U fokusu BH Dana : Depozit jednog naroda
Za beogradske Večernje novosti Kusturica objašnjava da Na Drini ćuprija nije samo običan film praćen televizijskom serijom: "To je ukupan depozit jednog naroda koji će mu biti ‘isplaćen’, kada se makar na trenutak iz naših života odstrani svaka prolazna i nevažna stvar. Ostat će stanovnicima Višegrada posle snimanja filma i novi grad, Kamengrad, nova zadužbina smeštena nedaleko od ćuprije, biće to rekonstrukcija nekadašnje kasabe od klesanika." Dakle, pored drevne ćuprije, zadužbine Mehmed-paše Sokolovića, ovaj pogranični gradić dobit će i novu zadužbinu, "kasabu od klesanika", Kamengrad, vakifa Emira Kusturice.
Zašto će slavni reditelj graditi Kamengrad na Drini? "Višegrad", veli on, "danas sumorno izgleda, baš kao i Sarajevo. U Sarajevu kompletno stanovništvo ‘presvučeno je u neke nove kostime’, u Sarajevu danas nema mnogo ljudi, koji su ranije tamo živeli. Uključujući i mene." A ništa ne kaže ima li u Višegradu mnogo ljudi koji su ranije tamo živjeli. Tek dodaje tko će široko odriješiti kesu: "Premijer Republike Srpske Milorad Dodik je pokazao da je čovek za velika dela, činjenica da nastoji da u Višegrad vrati život, mnogo govori."
Kad je već riječ o "depozitu naroda", taj "depozit" govori puno više od Dodika: po popisu stanovništva iz 1991. u općini Višegrad živjelo je 21.199 stanovnika, od tog 63 posto Bošnjaka, 32 posto Srba i pet posto ostalih. U ratu je kompletno bošnjačko stanovništvo protjerano i pobijeno, a ono malo ljudi što se vratilo izloženo je neviđenim mukama i šikanama. Citirani Avaz od 3. listopada ove godine izvješćuje da bošnjački povratnici u višegradskim selima žive "kao u kazamatima". Općinske vlasti ne žele da im priključe ni struju.
Ovih dana sam pročitao jedan izvrstan roman o Višegradu, preveden s njemačkog jezika, gdje mladi stanovnik tog grada Saša Stanišić, sad egzilant u Njemačkoj, opisuje nedavnu ratnu stvarnost toga grada, u kojem su "oslobodioci" starosjedioce Bošnjake masovno ubijali, pa potom bacali u Drinu. Potresne scene tog romana više su obilježile naše dane, nego Andrićeva genijalna kronika, ali taj "depozit" Kusturicu očito ne zanima, jer on neće moći biti "isplaćen". Beogradske e-novine objavljuju otvoreno pismo Kusturici od njegova nekadašnjeg sarajevskog poznanika Marjana Hajnala, koji se nakon izbijanja rata nakratko bio skrasio u Beogradu, pa potom emigrirao u Izrael. Dio tog potresnog pisma prenosimo ovdje, umjesto bilo kakve poante:
"A ti, Emire, priklonio se zlikovcima i još prkosiš. Rujući po najosjetljivijim ranama povijesti, pripremaš film prema Andrićevom romanu Na Drini ćuprija. Providno je šta namjeravaš postići time. Za sitne i prolazne interese kriminalaca kojima služiš, nastojiš zacementirati podjele i nesloge. Pa i taj višegradski most, zadužbina, opstao je kao simbol mogućeg suživota, povezujući Istok i Zapad. (…) Estetičar sam po profesiji, pa mogu biti i filmski kritičar. O filmovima koji su te proslavili nemam pozitivne ocjene. Scene u njima variraju od vulgarnih do porno-opscenih, prikazuješ pedofiliju, dekadentnost, nemoral, nakaznost. I lažeš, pri čemu se ne može reći da ‘lažeš lepo'"… Mile Stojić (BH Dani)
Komentari