zlom. Vaskršnju liturgiju u Sabornoj crkvi Rođenja presvete Bogorodice u Sarajevu služio je mitropolit dabrobosanski Hrizostom, uz sasluženje sveštenika te mitropolije.

Starješina Saborne crkve u Sarajevu Vladimir Stupar nakon liturgije pročitao je poslanicu patrijarha Porfirija u kojoj je poručeno da crkveni Božji narod treba da se suprotstavi individualističkom načinu života, živeći po primjeru apostola, podvižnika, mučenika, odnosno po primjeru liturgijskog načina postojanja Crkve.

Dodao je da u zajednici slobode s Hristom i drugim čovjekom, kako to pokazuje liturgija, čovjek predokuša svoje istinsko postojanje.

“Jedino u zajednici slobode, ljubavi s drugim čovekom i Bogom, čovjek postaje apsolutna i neponovljiva ličnost. U toj zajednici ljubavi s drugim i čitava priroda i sve što je oko nas nam je drago i dragocjeno”, naglasio je Stupar.

Ponoćnom liturgijom u pravoslavnim hramovima širom Bosne i Hercegovine počela je proslava Vaskrsa, praznika kojim se slavi vaskrsenje Isusa Hrista.

BANJALUKA
Pred velikim brojem vjernika, njegovo preosveštenstvo episkop banjalučki Jefrem služio je vaskršnju liturgiju u Sabornom Hramu Hrista Spasitelja u Banjaluci.

Mitropolit banjalučki rekao je da se danas živi u teškom vremenu, ali da sve probleme treba rješavati u svjetlosti vaskrsenja Hristovog.

“U našem životu treba da je više optimizma, nade i vjere. Ne postoji nijedna situacija iz koje nema izlaza ako se služimo pravim sredstvima i tako možemo stići do pravog cilja. Neka Bog podari da tako bude svakom pojedincu, svima nama i cijelom našem narodu”, istakao je mitropolit Jefrem.

MOSTAR
Svetu arhijerejsku liturgiju na najveći hrišćanski praznik Vaskrs, mitropolit zahumsko-hercegovački i stonsko-primorski Dimitrije služio je u Sabornoj crkvi Svete Trojice u Mostaru gdje je obavljeno pashalno jutrenje, a zatim i sveta arhijerejska liturgija.

“Ovaj hram se polako uzdiže i ako Bog da završićemo ga, ali još važnije je da budemo živa crkva i da se okupljamo oko ove čaše. Ovaj hram u kome stojimo je slika spasenja, slika tijela Hristovog, jer je tijelo Hristovo naše spasenje”, rekao je mitropolit Dimitrije.

Mitropolit je istakao da nema druge ljubavi osim Hristove.

“Sve ove naše ljubavi zemaljske, one su prolazne i ako nisu promišljene i u Hristu osmišljene, ako nisu vrline, čestitost i poštenje, one nam donose smrt i sirotinju, nedostatak. Ne možemo se nikada zasititi ovoga svijeta ako ga kroz Hrista ne primamo, a to znači kroz jevanđeoske vrline, kroz Hristove zapovijesti, Hristovu riječ, onako kako on zapovijeda i kako je blagosloveno”, poručio je vladika Dimitrije.

Sveta liturgija služena je u ponoć u manastiru Žitomislić i hramu Svetog Vasilija Ostroškog u Blagaju, dok je vaskršnja liturgija služena u hramu Vaznesenja Gospodnjeg u Bijelom Polju.

TREBINJE
U Sabornom hramu Preobraženja Gospodnjeg u Trebinju jutros je služena Sveta liturgija povodom najvećeg hrišćanskog praznika Vaskrsa. Svetoj liturgiji prisustvovao je veliki broj vjernika, koji su se pričestili tokom službe.

TUZLA
U Sabornom hramu Uspenja Presvete Bogorodice u Tuzli jutros je održana vaskršnja liturgija, koju je predvodio svećenik Miloš Trišić. Molitvom i čitanjem Evanđelja, pravoslavni vjernici su dočekali najveći hrišćanski praznik.

ZENICA

U Crkvi rođenja Presvete Bogorodice u Zenici služena je vaskršnja liturgija na kojoj su vjernicima prenijete poruke mira i ljubavi. U obraćanju vjernicima naglašena je važnost ovog praznika, pobjeda života nad smrću i te uloge u učvrščivanju vjere. Poslane su poruke mira: da živimo u slozi, gradeći mir svuda oko sebe kako bi se neke vrijednosti koje su važne, a zaboravljene ponovo vratile.

BIHAĆ
U pravoslavnoj crkvi u Bihaću obilježen je Vaskrs, najvažniji praznik u pravoslavnoj vjeri. Liturgijom i porukama mira, ljubavi i nade, vjernici su se prisjetili značaja zajedništva i duhovne obnove. Vaskrs će tradicionalno proslaviti u krugu porodice, uz radost, blagoslov i međusobnu podršku.

“Danas smo ovdje kroz svetu liturgiju poslali poruke ljubavi, poruke mira, poruke života, mnogi kažu suživota, ali i života. Iz crkve se uvijek šalju poruke života, i ono što sam rekao na kraju liturgije u besjedi, da uvijek budemo ljudi a nikada neljudi, to je po meni jedna od najboljih poruka Vaskrsa”, rekao je paroh bihaćki Slaviša Milinović.

