hamburger-icon

Kliker.info

SRETNI KAKANJCI : I oni imaju muzej

SRETNI KAKANJCI : I oni imaju muzej

10 Marta
05:29 2015

muzej_kaknja_14Krajem februara u Kaknju je otvoren Muzej. U zemlji gdje zatvaraju muzeje, velika vijest je izgradnja i otvaranje jednog. Još veća i važnija je da je Muzej pun posjetilaca, uglavnom školaraca, ali i onih ostalih. Neki dolaze organizovano, ali smo sreli i one koji sami dolaze sretni da mogu vidjeti nešto «davno napravljeno», kako nam kažu Amna i Alisa, učenice trećeg razreda iz Kaknja.

Do kraja sedmice, kada ide u penziju, direktor će biti Izet Fejzović, koji je bio na čelu Javne ustanove za kulturu i obrazovanje – u sklopu koje je i Muzej, dramska sekcija, kino dvorana, izložbeni prostor, biblioteka – dvadeset i šest godina. On kaže da se ne plaši da će muzej biti prazan: «Mi smo ovdje odgojili publiku za kulturna dešavanja i djecu učimo da je kultura navika.»

ZAJEDNO SMO JAČI

Izgradnju Muzeja u Kaknju osigurala je Općina, pomoglo Ministarstvo civilnih poslova BiH, te tri velike firme koje postoje u Kaknju – cementara, termoelektrana i rudnik. Ali i građani Kaknja koji su poklanjali artefakte za zbirku muzeja. Svako u svojim mogućnostima, a svi u korist javnosti. Najvredniji eksponat je nakit koji je iskopan ispod čuvenog Zgošćanskog stećka koji je pronađen u okolini Kaknja prije 100 godina. Sam prsten je pronađen 2012. u Zgošćanskoj nekropoli stećaka. Tokom istraživanja 2010., na ovom mjestu, ispod zemlje, otkriveno je trinaest novih stećaka, te 46 djelimično, ili potpuno očuvanih skeleta. Nakit se sastoji od prstena pečatnjaka od zlata i legure koji ima dva lica – na vrhu je ljiljan, a na dnu spojene ruke u znak prijateljstva.

Prsten je, kaže Fejzović, neprocjenjiv. Uz njega su izložena još dva srebrena prstena, te srebrene naušnice i ukrasi sa garderobe. Pretpostavlja se da bi Zgošćanski stećak mogao biti grob Stjepana II Kotromanića, pa je vjerovatno i da je nakit, pronađen na istom mjestu, pripadao ovoj porodici bosanskih vladara. Sam stećak stoji u botaničkom vrtu Zemaljskog muzeja u Sarajevu, ali ga ne možemo vidjeti jer uposlenici ove institucije odbijaju otvoriti Muzej za javnost još od 2012. godine. Prsten su godinama čuvali u muzeju u Zenici, da bi ga sada poklonili Kakanjcima. Zgošćanska nekropola stećaka je sada također dio muzeja.

U Muzeju se čuva i etnografska zbirka u kojoj su eksponati koji podsjećaju na život u ovom kraju, nošnje, ručni radovi, stan za tkanje ćilima, ćilimi koje su tkale žene iz kraja, ali i vrlo zanimljiva zbirka o industrijskom razvoju grada koji je nastao kada su 1900. Austrougari došli i otvorili rudnik. Zbirka je popunjena poklonima i posudbama iz drugih muzeja, prije svega onog u Zenici, ali su i sami Kakanjci pomogli da se naprave ili pronađu neki od eksponata. Tako je jedan od njih uradio vjernu repliku termoelektrane, koja je i pomogla izradu makete. Baš ova maketa ostavlja bez daha male posjetioce koji pažljivo pregledaju svaki detalj.

Na otvaranju muzeja govorio je i Nermin Mandra, načelnik Općine koji, čini se, zna zašto je bitno čuvati kulturno-historijsko blago. “Trebamo što prije otvoriti zatvorene muzeje i ustanove kulture, te pomoći sve one institucije, vjerske organizacije i druge subjekte koji čuvaju naše kulturno-historijsko blago kako bi se oni uspjeli izboriti sa prijetnom da se zbog teških materijalnih prilika zaključavaju muzejske zbirke. Otvaranje Muzeja u Kaknju ima upravo tu simboličnu poruku”, poručio je načelnik.

“Naš Muzej u početnoj fazi nema velik i bogat fundus, ali šalje snažnu poruku da je moguće i da je nužno, bez obzira na teške prilike, otvoriti muzeje i zaustaviti prijetnju da se nastavi negiranje hiljadugodišnjeg kontinuiteta Bosne i trend odnošenja našeg historijskog blaga.”

Nije samo otvaranje Muzeja ono što Kakanj danas čini posebnim. Direktor Fejzović nam priča kako već petnaest godina postoji dramska sekcija te kako se trude imati barem jednu premijeru mjesečno, što je jedna više nego neka “velika” pozorišta u glavnom gradu. Na predstave dolaze djeca iz svih škola sa područja Kaknja, a mala trupa se trudi posjetiti i druge, susjedne, općine. Cijene ulaznica su simbolične – jedna konvertibilna marka – što je još jedna način da privuku više gledalaca.

Sam direktor je uspio naći pokretno kino u Banjoj Luci, te uspijevaju jednom mjesečno obezbijediti njihovo gostovanje i prikazivanje najnovijih filmova u gradskoj kino dvorani u Kaknju – i svaki put je tu jedan film za odrasle i jedan za djecu.

N. Ahmetašević (Slobodna Bosna)

Podijeli

Komentari

Još nema komentara

Komentariši

Napiši komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.
Obavezna polja su označena *

Idi na alatnu traku