hamburger-icon

Kliker.info

Valentin Inzko: Međunarodna zajednica će najoštrije odgovoriti na svaki pokušaj podjele BiH

Valentin Inzko: Međunarodna zajednica će najoštrije odgovoriti na svaki pokušaj podjele BiH

22 Maja
16:39 2010

Konferencija država EU-a, zapadnoga Balkana te SAD-a, Rusije i Turske, najavljena u Sarajevu za  2. juna, trebala bi biti prilika za rezimirati rezultate europskih integracija regije 10 godina nakon zagrebačkog summita. Španjolsko predsjedništvo Europske unije, koje je i iniciralo sarajevski skup, usprkos određenim poteškoćama naposljetku je dobilo podršku ostalih članica Unije za njegovo održavanje, prema tzv. modelu Gymnich koji će zajamčiti sudjelovanje svih strana, uključujući i Srbiju i Kosovo.Valentin Inzko, visoki predstavnik međunarodne zajednice i posebni predstavnik EU (EUSR) u BiH, na početku ekskluzivnog razgovora za Vjesnik potvrdio je da će sarajevski summit biti održan na razini ministara vanjskih poslova, a naše prvo pitanje odnosilo se upravo na očekivanja od toga skupa.

– Ministri vanjskih poslova Europske unije i zemalja zapadnog Balkana susrest će se 2. lipnja u Sarajevu kako bi pokušali prevladati prepreke nastojanjima ovog područja da postigne stabilnu demokraciju i prosperitet napredujući ka punoj integraciji u EU. Ta konferencija bit će važna prekretnica ako lideri ovog prostora uspiju velika poboljšanja u regionalnim odnosima pretočiti u pragmatična rješenja u ključnim političkim područjima. Uniji je cilj osigurati stabilnost i prosperitet u regiji i jasno je da suradnja znači da će se dobrobiti brže osjetiti. Očekujem i pomake glede liberalizacije viznoga režima za građane BiH kad je riječ o njihovu putovanju u zemlje Unije. Unatoč trenutnom političkom zastoju, BiH je postigla stvaran napredak u stotinama reformi povezanih s tim pitanjem; neke je još potrebno završiti, ali Unija prepoznaje da je BiH postigla znatan napredak. Zašto taj napredak nije bio prije moguć, pitanje je za političko vodstvo BiH, ali on pokazuje da zemlja može prosperirati usprkos izjavama nekih koji tvrde drukčije.
Očekujem da će do ove konferencije Europska komisija objaviti preporuku glede liberalizacije viznog režima.
• U više navrata govorili ste da bi političari u BiH trebali iskoristiti razdoblje prije izbora u listopadu za provedbu reformi i ubrzanje euroatlantskog integriranja. No, i sami spominjete da su reforme potrebne za viznu liberalizaciju kasnile, a kad je riječ o ostalima, čini se da su se svi pomirili s tim da neće biti većih pomaka sa sadašnjom garniturom vladajućih političara u BiH.

– Budući da ni izdaleka nismo iskoristili protekle tri i pol godine, razočaravajuće je kako se čini da su političari zadovoljni što će izgubiti i sljedećih pet mjeseci! Nadao sam se da će ih predizborno razdoblje primorati da poduzmu aktivnosti, ako ni zbog čega drugog onda zato da bi mogli reći svom izbornom tijelu: "Pogledajte, mi smo učinili to i to za vas!" Znam da bi to bio predizborni trik, ali kad imate pola milijuna nezaposlenih u BiH, određeni napredak dao bi nadu. Političari će i dalje moći dokazati da im je interes građana na srcu ako svoju kampanju usmjere na pitanja koja brinu stanovnike ove zemlje. Oni žele vidjeti nova radna mjesta, ekonomski razvoj, učinkovitiju borbu protiv korupcije i kriminala, bolje propise glede obrazovanja i zdravstva te pravičniji sustav skrbi. Upravo na tim pitanjima građani mogu u listopadu stvoriti informiranu procjenu. Kao što sam ranije rekao, glasači su ti koji imaju stvarne ovlasti za odlučivanje i moraju ih moći iskoristiti na informiran način.
• Kakvo je u tom kontekstu značenje uvjetnog prijama BiH u Akcijski plan za članstvo NATO-a (MAP)? Vjerujete li da će vlasti BiH ispuniti zahtjeve iz Tallinna o raspodjeli vojne imovine?