BIJELJINA
Vaskrs je svečano dočekan i u brojnim hramovima u Semberiji. Mitropolit zvorničko-tuzlanski Fotije služio je vaskršnju liturgiju u Sabornom hramu rođenja presvete Bogorodice, gdje se okupio veliki broj vjernika koji su poslali poruke zajedništva i mira.

“Danas je naša vjera sva u Vaskrsenju, danas treba da budemo siti i duhovno i tjelesno vaskrsenja Hristovog. Naša vjera bi bila forma bez suštine ako ne bi bilo vaskrenja Hristovog”, rekao je mitropolit Fotije.

Mitropolit Fotije je rekao da je vaskrsenje Hristovo punoća vjere.

“Zato moramo imati svoje podvige, svoja raspeća, velika stradanja”, rekao je vladika Fotije.

DOBOJ
Najveći hrišćanski praznik pravoslavni vjernici danas slave i u Doboju. Stotine ljudi jutros su prisustvovale vaskršnjim liturgijama. I u pravoslavnom spomen-hramu Svetih apostola Petra i Pavla  okupili su se brojni vjernici. Nakon liturgije, Vaskrs se obilježava u krugu porodice.

ZVORNIK
Na području Zvornika u svim hramovima i crkvama jutros su služene vaskršnje liturgije i pročitana vaskršnja poslanica Njegove svetosti patrijarha srpskog Porfirija. U Sabornom hramu Rođenja Presvete Bogorodice, vaskršnju liturgiju, kojoj je prisustvovao veliki boj vjernika, služio je sveštenik Miloš Zekanović. Vjernici su nakon molitve pristupili Svetoj tajni pričešća.

PRIJEDOR
Praznik vaskrsenja Hristovog dočekan je u duhovnoj radosti i molitvenom sabranju u Manastiru Klisina kod Prijedora, gd‌je je u ponoć služena liturgija u Hramu Svete velikomučenice Marine. Liturgiju je služio Nјegovo preosveštenstvo episkop bihaćko-petrovački Sergije, uz sasluženje nastojatelja manastira arhimandrita Vasilija i sveštenstva. Tokom liturgije pročitana je vaskršnja poslanica Srpske pravoslavne crkve, a veliki broj vjernika se pričestio i u molitvi dočekao najveći hrišćanski praznik.

PRNJAVOR
U svim pravoslavnim hramovima u Prnjavoru jutros je sveštenstvo u prisustvu velikog broja vjernika služilo liturgije povodom najvećeg hrišćanskog praznika – Vaskrsa. U Hramu Svetog velikomučenika Georgija u Prnjavoru molitvu je predvodio arhijerejski namjesnik prnjavorski, protojerej-stavrofor Duško Drinić. Obraćajući se vjernicima, Drinić je rekao da crkva poziva da se kroz molitve, dobročinstva i ljubav prema bližnjima svjedoči vjera u vaskrslog Gospoda i da njegovo vaskrsenje bude izvor života i spasenja.

Proslavu Vaskrsa, kojoj je prethodila priprema višenedjeljnim postom, pravoslavni vjernici prvo počinju u hramovima, okupljeni u zajednici na Svetoj liturgiji, čiji vrhunac predstavlja pričešćivanje – sjedinjenje sa Bogom.

Potom se proslava nastavlja u krugu porodice, gdje posebnu radost, naročito djeci, predstavlja tucanje šarenim vaskršnjim jajima.

Šareno jaje predstavlja samu simboliku Vaskrsa. Jaje je simbol rađanja života, pile prokljuje ljusku i izlazi, kao što je Hristos ustao iz mračnog groba i uznio se na nebo.

Pravoslavni vjernici okupe se oko vaskršnje trpeze i izgovore molitvu Gospodnju “Oče naš”, te otpjevaju vaskršnji, pobjedonosni tropar “Hristos vaskrse iz mrtvih i smrću smrt pobijedi…”.

Vaskrs se slavi tri dana, tokom kojih se pravoslavci pozdravljaju sa “Hristos vaskrse”, uz otpozdrav “Vaistinu vaskrse”.

Vaskrsenje Gospoda Isusa Hrista, kako se taj praznik označava u kalendaru Srpske pravoslavne crkve, najstariji je hrišćanski praznik i praznuje se još od prvih vremena hrišćanstva. Glavni je pokretni praznik i na osnovu njegovog datuma određuje se kada će pasti drugi pokretni vjerski praznici.

Na Prvom vaseljenskom saboru, održanom u Nikeji 325. godine nove ere, Crkva je ustanovila da se Vaskrs praznuje u prvu nedjelju koja dolazi iza punog Mjeseca, a koji se pojavljuje poslije prve ravnodnevice, s tim da to ne može biti prije 4. aprila, niti poslije 8. maja.

Ovakav kanonizovani princip određivanja datuma Vaskrsa danas primjenjuju pravoslavne crkve, odnosno crkve koje su ostale na ortodoksnoj, pravovjernoj liniji.

Radi značaja ovog praznika, svaka nedjelja u toku godine je “mali Vaskrs”.

(Kliker.info-BHRT)