Kliker.info

Zastupnici i izaslanici u Parlamentu BiH i članovi novog Vijeća ministara jesu sretni, a koliko će sreća potrajati, ovisi o njima samima. Parlamentarci su sretni što je samo tri mjeseca nakon što su zasjeli Vijeće za vanjske polove Europske unije odlučilo da stupi na snagu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju potpisan još prije sedam godina, pa se mogu sada malo “puhati“ iako ni oni ni njihovi prethodnici nisu za to nimalo zaslužni – zaslužne su Njemačka i Velika Britanija čiji je novi pristup BiH prihvatio EU.
I budući državni premijer i državni ministri, iako još nisu sjeli u fotelje, također, zbog odluke Vijeća za vanjsku politiku EU-a, mogu zadovoljno trljati ruke jer su sada BiH širom otvorena europska vrata.

Uslov svih uslova 

Hoće li parlamentarci i članovi Vijeća ministara znati iskoristiti priliku svog političkog života danu građanima ove zemlje, tek će se vidjeti. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i službeno će stupiti na snagu u junu  i od tog trenutka morat će početi izvlačenje države iz provalije, a imat će na raspolaganju šest godina da provedu obveze iz tog dokumenta.

Usporedo s pokretanjem ekonomskih reformi, vlasti će se morati “hrvati” s korupcijom i organiziranim kriminalom koje su do sada uglavnom tolerirale i zbog osobnih interesa političkih moćnika. O čemu se radi? Zemlja koja želi biti članica EU-a mora uskladiti svoje zakonodavstvo s pravnim tekovinama Europske unije i sve je to “složeno” u 35 poglavlja. O svakom od njih se s EU-om pregovara i nijedno poglavlje ne može se završiti dok se sva ne zatvore.

Prema novoj praksi EU-a, ustanovljenoj 2012. godine, prioritet nad prioritetima su poglavlja 23 i 24 i ona uvjetuju sve ostale pregovore. U najkraćem, usklađivanje bh. zakona u svim oblastima s legislativom EU-a je osnovna obveza prema članu 72 Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, a ispunjavanje obveza iz poglavlja 23 i 24 je osnova za započinjanje pregovora o članstvu u Europskoj uniji.

Ova dva poglavlja izravno se tiču sasijecanja korupcije i organiziranog kriminala koji su po pravilu proizvod zlouporaba političkih funkcija. Poglavlje 23 ima četiri zahtjeva – reforma pravosuđa, antikorupcijska politika, osnovna prava i prava državljana EU-a. Poglavlje 24 podrazumijeva 11 obveza u isto toliko oblasti –  vanjske granice i šengenski sustav, migracije, azil, vize, policijska suradnja, borba protiv organiziranog kriminala, protiv trgovine ljudima, protiv krijumčarenja i trgovine drogama, sudska i carinska suradnja.

Kada se zna da ekonomske reforme ostaju samo pusta želja i obično slovo na papiru, ako ih ne prati uništavanje korupcije i žestokog i učinkovitog udara na organizirani kriminal, jasno je zašto su poglavlja 23 i 24 prioritet svih prioriteta i zašto se u realizaciji obveza koje iz njih proizlaze ne može čekati službeno dobivanje kandidatskog statusa i početak pregovora BiH i EU-a o članstvu. Iskustvo Hrvatske koja je 1. jula 2013. postala članica EU-a pokazuje da se ta država prvo riješila krupne korupcije i organiziranog kriminala na visokoj razini i procesuirala neke od ključnih aktera.

Pažljiva kontrola

Europska unija ima čvrst stav – ne dopušta bilo kojoj državi da joj unosi svoju korupciju i kriminal jer bi se time, u konačnici, morao baviti Bruxelles. Sve to od bh. vlasti zahtijeva da odmah krenu u rat protiv korupcije i organiziranog kriminala uz obvezu da ga po bilo koju cijenu dobiju. EU će pažljivo, i slobodno se može reći, svakodnevno pratiti što se događa.

Drugim riječima, najkasnije od jula BiH mora konkretno pokazati da je u stanju sasjeći korupciju, sprječavati sukob interesa, izmijeniti sustav financiranja političkih stranaka, regulirati sustav javnih nabava i profesionalizirati državnu upravu. U prijevodu, to znači da treba razotkriti i procesuirati korumpirane političare što baš nije ni naporno ni komplicirano, a ni zahtjevno, jer se i golim okom može vidjeti tko su oni, poimenično.

Također, to podrazumijeva i oduzimanje nezakonito stečene imovinske koristi, ali i što je posebno važno, obvezna je i kontrola kaznenih prijava protiv političara i uopće dužnosnika koje su tužiteljstva na svim razinama odbacila, ali i obnavljanje sumnjivih sudskih postupaka protiv njih. Naši izvori kažu da “najmoćniji dijelovi međunarodne zajednice odavno imaju gotove popise s imenima petnaestak političkih moćnika iz BiH koji su akteri krupne korupcije i organiziranog kriminala na najvišoj razini, sa svim potrebnim detaljima”.

Oni dodaju da će te popise s dosjeima nadležni u BiH dobiti čim se kompletna vlast formira i konstituira, uključujući i kadrovske promjene u nekim tijelima nadležnim za istrage i procesuiranje. Potpora EU-a u razotkrivanju i procesuiranju aktera korupcije i organiziranog kriminala, bez obzira o kome se radilo, bit će maksimalna i o tome će ovisiti daljnji euroatlantski put BiH.