– Važno je istaknuti da uspješna prijava BiH za sudjelovanje u MAP-u predstavlja težnju svih glavnih stranaka već dugo vremena. Za to postoji i nadmoćna podrška građana. Uvjet postavljen za provedbu MAP-a o raspodjeli nepokretne vojne imovine treba još hitnije ispuniti. Posljednji zaključci ministara vanjskih poslova zemalja NATO-a u Tallinnu u cijelosti su sukladni uvjetima koje je postavio Upravni odbor Vijeća za provedbu mira (PIC) glede odluke o zatvaranju OHR-a i njegovoj tranziciji u angažman predvođen Unijom. Cilj dvaju programa 5+2 Upravnog odbora PIC-a poziva na prihvatljivo i održivo rješenje pitanja vojne imovine. Ako BiH želi otpočeti MAP u rujnu zajedno s Crnom Gorom, njezino političko vodstvo treba postići sporazum prije izbora i time pokazati biračima da može učiniti nešto pozitivno. Stoga apeliram na vlasti BiH da iskoriste odluku iz Tallinna i stvore politički zamah koji će voditi ka zaključivanju sporazuma o nepokretnoj vojnoj imovini, sukladno Zakonu o obrani BiH, kojim će država BiH imati u posjedu vojnu imovinu koja joj je potrebna u buduće vojne svrhe.
• Predsjedatelj Predsjedništva BiH Haris Silajdžić i njegova stranka optužili su Vas da ste na pitanju državne imovine popustili pritiscima iz RS-a te da model raspodjele imovine koji podržava OHR vodi raspadu zemlje jer, navode, nijedna država u kojoj je taj model primijenjen nije opstala, npr. bivša zajednica Srbija i Crna Gora. Kako odgovarate na te kritike?

– Prvo, pitanje vlasništva nad dvjema ključnim kategorijama državne imovine, imovinom koja je predmet Sporazuma o sukcesiji i onom koja je bila u vlasništvu nekadašnje SR BiH, nikad nije razriješeno, a drugo, uloga je OHR-a (Ureda visokog predstavnika) održati status quo dok se ne postigne dogovor domaćih predstavnika. Činjenica je da po imovinskim registrima BiH trenutno ima vlasništvo nad vrlo malo imovine, a entitetski zahtjevi za vlasništvo nad tom imovinom ostaju predmet pravnog spora. Posljedica toga su silni troškovi za porezne obveznike – oko 70 milijuna KM u protekle tri godine, da ne spominjemo umanjenu vrijednost te imovine u očima potencijalnih investitora.
Vijeće ministara BiH, entitetske vlade, kao i vlada Distrikta Brčko moraju postići međuvladin sporazum o državnoj imovini, koji će osigurati da svaka razina vlasti posjeduje imovinu koja joj je neophodna za obavljanje njezinih ustavnih i pravnih ovlasti. Taj zadatak moraju provesti vođe u BiH. Međunarodna zajednica neće to pitanje riješiti za njih, bez obzira na razne pokušaje da nas se natjera da mi to učinimo. Ono za što smo mi zainteresirani samo je zakonito i održivo domaće rješenje. Ni više ni manje od toga.
Održiva raspodjela državne i vojne imovine pitanje je koje je ostalo otvoreno u Daytonu i Vijeće za provedbu mira pozvalo je vlasti u BiH da postignu dogovor o tom otvorenom pitanju prije zatvaranja OHR-a. Paradoks je da je OHR učinio više nego bilo koja vlada u BiH da to pitanje bude riješeno, sastavivši i popis državne imovine, kako bi se mogla razmatrati odluka o zatvaranju Ureda. No OHR to ne može odraditi umjesto vlasti; BiH sama mora postići dogovor o raspodjeli tih kategorija imovine.
• Spomenuli ste da je to jedno od pitanje koje treba riješiti prije zatvaranja OHR-a. Što je s planom o transformaciji OHR-a u Ured posebnog predstavnika EU u BiH? Možete li potvrditi spekulacije o tome da se razmatra mogućnost preseljenja OHR-a iz Sarajeva u Bruxelles, pri čemu bi Ured zadržao ovlasti reagirati samo u mogućim kritičnim situacijama?

– Nema potrebe da se spekulira o budućnosti Ureda visokog predstavnika jer je jedna stvar veoma jasna. Tijela vlasti BiH moraju u cijelosti provesti program s pet ciljeva plus dva uvjeta koje je postavio Upravni odbor Vijeća za provedbu mira kako bi se omogućilo zatvaranje OHR-a. Oni diktiraju tempo zatvaranja i odluka hoće li Ured biti zatvoren ili neće, samo je u rukama Vijeća za provedbu mira.
• Rad Vašeg ureda na stalnoj je meti kritika RS-a, posebno premijera tog entiteta Milorada Dodika. Na jednoj tribini na kojoj ste zajedno govorili, Dodik je rekao da budućnost BiH vidi »bez Inzka«, no i Vi ste replicirali da će BiH u budućnosti biti »bez Dodika«. Iako su izjave izrečene u pomalo ležernom ozračju, vjerujem da imaju i ozbiljnije značenje. Možete li ih komentirati?

