Kliker.info

Tokom nedavnog boravka u Sarajevu potpredsjednik Vlade Srbije Rasim Ljajić za Oslobođenje je istakao da je pitanje vlasništva nad hidrocentralama u Zvorniku i Bajinoj Bašti jedno od najtežih u odnosima dvije zemlje.

– Ne znam šta bih vam rekao kad je to u pitanju. Ako je suditi prema dosadašnjim iskustvima i trenutnom raspoloženju u Vladi Srbije, ne vidim nekog načina da obje strane budu zadovoljne. Nezahvalno je bilo šta prognozirati, pa ni kada će se ozbiljnije pristupiti razgovorima o ovoj temi, istakao je Ljajić.

Takav stav ne čudi Hilmu Šehovića, stručnjaka za energetiku i nekadašnjeg pomoćnika ministra za energetiku u Vladi FBiH, koji smatra da Srbija do sada našoj državi po osnovu neisporučene električne energije duguje oko 1,5 milijardi eura.

Za sada se ovim pitanjem, barem prema informacijama iz Vijeća ministara BiH i Predsjedništva BiH, u našoj državi niko ne bavi ozbiljno. Sa Srbijom se godinama bezuspješno pregovara o razgraničenju, ali dug za struju se nije potezao.

– Mislim da su procjene o dugovanjima, ako ih ima, pretjerane. Ako postoje argumenti, onda ne vidim razloga da se ne razgovara o toj temi, za Oslobođenje je istakao Mladen Ivanić, član Predsjedništva BiH.

Egzaktni pokazatelji postoje, tvrdi Šehović. Bio je član stručne grupe koja je još 2008. godine Vijeću ministara dostavila temeljitu analizu koja, po njegovom mišljenju, treba da bude polazna osnova za pregovore ili pokretanje međunarodnih sporova.

– Interesantno je da institucije ovo prešućuju, da konstantno donosimo odluke o novim zaduživanjima države i građana, dok imamo potraživanja koja su veća od onoga što smo kao spas tražili od MMF-a, naglasio je Šehović.

Na osnovu dokumenata kojima je stručna grupa raspolagala, 67 posto električne energije iz HE Bajina Bašta treba da pripada BiH, dok je procent iz HE Zvornik oko 49 posto. Prema Šehovićevim riječima, u institucijama vlasti BiH postoji previše onih koji rade u interesu drugih država.

​Jasmin Kadić, član Odbora za energetiku, rudarstvo i industriju federalnog Parlamenta, kazao nam je da se ovaj odbor u novom sazivu nije zvanično bavio ovom problematikom.

– Ustvari, ovaj odbor ne raspravlja ni o jednom važnom pitanju, a i kako će kada skoro i ne funkcioniše, poručuje Kadić.

​Lično je, kaže, ovo pitanje želio pokrenuti na početku mandata ove vlade, ali nije uspio doći do konkretnih materijala. Tvrdi da nije naišao ni na razumijevanje unutar resornog ministarstva, ali u tome ipak ne vidi opravdanje da cijela priča nikad nije zaživjela, za što krivca vidi i u opoziciji koja se, kako kaže, bavi perifernim inicijativama.

Trenutno puno informacija o ovome nema ni ministar industrije i energetike u FBiH Nermin Džindić.

– Prema onome što je meni rečeno, ovim su se bavili moji prethodnici, ali navodno došli smo do pravnog problema koji je skoro pa nerješiv, da ne kažem da smo izgubili bitku, istakao je Džindić.

Ministar je obećao da će u narednih nekoliko dana pripremiti detaljniju informaciju s kojom će izaći u javnost, ali ključni problem vidi u različitim stavovima entiteta.

Sa postojanjem ovih dokumenata u Vijeću ministara tvrde da nisu upoznati, dok iz Ministarstva industrije i energetike RS-a ne vide nikakvog spora i drže stranu susjeda, uz opravdanje da je pomenute hidroelektrane gradila elektroprivreda Srbije. Tako ne misli Zdravko Krsmanović, potpredsjednik NDP-a, koji smatra da su oštećeni BiH i oba njena entiteta.

– Drina teče, a pare idu samo na jednu stranu. O dugovanjima za protekli period se može razgovarati, ali ove hidroelektrane bi trebalo da dijele BiH i Srbija, a time i proizvedenu električnu energiju, smatra Krsmanović.

Napominje da ovim stavom ne ugrožava srpske interese, jer: “Braća jesmo, ali su nam kese različite”. Apsurdno je da se granica pomjera zbog hidroelektrana, a konkretnije poteze bi, prema njegovom mišljenju, trebala pokrenuti državna komisija za koncesije. U slučaju da s druge strane ne bude interesa za dogovor, BiH može pokrenuti arbitražni spor.

– Kod nas ništa ne funkcioniše, niko ništa ne radi. O tome treba pričati, ali čini mi se kako se svaki put samo traži razlog da od toga ništa ne bude, zaključio je Krsmanović.

(Kliker.info-Oslobođenje)