Kliker.info

Centralna izborna komisija BiH imaće konačne rezultate lokalnih izbora prije zakonskog roka od 30 dana, odnosno 5. novembra, tvrdi Suad Arnautović, predsjednik CIK-a.Kaže da trenutno rješavaju prigovore stranaka na izborni proces, ali smatra da nije bilo propusta koji bi mogli uticati na regularnost glasanja. U CIK-u rade analize o procentu nevažećih glasačkih listića, a Arnautović ističe da nije isključeno da su birači svjesno oštetili listić, jer je i to politčki stav prema strankama i kandidatima.

NN: Već su poznati preliminarni rezultati lokalnih izbora 2008. godine. Kada očekujete konačne rezultate i pristižu li glasovi putem pošte?

ARNAUTOVIĆ: Redovno dobijamo izvještaje od našeg Glavnog centra za brojanje i do sada smo dobili 26.681 pošiljku od ukupno 33.678 koverata koje smo uputili građanima van BiH. Njih upravo sad razvrstavaju, broje i pridružuju onim općinama i onim centrima za koje su ljudi glasali. Taj tempo će ići svojim redom sve do 15. oktobra, do kada je zakonski rok, jer deset dana nakon zatvaranja biračkih mjesta smo ostavili za prijem pošiljki iz inostranstva. Tada će biti stečeni uvjeti da raspolažemo svim glasačkim listićima koji su korišteni za ove izbore. Zakonski rok je trideset dana za konačne rezultate i očekujem da ćemo to imati daleko prije.

NN: Bilo je mnogo prigovora upućenih opštinskim izbornim komisijama (OIK) i CIK-u. Na šta se oni odnose i jesu li riješeni?

ARNAUTOVIĆ: Dobili smo 108 prigovora i njihovom analizom vidjeli da su OIK nadležne u prvom stepenu za 99 slučajeva, dok je CIK nadležna u prvom stepenu za devet. Za ovih 99 uglavnom se radi o povredi biračkog prava na biračkom mjestu. Dakle, jedan dio je remećenje izborne ćutnje na dan izbora, ostale su povrede druge prirode na biračkom mjestu. Za ovih devet iz prvostepene nadležnosti CIK-a tražili smo informacije od nadležnih organa, konkretno telekoma i RAK-a. U zakonom predviđenom roku okončaćemo te slučajeve.

NN: Stranke su imale primjedbe da je na nekim biračkim mjestima nedostajalo glasačkih listića prije početka izbora, da li to upućuje na moguće neregularnosti i zašto se to dešava?

ARNAUTOVIĆ: Imate li neki konkretan primjer?

NN: Iz PDP-a su rekli da je ujutro na jednom biračkom mjestu nedostajalo 30 glasačkih listića.

ARNAUTOVIĆ: Nemam taj podatak, radi se vjerovatno o pojedinačnom slučaju. Od šest miliona glasačkih listića može se desiti pojedinačni propust štamparije koja je obavezna da pakuje prema podacima i programu koji smo im dostavili. Do ovog trenutka još nemam tačan podatak gdje i kako se to dešavalo. Imamo slučaj da je u Banjaluci na jednom biračkom mjestu nedostajao kompletan birački spisak, pa smo im dali duplikat, ali u međuvremenu je nađen i vraćen. Gdje god se nešto slično desilo dokumentovano je. Sigurno se nije nigdje desilo da građanin nije mogao glasati.

NN: U stranačkim analizama navodi se da je znatan broj nevažećih glasačkih listića. Možete li ocijeniti da li se to dešava zbog grešaka birača ili oni i na taj način pokazuju svoj stav prema kandidatima?