– Kao što ste rekli, taj komentar je dan u ležernoj atmosferi; ništa osobno. Siguran sam da je predsjednik Vlade Dodik htio reći – bez OHR-a kao institucije, i u tome bih se s njim složio, ali prvo treba postići uvjete koji bi to omogućili i o kojima sam maločas govorio.
• Ipak, u javnosti se stječe dojam da Dodik, barem na retoričkoj razini, prilično uspješno osporava autoritet OHR-a. Zašto nije bilo odlučnije reakcije na njegove provokativne poteze spram autoriteta međunarodne zajednice?

– Činjenica je da takva retorika neće ubrzati odlazak OHR-a, moglo bi se dogoditi upravo suprotno, ali to pogađa građane ove zemlje. Zapravo, BiH bi trebala biti u fazi kad posebne ovlasti međunarodne zajednice ne bi trebale biti nužne i kad bi se, umjesto njih, politički program u zemlji postavljao prema pitanjima koja se tiču integracije u EU. Međunarodna zajednica zapravo je i morala preispitati svoj pristup zbog retorike, napada na Dayton i zastoja reformi kojem smo bili svjedoci. Rezultat je da ja ostajem ovdje kao visoki predstavnik i kao specijalni predstavnik EU, s punim ovlastima kojima raspolažem i neću oklijevati upotrijebiti ih ako ustavni poredak bude doveden u opasnost. Ipak, najbolje bonnske ovlasti su u rukama građana. Izbori su pred nama i oni bi trebali sumirati rezultate svih – odnos između glasne neproduktivne retorike i stvarnih postignuća koja su unaprijedila život i podigla standard.
• Kako procjenjujete ulogu susjednih zemalja, ponajprije Hrvatske i Srbije, i njihov utjecaj na prilike u BiH? Možete li nam dati svoj pogled na širi regionalni politički kontekst u kojem, dojam je, počinju puhati vjetrovi suradnje? Jesu li tvrdokorne politike koje su sada vladajuće u BiH anakrone u tom kontekstu?

– Deklaracija o Srebrenici koju je prihvatio parlament Srbije, premda nije spomenuta riječ genocid, ukazuje na vrlo pozitivan razvoj situacije. To, kao i generalni pristup predsjednika Borisa Tadića cjelokupna je međunarodna zajednica pozdravila svim srcem. Potom, posjet predsjednika Ive Josipovića zajedno s vjerskim vođama Ahmićima i Križančevu Selu značila je veliki doprinos pomirenju. Također, nedavni trilateralni sastanci inicirani uz angažman Turske, posebno ministra Ahmeta Davutoglua, predstavljaju pozitivan doprinos. Vrijeme je da i vođe u BiH počnu pokazivati spremnost na pomirenje, jer tvrdolinijaštvo nije u skladu s kontekstom suradnje i pristupanja, a ja se nadam da će se ovaj trend nastaviti. Europska unija izgrađena je na dijalogu, međusobnom poštovanju i regionalnoj suradnji u pitanjima od zajedničkog interesa. Konstruktivan regionalni dijalog može donijeti znatne prednosti u pogledu povećane ekonomske aktivnosti i suradnje.
• Mislite li da je, s obzirom na stalnu političku krizu, vjerojatna opcija podjele BiH, recimo nakon provedbe nekog referenduma koji bi inicirao Dodik?

– Odgovor je ne. I međunarodna zajednica je spremna i sada i ubuduće na najoštriji mogući način odgovoriti, ako bi to itko pokušao učiniti.

Ustavne reforme neće nestati s dnevnog reda
• Vjerujete li da je nakon izbora u listopadu moguć dogovor o promjenama Ustava BiH? Ne samo onima koje implicira presuda suda u Strasbourgu o predmetu Sejdić-Finci, nego i o drugim promjenama koje bi BiH učinile funkcionalnijom državnom i kompatibilnijom zahtjevima EU. Što mogu očekivati Hrvati u BiH, koji se sada čine najnezadovoljnijim?

– Ustavne reforme kao uvjet neće nestati s dnevnog reda. Ljudi ove zemlje morat će je organizirati tako da osiguraju zaštitu prava pojedinaca i grupa te da zemlja bude u stanju suočiti se s izazovima integracijskog procesa u EU i očekivanjima svojih građana. Razočarava, premda nije neočekivano, to što parlamentarna radna grupa uspostavljena kako bi se došlo do prijedloga za implementaciju odluke Europskog suda za ljudska prava, još nije ispunila svoj zadatak. Ovaj proces treba ponovo pokrenuti. Jedna bi opcija bila da se osnuje institucionalizirano tijelo s mandatom i nakon izbora, tako da se ne gubi više vremena. Kako bi imalo kredibilitet, to bi tijelo uključivalo političke predstavnike i pravne stručnjake i podnosilo bi izvještaj Vladi i Parlamentu.   Alenko Zornija (Vjesnik)

Podijeli

Komentari

Još nema komentara

Komentariši

Napiši komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.
Obavezna polja su označena *

Idi na alatnu traku