hamburger-icon

Kliker.info

Strah od letenja : Tihić se ne kandidira, na megdan Silajdžiću izlazi Izetbegović!!!

Strah od letenja : Tihić se ne kandidira, na megdan Silajdžiću izlazi Izetbegović!!!

23 Januara
20:37 2010

Zbog kašnjenja ustavnih promjena, i na narednim izborima članovi Predsjedništva BiH birat će se izravno između više kandidata; „Slobodna Bosna" je istražila ko su najizgledniji stranački favoriti, hoće li hrvatske stranke izaći s jednim ili više kandidata protiv Komšića, i hoće li SNSD-ov kandidat imati dostojnog rivala Mada je do predstojećih parlamentarnih izbora ostalo još punih devet mjeseci, u većini političkih partija BiH primjetna je predizborna groznica koja je dodatno podgrijana sinhroniziranom inicijativom SDA, SNSD-a i HDZ-a da se na jesenjim izborima ove godine primijeni sistem „zatvorenih" izbornih listi. Riječ je o sistemu koji dodatno naglašava važnost stranačkog vodstva u kreiranju izbornih listi jer glasačima ne ostavlja mogućnost personalnog izbora predloženih kandidata nego samo mogućnost da prihvate ili ne prihvate cijelu izbornu listu koja je kreirana i „zakovana" u stranačkom vrhu. Pojednostavljeno rečeno, radi se o modelu „izbora prije izbora" koji podstiče lojalnost i snishodljivost izbornih kandidata stranačkim vođama. Kod „otvorenih" izbornih listi kandidatima je bilo važno dospjeti na izbornu listu, no kod „zatvorenih" izbornih listi najvažnije je obezbijediti visok plasman na izbornoj listi koji presudno ovisi od volje i raspoloženja stranačkog vrha. Stoga je razumljiva nagla živost u stranačkim prostorijama, osobito pred vratima stranačkih šefova.Bez obzira na cijelu seriju vrlo oštrih prigovora nevladinog sektora, OHR-a, OSCE-a, sistem „zatvorenih" izbornih listi uskoro će biti ozakonjen budući da ima plebiscitarnu podršku većine vladajućih, ali i opozicionih parlamentarnih stranaka.

USTAVNE PROMJENE NAKON IZBORA
U međuvremenu je riješena i dilema oko načina izbora članova Predsjedništva BiH: posve je izvjesno da će se i na predstojećim izborima primjenjivati dosadašnji sistem direktnih izbora. Da bi se ovaj sitem promijenio, prethodno je potrebno promijeniti Ustav BiH a to se, kako doznajemo, neće desiti do jesenjih parlamentarnih izbora, bez obzira na nedavnu presude Suda za ljudska prava iz Strazbura kojom je naloženo eliminiranje diskriminatorskih odredbi iz Ustava BiH. Zagovornici hitnih promjena Ustava BiH, u čemu se osobito „isticao" lider SDA, Sulejman Tihić, donedavno su tvrdili da se ustavne promjene moraju završiti u roku od šest mjeseci nakon izricanja presude Suda u Strazburu, jer bi u protivnom Evropski parlement mogao isključiti BiH iz punopravnog članstva! No, u međuvremenu je prtistiglo službeno objašnjenje Monike Mijić, agenta Vijeća ministara pred sudom u Strazburu. Mijićeva tvrdi da je država koja je izgubila spor u Strazburu dužna u roku od šest mjeseci dostaviti Akcioni plan za izvršenje presude, uz napomenu da Sud u Strazburu ostavlja dulji rok za izvršenje presude u slučaju ako je potrebno prilagoditi zakone ili ustav države. U slučaju BiH, potrebno je prilagoditi i Ustav i Izborni zakon, a to se, sasvim izvjesno, ne može okončati u kratkom roku do jesenjih izbora.

TIHIĆEV STRAH OD LETENJA
Činjenica da će se članovi Predsjedništva BiH ponovo birati izravno, voljom građana a ne voljom političkih elita, prilično je poremetila izbornu strategiju nekoliko vodećih stranaka s bošnjačkim i hrvatskim predznakom.Nije tajna da je lider SDA Sulejman Tihić snažno zagovarao promjenu izbornih pravila i uvođenje sistema posrednih izbora za funkciju člana Predsjedništva BiH, kako bi izbjegao ponovno izravno odmjeravanje snaga s liderom Stranke za BiH Harisom Silajdžićem. U slučaju još jednog izbornog poraza, Tihićeva politička karijera definitivno bi bila zapečaćena, pa je Tihićev oprez posve razumljiv i objašnjiv. Jednako poput Tihića rezonira i politička frakcija SDA predvođena Bakirom Izetbegovićem iz čijih je redova lansirana ideja da se Tihić ne bi trebao po treći put kandidirati za istu funkciju i da bi SDA trebala izaći s drugim kandidatom koji ima veće izborne izglede od Tihića. U tom kontekstu najčešće se spominje ime Tihićevog pritajenog rivala Bakira Izetbegovića, za kojeg dobar dio stranačkog rukovodstva SDA vjeruje da bi mogao poraziti Silajdžića. Tihić je međutim skeptičan zbog straha da bi u slučaju izbornog uspjeha Izetbegović preuzeo i sve ključne poluge stranačke vlasti koje se trenutno nalaze u Tihićevim rukama. Stoga nije isključena mogućnost da SDA ne kandidira ni Tihića ni Izetbegovića, nego nekog kandidata koji bi bio dostojan rival Silajdžiću, ali manje „opasan " za Tihićev opstanak u stranačkom sedlu.

