Susret regionalnih i bosanskohercegovačkih pisaca i umjetnika : Završeno najuspješnije izdanje festivala “Slovo Gorčina”
Završeno je 55. izdanje Kulturnog festivala Slovo Gorčina, koji je tokom protekla tri dana u gradu na Bregavi okupio neka od najznačajnijih bosanskohercegovačkih i regionalnih književnih i umjetničkih imena.
Ovogodišnje izdanje Kulturnog festivala Slovo Gorčina, održano od 24. do 26. jula u Stocu, još jednom je učinilo grad na Bregavi mjestom susreta regionalnih i bosanskohercegovačkih pisaca i umjetnika, potvrđujući posvećenost onome o čemu je nekada sanjao veliki bosanskohercegovački pjesnik Mak Dizdar.
„Iako se utisci još nisu slegli, već sada s ponosom mogu reći da smo imali najuspješnije izdanje do sada, u okviru kojeg smo publici Slovo Gorčina ponudili zaista izvanredan program i donijeli najbolje od savremene bosanskohercegovačke i međunarodne kulture“, rekao je Gorčin Dizdar, predsjednik Upravnog odbora Kulturnog festivala Slovo Gorčina.
„Posebno me raduje što se mnogi posjetioci Festivala vraćaju u Stolac posljednjeg vikenda u julu i što se njihov broj iz godine u godinu povećava, što potvrđuje veliko interesovanje za sve festivalske programe“, dodao je, naglašavajući da se sve češće traže i „stolice više“.
Završni dan
Završni dan festivala započeo je u prepoznatljivoj atmosferi Makove Hiže, gdje je održana promocija zbirke poezije „Pod libelom“ Amele Halilović, prošlogodišnje dobitnice nagrade „Mak Dizdar“.
„Nagrada ‘Mak Dizdar’ mi toliko znači da bih, kada bih mogao birati književnu nagradu iz našeg kraja koja se dodjeljuje za neobjavljenu zbirku pjesama, uvijek izabrao ovu, dijelom zbog značaja samog pjesnika, kakav je Mak Dizdar bio, a dijelom zbog nečega što nema veze s njegovim djelom, a to je posebna rezonanca sadržana u njegovom imenu. Priznanje je, po nekom automatizmu, preporuka za čitanje, za vidljivost, a tek ćemo vidjeti kakav život čeka ovu zbirku“, rekao je, između ostalih, Halilović.
Nakon toga uslijedio je razgovor s Arletom Ćehić, uspješnom multidisciplinarnom bosanskohercegovačkom umjetnicom čija je izložba „Preko II“ održana na otvaranju izložbe.
„Do sada sam uvijek izlagala svoje radove u krutim galerijskim prostorima, s bijelim zidovima koji imaju specifičnu ulogu – da istaknu ta djela. Prilika da izložim svoja djela na području nekropole stećaka Radimlja i u okruženju rijeke Bregave jedinstvena je prilika kojoj se uzbuđujem već mjesecima“, rekla je Ćehić u razgovoru koji je moderirala Kristina Ljevak Bajramović.
Program je nastavljen u Šarića kući, gdje je održan niz književnih promocija. Univerzitetski profesor Almir Marić predstavio je naučnu monografiju „Antičko društvo na prostoru današnje Hercegovine“, jedno od najznačajnijih novijih djela iz oblasti antičke historije Bosne i Hercegovine, nastalo kao rezultat autorove revidirane i dopunjene doktorske disertacije.
Razgovor s autorom, koji u ovoj knjizi otkriva kakvo je bilo društvo u Hercegovini prije 2.000 godina, vodila je Najda Rifatbegović.
Nakon toga uslijedila je promocija knjige „Moja domovina u svjetskoj historiji: Igra identiteta“ Šaćira Filandre, istaknutog bosanskohercegovačkog sociologa, politologa i univerzitetskog profesora. U intervjuu s Draganom Markovinom i Alijom Pirićem, Filandra je izjavio da je djelo napisano u prvom licu, ali s kompletnom naučnom metodologijom i istraživačkim aparatom.
Riječ je o knjizi u kojoj autor koristi biografije poznatih Hercegovaca kao okvir za analizu ključnih historijskih pitanja njihovog vremena, pa knjiga obuhvata teme od dolaska Osmanlija u Bosnu i Karlovačkog mira, pa sve do procesa formiranja nezavisnosti Bosne i Hercegovine.
Književni programi
Obje promocije su bile ispunjene do posljednjeg mjesta, ali je najveći interes zabilježen na promociji knjige „Prenijet ću te preko Praga“ bosanskohercegovačke autorice Martine Mlinarević.
Autorica je razgovarala s Kristinom Ljevak Bajramović o svom novom romanu. Roman prati sudbinu dvoje ljudi čiji se životi, iako su započeli u različitim dijelovima Evrope, spajaju u Pragu četiri decenije kasnije, otvarajući prostor za priču o bliskosti, gubitku i potrazi za pripadanjem u okolnostima raseljavanja.
„Likovi u mom romanu suočavaju se i s ličnim slomovima svojih života i s lomovima svijeta oko sebe, koji možda ide prema nekoj vrsti samouništenja, ali sve dok postoji neko ko bira dobro i empatiju, ima nade“, rekla je Mlinarević.
Dodala je da „njen roman prati susret ljudi koji se vjerovatno nikada ne bi sreli da je svijet bio normalno i humano mjesto“.
Osim toga, održan je razgovor s ovogodišnjim finalistima nagrade „Mak Dizdar“, kao i dvodnevna radionica pisanja za djecu i mlade koju je vodila Kristina Ljevak Bajramović.
U okviru radionice, djeca i mladi su kroz igru, razgovor i praktične vježbe istraživali kako nastaju priče, odakle dolaze likovi, šta pokreće radnju i kako se ideja može pretvoriti u tekst.
Program trećeg festivalskog dana završen je projekcijom nagrađivanog dokumentarno-igranog filma „Fiume o morte!“ hrvatskog autora Igora Bezinovića.
Film prati građane Rijeke, koju Italijani zovu Fiume, dok prepričavaju, rekonstruišu i reinterpretiraju bizarnu priču o šesnaestomjesečnoj okupaciji njihovog grada 1919. godine od strane italijanskog pjesnika i vojskovođe Gabrielea D’Annunzia.
Partneri Festivala su Fondacija Mak Dizdar, Buybook, Austrijski kulturni forum Sarajevo, Francuski institut Sarajevo, Traduki i La Terra Nostra.
(Kliker.info-Istina)



Komentari