hamburger-icon

Kliker.info

Usvojen Zakon o demobiliziranim borcima u F BiH

Usvojen Zakon o demobiliziranim borcima u F BiH

26 Septembra
21:52 2006

Sjednici nisu prisustvovali delegati Kluba hrvatskog naroda s obrazloženjem da se nisu steklu uvjeti za današnji nastavak ove sjednice, otvorene 20. septembra, niti za izjašnjavanje o boračkom zakonu. Među brojnim razlozima, hrvatski delegati su naveli da u međuvremenu nije učinjeno ništa da se zakon pojavi u «normalnoj» formi, s preciznom kvantifikacijom i jasnim definiranjem potreba i mogućnosti, što su minimalni preduvjeti da bi bio ozbiljan i provodiv. Sjednici nije prisustvovao ni predsjedavajući Slavko Matić, pa je predsjedavala Spomenka Mičić. Primjena Zakona treba da počne od 1. januara iduće godine. Usvojen je i pored današnjeg pismenog upozorenja prvog zamjenika visokog predstavnika u BiH Lawrensa Butlera, kao i međunarodnih finansijskih institucija prije nekoliko dana da će bude li prihvaćen u predloženoj formi prouzročiti finansijsku katastrofu u budžetu FBiH. Bez obzira na ove preporuke, zakon su podržali svi prisutni delegati. Federalni ministar za boračka pitanja Zahid Crnkić, upitan da li je novac za  implementaciju planiran u nacrtu budžeta za 2007., odgovorio je: «Nije, ali nije ni mogao biti jer zakon nije bio donesen i nije bila stvorena obaveza. Sada je obaveza stvorena…». Predstavnici Saveza demobiliziranih boraca FBiH, koji su  ranije najavljivali da će 30. septembra u Sarajevu organizirati masovne proteste ako danas ne bude usvojen zakon koji reguliše njihova prava, izrazili su zadovoljstvo današnjim ishodom u Parlamentu. Predsjedniik Saveza Mehmed Šišić zahvalio je delegatima Doma naroda, a  ovu sjednicu ocijenio historijskom jer su demobilizirani borci konačno, nakon 11 godina od rata, dobili svoj zakon. Demobiliziranim borcem, prema ovom tekstu, smatra se pripadnik Armije RBiH, Hrvatskog vijeća obrane (HVO) i policije nadležnog organa unutrašnjih poslova, koji je učestvovao u odbrani BiH od 18. septembra 1991. do 23. decembra 1996. godine. 
Dobrovoljcem u organiziranju otpora smatra se pripadnik vojnih i policijskih jedinica koji je učestvovao u pripremi za odbranu i u odbrani BiH od 18. septembra 1991. do 19. juna 1992. godine, dok se veteranom smatra osoba koja je u jedinice oružanih snaga stupila od 19. juna 1992. do kraja 1992. godine i ostala neprekidno do 23. decembra 1995. godine ili je ranije demobilizirana od nadležnog organa, ali ne na lični zahtjev. Zakonom su, dakle, definirani pojmovi branilaca, učesnika u odbrani BiH, dobrovoljaca u organiziranju otpora i veterana kao kategorija koje imaju pravo na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti, prava na osnovu preostale radne sposobnosti, stimulativne mjere i prednost pri zapošljavanju, kao i prednost pri dodjeli kredita za podsticanje zapošljavanja, povoljnije uvjete penzioniranja, osnovno osiguranje, zdravstvenu zaštitu, stambeno zbrinjavanje, subvencioniranje plaćanja naknada za korištenje građevinskog zemljišta, prednost pri upisu u obrazovne ustanove i pravo na osiguravanje novca za nabavku udžbenika, te prednost pri dodjeli stipendija i smještaju u studentske domove.
 Definirano je i sedam kategorija onih koji se smatraju članovima porodice demobiliziranih boraca, i to oni koji imaju pravo na zdravstvenu zaštitu, prednost pri upisu u obrazovne ustanove i pravo na osiguranje novca za nabavku udžbenika te prednost pri dodjeli stipendija i smještaja u đačke i studentske domove, prednost pri zapošljavanju i pomoć u slučaju smrti.
Osnovicu za sva novčana primanja proistekla iz ovog zakona čini prosječna mjesečna netoplaća isplaćena u Federaciji BiH u prethodnoj godini, prema izvještaju Federalnog zavoda za statistiku.  Među novčanim primanjima su i naknade demobiliziranim borcima za vrijeme nezaposlenosti u visini od 25 posto prosječne plaće u Federaciji BiH za prošlu godinu. 
Ovisno o vremenu provedenom u odbrani BiH, ova naknada će biti isplaćivana u periodu od jedne do tri godine, a novac će osigurati kantonalne službe za zapošljavanje u saradnji s Federalnim zavodom za zapošljavanje.
 Nakon što se, po postupku propisanom Zakonom, utvrdi pravo na profesionalnu rehabilitaciju, sve institucije koje se finansiraju iz budžeta s najmanje 25 posto dužne su primiti demobiliziranog borca kojeg uputi nadležni kantonalni organ. 
 Ukoliko se rehabilitacija obavlja najmanje 100 kilometara od mjesta prebivališta, demobilizirani branilac ima pravo i na naknadu u visini 30 posto od osnovice za vrijeme provedeno na rehabilitaciji.   Dobrovoljac kojem je priznato učešće u odbrani BiH u trajanju od najmanje dvije godine ima pravo na starosnu penziju s navršenih 55 godina života i najmanje 30 godina penzijskog staža.
Veteran to pravo stiče s najmanje 35 godina penzijskog staža, bez obzira na godine života, odnosno kada navrši 60 godina života i uz najmanje 20 godina penzijskog staža, a novac za to će biti osiguran u federalnom budžetu.  Kantoni će propise o uvjetima, načinima i postupcima ostvarivanja prava proisteklih iz ovog zakona, a koja su u njihovoj nadležnosti, usaglasiti sa Zakonom o pravima demobiliziranih boraca i članova njihovih porodica u roku od šest mjeseci od njegovog stupanja na snagu. Ovo se ne odnosi na kantone koji su već propisali prava u jednakom ili većem obimu od zakonom utvrđenih, definirano je Zakonom.


(Fena)

 

Podijeli

Komentari

Još nema komentara

Komentariši

Napiši komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.
Obavezna polja su označena *

Idi na alatnu traku