Kliker.info

Na pitanje da li je izglasavanjem nezavisnosti BiH napravila pravi potez, Inzko odgovara:

“Da, bila je to logična odluka nakon izlaska Slovenije i Hrvatske iz bivše zajedničke države. Referendum o nezavisnosti, koji je održan 29. februara i 1. marta 1992, tražila je Evropa, ali niko nije mogao predvidjeti rat s toliko patnje.”

Gdje je BiH četvrt stoljeća kasnije?

“Danas je raspoloženje mnogo gore nego kad je završen rat. Tada je barem bilo nade u bolji život. Nema povjerenja među narodima, onako kako su povjerenje izgradili Nijemci i Francuzi, Nijemci i Poljaci, čak su Nijemci i Izraelci pronašli konsenzus.”

Zašto su nacionalisti tako snažni u BiH?

“Nije bilo aktivne politike pomirenja. Sve počinje u školama, gdje se historija uči iz različitih udžbenika. Čak postoje mnogi slučajevi dvije škole pod istim krovom. Stalno se potenciraju razlike umjesto zajedništva.”

Jaz između onih koji negiraju i brane državu je veći nego ikad. Hoće li se situacija ikad promijeniti?

“Potrebno je vrijeme, dosta vremena. I mi u Austriji smo 1918. godine dobili državu ‘koju niko nije želio’ jer je većina tražila jače veze s Njemačkom. Onda Austrija nije postojala sedam godina (1938-1945), ali smo na kraju Drugog svjetskog rata ipak dobili novu šansu. I Bosni i Hercegovini treba dati šansu.”

Mnogi smatraju da je Daytonski ustav zacementirao podjelu zemlje.

“Dayton je bio izuzetno uspješan kao mirovni sporazum. Zaustavio je rat, a to je velika stvar, pogledajte to na primjeru Sirije. Daytonski ustav je donio komplicirano uređenje, s 14 vlada i parlamenata. Uz dobru volju i snažnu podršku međunarodna zajednica je uspjela napraviti velike stvari odmah poslije rata. Ništa nije bilo zajedničko, ni monetarni ni poreski sistem, ni registarske tablice, ni državni simboli (zastava, grb, himna), nije bilo granične policije, zajedničke vojske… Sve ovo je postignuto, ali u posljednjih 10-ak godina imamo manje uspjeha.”

RS, pod vodstvom Milorada Dodika, pokazuje otvorene secesionističke težnje. Zašto mu međunarodna zajednica ne odgovori?

“Eventualna secesija bit će crvena linija koja će natjerati međunarodnu zajednicu da reagira.  Dodik je veliki politički talent, ali talent se može iskazati na različite načine. Bio je miljenik Zapada, prepoznao je genocid u Srebrenici, a onda propustio mnogo šansi.”

Šta Visoki predstavnik može učiniti?

“Nadam se da se niko neće igrati s vatrom i natjerati me da reagiram. Tempo mojih aktivnosti uveliko određuje 12-člani Upravni odbor. Stavili smo naglasak na odgovornost lokalnih političara, želimo ojačati domaće institucije. Visoki predstavnik ne može zauvijek ostati u BiH.”

Kolika je opasnost da se BiH raspadne?

“Dok sam visoki predstavnik, neću dozvoliti raspad BiH. Vjerujem u ovu zemlju! Neuspjeh BiH bio bi neuspjeh čovječanstva, dokaz da je zajednički suživot nemoguć.”