The Telegraph pita : Za razliku od Francuske i Velike Britanije: Njemačka odbija slati vojnike u Ukrajinu. Zašto?
Francuska i Velika Britanija su se obavezale da će poslati kopnene snage u Ukrajinu, dok Njemačka zauzima mnogo oprezniji stav po tom pitanju.
Njemački kancelar Friedrich Merz je rekao kako bi se Bundeswehr rasporedio isključivo na teritoriju NATO saveza koji okružuje Ukrajinu da bi podržao primirje.
“Učestvovat ćemo u nadzoru prekida vatre i doprinijet ćemo jačanju Ukrajine. To bi moglo uključivati, na primjer, raspoređivanje snaga u Ukrajinu na susjednoj teritoriji NATO-a nakon prekida vatre”, izjavio je Merz.
Mirnodopska misija
Drugim riječima, njemačke vojne čizme neće stupati ukrajinskim tlom uz britanske i francuske u hipotetskoj mirnodopskoj misiji. Takav je stav iznenađujuće suzdržan za kancelara koji je prethodno proglasio da se “Njemačka vratila” kao vodeća sigurnosna sila u Evropi, piše The Telegraph.
Inače, pod Merzovim vodstvom, Njemačka je napustila desetljeća nedovoljnog ulaganja u vojsku i krenula u izgradnju “najjače konvencionalne vojske” na kontinentu.
Postavlja se pitanje zašto Merz, odlučni vođa Kršćansko-demokratske unije (CDU) koji je dosad dobivao pohvale za svoju “jastrebovsku” vanjsku politiku, sada pokazuje takvu suzdržanost. Odgovor leži djelomično u složenoj njemačkoj unutarnjoj politici te u ustavnim ograničenjima uvedenima nakon Drugog svjetskog rata.
Poniženje iz maja
S obzirom na to da kancelar Merz raspolaže tek tankom većinom u parlamentu, bilo kakav prijedlog o slanju vojske čak i blizu Ukrajine, a kamoli unutar njenih granica, predstavlja ogroman politički rizik.
Takav bi potez mogao dovesti do potpunog poniženja za kancelara, koji je prošlog maja doživio debakl na glasanju o povjerenju u Bundestagu kada su mu saveznici uskratili podršku, zbog čega je glasanje moralo biti ponovljeno, što se desilo prvi put u njemačkoj historiji.
Tako da je Merz bez sumnje oprezan kako bi izbjegao slično poniženje i upravo to je najvjerovatniji razlog zašto se u ovoj fazi odlučio za blažu opciju – raspoređivanje mirovnih snaga u susjedne zemlje poput Poljske, umjesto u samu Ukrajinu.
Takav prijedlog ima veće šanse za prolazak u Bundestagu, pogotovo jer već postoji presedan s 5000 njemačkih vojnika stacioniranih u Litvi radi obrane NATO-ovih granica sRusijom i Bjelorusijom.
(Kliker.info-Raport)
Komentari