Kliker.info

John Lewis proslavio se kao vođa modernog američkog pokreta za ljudska prava u 1950-im i 60-im godinama. U 23. godini, rado je blisko sa Martinom Lutherom Kingom mlađim i bio je posljednji živi ključni govornik na maršu na Washington 1963. godine, na kom je King održao svoj poznati govor “Ja imam san”. Tokom tog istorijskog okupljanja, Lewis je podsjetio Ameriku na snagu pokreta za građanska prava.

“Snagom naših zahtijeva, naše odlučnosti i naše brojnosti, razdvojićemo segregacioni Jug u hiljadu dijelova i sastaviti ih u slici Boga i demokratije. Moramo reći: ‘Probudi se Ameriko! Probudi se! ‘Jer ne možemo se zaustaviti i nećemo i ne možemo biti strpljivi”, rekao je Lewis pred 250.000 ljudi.

Bivši američki predsjednik Barack Obama je rekao: “Na toliko načina, Johnov život je bio izuzetan. Ali, on nikada nije vjerovao da je ono što je on učinio više od onoga što to može učiniti bilo koji građanin ove zemlje. Vjerovao je da u svima nama postoji sposobnost za veliku hrabrost, želja da se čini ono što je ispravno, spremnost da vole svi ljudi i da im produžimo svoja Bogom data prava na dostojanstvo i poštovanje. I to zato što je on vidio najbolje u svima nama i da će i dalje, čak svojom odlaskom, služiti kao svjetionik na tom dugom putu ka savršenijem društvu.”

Od skromnih početaka do vođe građanskih prava

Rođen 21. februara 1940, u predgrađu Troyja, Alabama, John Lewis bio je sin berača pamuka koji je odrastao na rasno podijeljenom Jugu. Nije imao pravo glasa, nije mogao da se upiše na koledž, niti da dobije člansku kartu biblioteke, jer je bio crn.

Odlučan da bude dio borbe za jednaka prava, Lewis je dplomirao na Univerzitetu Fisk u Nahvilleu 1963. na reigiji i filozofiji.

Kao student, organizovao je sjedeće demonstracije protiv segregacijskog “Samo za bijelce” šaltera za preuzimanje hrane u menzi, kao i bojkot autobusa. Lewis je bio jedan od 13 originalnih “Jahača slobode” koji su bili prebijeni i uhapšeni jer su sjedili pored belih putnika u autobusu na međudržavnoj liniji na Jugu.

Dvije godine kasnije, kao predsjedavajući uticajnog Studentskog koordinacionog nenasilnog odbora, pomogao je registraciji na hiljade crnih glasača u mjestima poput Alabame i Mississippija. “Oduvijek sa se borio za ono što je ispravno”, rekao je Lewis.

Životne prekretnice

Kao 25-ogodišnji aktivista, Lewisa su teško pretukli državni policajci Alabame, kada je sa 600 mirnih demonstranata marširao zahtijevajući pravo glasa preko mosta Edmund Pettus u Selmi, Alabama, 7. marta 1965. Lewis je tada pretrpio frakturu lobanje. Televizijski snimci incienta, poznati kao “Krvava nedjelja”, izazvali su nacionalno buđenje i kraj rasne diskriminacije.

“Krvavo sam pretučen i na mene je bačen suzavac, tokom borbe za ono što je dobro za Ameriku. Naša zemlja nikada ne treba da bude ista zbog onoga što se dogodilo na tom mostu”, rekao je Lewis o tom istorijskom događaju.

Kasnije te godine, Lewis je stajao pored predsjednika Lyndona Johnsona kad je potpisivao ključni 1965. zakon o glasanju. Taj zakon je ukinuo diskriminatornu praksu glasanja koja je crncima ograničavala dobijanje političkih prava.

Uspjeh

Pokret za zaštitu ljudskih prava donio je Lewisu političku karijeru. Izabran je u Savjet Altanta Cityja 1981. Lewis je izabran u Kongres 1986. godine, nazivajući to “počasti života”. Služio je 17 mandata u Predstavničkom domu kao predstavnik Petog distrikta u Georgiji.

Ponekad zvan “savjest Kongresa”, Lewis se borio za jednakost zarada za manjine, reformu krivičnog pravosuđa, bezbjednost oružja i zdravstvenu zaštitu za sve. Kao priznanje za svoja dostignuća, predsjednik Barack Obama 2011. godine odlikovao ga je predsjedničkom Medaljom za slobodu, što je najviša civilna počast nacije.

“Svaki dan života Johna Lewisa bio je posvećen ostvarivanju slobde i pravde za sve”, rekla je predsjedavajuća Predstavničkog doma Nancy Pelosi. “Kao što je rekao prije 57 godina tokom marša na Washington, stojeći u sjenci Lincolnovog spomenika: ‘Naše misli, duše i srca ne mogu biti spokojni dok ne postoje sloboda i pravda za sve ljude.’ Koliko je to prikladno da je čak i posljednjih nedjelja njegove borbe sa rakom, John sakupio snagu da posjeti mirne proteste na kojima je najnovija generacija Amerikanaca izašla na ulice kako bi preuzela nezavršeni posao po pitanju rasne pravde”.

Lider većine u Senatu, Mitch McConnel​l, je rekao: “Istorija naše velike nacije stremila je samo ka pravdi zato što su veliki ljudi kakav je bio John Lewis preuzeli odgovornost na sebe kako bi pomogli da se to savlada. Naša nacija nikad neće zaboraviti tog amričkog heroja”.

Dok se bio podvrgnut tretmanu protiv raka, Lewis se vratio u Alabamu kako bi učestvovao na 55 komemoraciji marša za pravo glasa preko mosta Edmund Pettus. “Moramo izaći i glasati kao da nikad, nikad prije nismo glasali”, rekao je on. “Ja neću odsutati. Neću se predati. Nastavićemo borbu. Moramo da iskoristimo svoje pravo glasa kao nenasilni instrument ili alat kako bismo spasili dušu Amerike”.

Prije svoje smrti, Lewis je podržao bivšeg potpredsjednika Joea Bidena za demokratskog kandidata za predsjedničke izbore, u aprili 2020. U svom posljednjem javnom obraćanju, kongresmen je rekao: “Ne mogu da stojim po strani i posmatram predsjednika (Donalda) Trumpa kako anulira napredak za koji smo se tako naporno borili”.

Lewisov dugogodišnji prijatelj i kolega u borbi za ljudska prava, aktivista Jesse Jackson​, rekao je da će Lewis biti pamćen zbog rizikovanja sopstvenog života kako bi promijenio Ameriku nabolje.

(Kliker.info-Glas Amerike)