HOĆE LI SE PONOVITI „SLUČAJ KOMŠIĆ"
Ostanak izravnog izbora članova Predsjedništva BiH umnogome će uticati na oblikovanje hrvatske političke scene u BiH. Stranke s hrvatskim predznakom naprosto su prisiljene međusobno surađivati kako im se ne bi ponovio „slučaj Komšić". Lider HDZ-a 1990. Božo Ljubić i lider HSP-a Zvonko Jurišić već su načelno postigli suglasnost da hrvatske partije potpisnice Kreševske deklaracije izađu s jednim zajedničkim kandidatom, o čemu će se detaljnije razgovarati krajem januara, na sastanku koji namjerava sazvati lider HKDU Ivan Musa.
„Bilo je razgovora o tome kako bi bilo dobro da izađemo sa samo jednim kandidatom za člana Predsjedništva BiH, i tako izbjegnemo ponavljanje slučaja Komšić. To nam se opet može desiti ako se budu rasipali hrvatski glasovi", izjavio je Jurišić nakon sastanka s Ljubićem, s kojim je razgovarao i o mogućnosti uspostave predizborne koalicije HSP-a i HDZ-a 1990. Lider HDZ-a Dragan Čović bio je nešto suzdržaniji, no ni on nije odbacio ideju zajedničkog kandidata svih hrvatskih stranaka. Čovićevo taktiziranje vjerovatno je posljedica činjenice da još nije siguran hoće li SDP ponovo istaknuti kandidaturu za hrvatskog člana Predsjedništva BiH. U slučaju da SDP odustane od kandidiranja Komšića i izađe s bošnjačkim ili pak srpskim kandidatom, što je u ovom trenutku malo vjerovatno, stranke s hrvatskim nacionalnim predznakom bile bi pošteđene mukotrpne potrage za jednim hrvatskim kandidatom koji bi podjednako bio prihvatljiv svim strankama s hrvatskim predznakom. To je prilično težak posao, čak i u slučaju visoko razvijene međustranačke toleracije i povjerenja, od čega su trenutno hrvatske (i ne samo hrvatske) stranke prilično daleko.

KLUBOVI „NEZAVISNIH" FORMIRAJU SE ZBOG NOVCA

U pozadini zahtjeva za ukidanjem sistema „otvorenih" izbornih listi stoji legitiman pokušaj stranačkih vrhova da obezbijede punu stranačku lojalnost izabranih zastupnika, odnosno da spriječe postizborno osipanje i podjelu parlamentarnih klubova. Sve stranke odreda suočavaju se s problemom razbijanja parlamentarnih klubova i formiranjem kluba „nezavisnih" zastupnika, što se najšečće dešava zbog novca, a ne zbog različitih političkih stavova. Naime, svaki zastupnik za rad u parlementu prima plaću ili zastupnički paušal a povrh toga i matična stranka svakog zastupnika dobiva značajan novac za pripremu rada zastupničkog kluba. Kada se klub podijeli, podijeli se i novac, i to je jedni razlog učestale fragmentacije zastupničkih klubova. Nekada je formiranje „nezavisnog" kluba posve beznačajno, kao naprimjer u slučaju Stranke za BiH koju je napustilo pet zastupnika u Parlamentu FBiH, a nekada je vrlo problematično, kao naprimjer u aktuelnom slučaju Skupštine Unsko-sanskog kantona gdje je SDA izgubila vlast zbog stranačkih prebjega i formiranja kluba „nezavisnih" zastupnika.

RADMANOVIĆ UJEDINJUJE SRPSKU OPOZICIJU

Vodeća stranka u Republici Srpskoj, SNSD, kako doznajemo, namjerava obnoviti mandat aktuelnom članu Predsjedništva BiH Nebojši Radmanoviću, dok će glavne opozicione stranke iz RS-a (SDS, PDP, DP, SRS…) pokušati izaći sa zajedničkim protukandidatom koji bi mogao parirati Radmanoviću. U tom kontekstu najčešće se spominju Mladen Ivanić i Dragan Čavić.I hrvatske stranke tragaju za imenom zajedničkog kandidata koji bi izašao na megdan SDP-ovom favoritu Željku Komšiću. Velike izglede da pridobije povjerenje većine hrvatskih stranaka ima Martin Raguž, dopredsjednik HDZ-a 1990, koji je istovremeno uspio zadržati dobre odnose i s nekadašnjom matičnom strankom HDZ-om.Stranka za BiH vjerovatno će ponovo kandidirati Harisa Silajdžića dok se SDA još lomi između Tihića, Izetbegovića, pa čak i nekog trećeg kandidata.  Asim Metiljević (Slobodna Bosna) 

Podijeli

Komentari

Još nema komentara

Komentariši

Napiši komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.
Obavezna polja su označena *

Idi na alatnu traku