The New York Times : Clintonova ekipa osvaja biznis na Kosovu
Madeleine Albright, James Pardew, Wesley Clark i John Podesta samo su neka od zvučnih imena bliskih bivšem američkom predsjedniku i kosovskom nacionalnom heroju Billu Clintonu, koji se danas guraju da vode velike poslove na Kosovu. Kosovski premijer Hashim Thaci u Gabuli je, piše u srijedu The New York Times: Telekom, najveće i najunosnije preduzeće u njegovoj zemlji na prodaju je, a kupci se guraju.Jedna je ponuda firme bliske bivšoj državnoj tajnici Madeleine K. Albright, a za drugu lobira James W. Pardew, posebni izaslanik za Balkan iz razdoblja predsjednika Billa Clintona. Oboje tih bivših diplomata na Kosovu imaju status junaka jer su sudjelovali u američkoj intervenciji kojom je 1999. Kosovo odvojeno od Srbije i poslije je postalo jedna od najnovijih država svijeta, piše NY Times.
Povratak na kosovo Toliko se nekadašnjih američkih dužnosnika vratilo na Kosovo poslom, neki se bave ugljenom ili telekomunikacijama, a drugi lobiraju za druge unosne ugovore s državom, da se gotovo sudaraju, piše list. Među njima je i Wesley Clark, penzionisani general i nekadašnji vrhovni zapovjednik snaga NATO-a u Evropi, koji je vodio bombardiranje Srbije pod Slobodanom Miloševićem.State Department to im ne brani, a Kosovo i nije jedina zemlja u koju su se nekadašnji dužnosnici vratili kao poslovni ljudi. Irak je drugi primjer, ali prilično ekstreman, piše NYT.Ti bivši dužnosnici kažu da će njihovi poslovni odnosi s kosovskim vlastima biti dobri i Kosovarima jer će izgraditi bolju ekonomiju. – Zaposlit ćemo ljude, pružit ćemo im obuku, potaknuti izvoz i pomoći zemlji da raste i razvija se kao demokratija, kaže general Clark, predsjednik uprave Envidityja, kanadske energetske kompanije koja namjerava istraživati kosovske zalihe lignita i proizvoditi sintetsko gorivo.Lawrence Lessing, profesor prava i direktor harvardskog Centra Edmonda J. Safre za etiku kaže kako to "regrutovanje" ugrožava prestiž SAD-a jer se gubi humanitarna narav intervencije kojom se 1999. htjelo zaustaviti srbijanske strahote nad narodom Kosova.
Bliske veze Nakon 1999. Kosovo je nekoliko godina bilo pod međunarodnim protektoratom, i u toj su se zemlji izmijenilo hiljade dužnosnika raznih zemalja i Ujedinjenih nacija kao predstavnici vlada i privatnih kompanija. Četiri godine nezavisnosti pod međunarodnim nadzorom završile su u septembru i od tada je ondje još šest hiljada mirovnjaka.
Bliske veze između "graditelja države" i države koju su sagradili omogućile su mnogima da lako promijene ulogu. Iako je Kosovo među najsiromašnijim zemljama Evrope, prilike za dobit ima, osobito ako vlada privatizira ključna dobra.
Amerikanci nisu zainteresirani samo za telekomunikacije. Najveći infrastrukturni projekt u kosovskoj postjugoslavenskoj historiji je izgradnja stotinjak kilometara dugačke dionice autoceste od Prištine do albanske granice, dodijeljen je 2010. američkom Bechtelu koji je u to ušao kao u zajedničko ulaganje s turskom tvrtkom Enka.Bechtelu je u tome pomogao Mark Tavlarides koji je u vrijeme američke intervencije na Kosovu bio jedan od direktora u Vijeću nacionalne sigurnosti Bijele kuće. On danas radi u kompaniji Podesta koju je 1993. utemeljio John Podesta, predstojnik ureda američkog predsjednika Clintona u drugome mandatu i ne želi komentirati tu umiješanost – kaže kako je politika njegove tvrtke da s medijima ne govori o klijentima.
Privatni interesi General Clark kaže kako je "uvredljivo" sugerirati da postoji ikakav sukob između privatnog zarađivanja i njegovih nekadašnjih dužnosti. – Moj je posao sasvim otvoren i jasan i pomaže Kosovarima, rekao je. – Upotrijebit ćemo resurs koji im nije ni na koji način koristio i dovest ćemo investicije vrijedne stotine miliona dolara, kaže general.Steven Schook, penzionisani brigadni general američke kopnene vojske i nekadašnji zapovjednik KFOR-a, NATO-ovih snaga na Kosovu, kaže da su njegovi osjećaji kad je to u pitanju "pomiješani". On je danas privatni savjetnik nekadašnjeg kosovskog premijera Ramusha Haradinaja, kojeg je prije nekoliko dana Međunarodni sud za bivšu Jugoslaviju oslobodio optužbe za ratni zločine. Schook kaže da za Haradinaja radi jer vjeruje u njega, a za naknadu koja pokriva troškove boravka na Kosovu, što je oko 2.600 dolara na mjesec. – Mnogo bivših diplomata dolazi ovamo, ali sada zastupaju privatne interese, kaže Schook. – Da sam ja velika korporacija i želim ući i biti konkurentan, naravno da bih želio sarađivati s ljudima koji će mi to u tome pomoći, dodaje on. – Ali s druge strane, sve je to malo jeftino, kaže Schook. – Jedan čas vi ste osloboditelj, a već idući natječete se za ugovor u energetici, dodao je. (Kliker.info-Fena)
Komentari