ARNAUTOVIĆ: Mogu odgovoriti načelno, ali konkretno ne. Izvršićemo analizu za svaku izbornu jedinicu i utvrditi šta je uzrok ako postoje takve pojave. Nevažeći listić može biti u više slučajeva, ako je ošteti, dopiše, prekriži ili prazan dostavi. Zakonska obaveza ne postoji da bude kazano ako bude 12 ili 20 odsto nevažećih listića, izbori se poništavaju ili slično. Praksa sa prethodnih izbora ne samo u BiH nego i van nje, pokazala je da građanin namjernim oštećenjem glasačkih listića svjesno želi da napravi nevažeći listić i time iskazuje svoj politički stav. Moguće da jedan dio njih time pokazuje odbojnost prema političkim strankama. Može se desiti i da se u nekim biračkim odborima išlo svjesno da budu eliminisane konkurentske partije da im listiće oštete.

NN: Kolika je mogućnost da cijeli birački odbor uz posmatrače to uradi?

ARNAUTOVIĆ: Vrlo mala, ali teorijski je moguće. Pitate me hipotetički i nabrajam vam mogućnosti. Evo, uzmite na primjer, sarajevsku opštinu Centar, gdje je ukupno glasalo 24.930, a nevažećih je bilo 3.280, ili u Banjaluci od 165.421 redovnih birača nevažećih je bilo 12.928 listića. Na sjednici smo zaključili da ćemo uraditi analizu i na tome se radi. Kada budemo imali stanje sa svih opština, onda ćemo tačno reći.

NN: Novinari su imali utisak da je CIK kasnila s objavljivanjem procenta izlaznosti, a kasnije i s preliminarnim rezultatima. Zar to ne može ići brže s obzirom na elektronsku komunikaciju?

ARNAUTOVIĆ: Sada me navodite na drugi problem o kome sam i ranije javno govorio. U suštini je spor proces obrade od biračkog mjesta do opštinske izborne komisije i onda do CIK-a. Imali smo kompletan koncept da elektronski uvežemo sve opštine sa CIK-om, Glavnim centrom za brojanje, jer ovo je 21. stoljeće. To je bila druga faza projekta "Pasivna registracija birača", ali nam Vijeće ministra BiH nije odobrilo novac za ovu godinu. Imali smo ogroman napredak sa prvom fazom, gdje je utvrđeno 700.000 novih birača, nažalost u drugom dijelu smo prekinuli taj projekat koji je trebalo automatski da uveže opštine sa CIK-om. Da je to bilo, imali bismo podatke onog momenta kada ga u kompjuter unose u opštinama. Toga ove godine nije bilo, jer nismo imali razumijevanje Vijeća ministara. Značaj ovog projekta, po mom mišljenju, je ravan značaju koridora 5c. Demokracija košta i građani imaju svoju priliku samo na izborima.

NN: Ima li onda smisla sankcionisati OIK-e koje nisu do određenog roka dostavile podatke?

ARNAUTOVIĆ: Izborni zakon je jasan i utvrđen je rok da opštinske izborne komisije imaju obavezu utvrđivanja rezultata glasanja i podnošenje CIK-u. To nije pitanje naše volje, nego zakonske obaveze da to dostave 24 sata nakon zatvaranja birališta. Rok je bio 6. oktobra u 19 sati. Neki su ih dostavili čak 7. oktobra, a posljednja je bila OIK Gradiška/Bosanska Gradiška, a tada su dostavile komisije iz Brčkog, Skender Vakufa/Kneževa i Teslića. Neka objašnjenja već imamo, ali moraće tačno biti utvrđeno šta je bilo.

Prenos prekinut kod hrvatskih opština

NN: Da li ste podnijeli žalbu RAK-u jer javni emiteri nisu uvijek prenosili pres-konferencije CIK-a?

ARNAUTOVIĆ: Frapirani smo informacijom da je za vrijeme direktnog prenosa, kada smo saopštavali rezultate, naprasno prekinut direktni prenos. Sada dolaze neke političke konotacije od kojih se ograđujemo i ja i CIK, jer je prekid bio u trenutku kada je naš kolega Stjepan Mikić prezentirao rezultate izbora s hrvatskom većinom. Po našem mišljenju, ovdje treba primijeniti zakon, član 16, i podnijeli smo prijavu RAK-u.

NN: Je li prijava podnesena protiv BHRT-a?

ARNAUTOVIĆ: Protiv javnih emitera, jer su svi dužni obavijestiti birače.     

Nataša Krsman (NN)